Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES analizira aktuelnu situaciju povodom završetka izborne kampanje za vanredne parlamentarne izbore u Srbiji, vanredne pokrajinske izbore u Vojvodini i vanredne lokalne izbore za grad Beograd i još 65 lokalnih samouprava u Srbiji, koji će se održati 17.decembra 2023.godine. Iz analize „Vanredni izbori u Srbiji 2023: Pretvaranje Srbije u 'dioničko društvo'?“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
U Republici Srbiji odvija se završnica izborne kampanje za vanredne parlamentarne izbore, vanredne izbore za Skupštinu AP Vojvodina i vanredne lokalne izbore za glavni grad Beograd i još 65 lokalnih samouprava, koji će se održati 17.decembra 2023. Radi se o najvažnijim izborima od 2012.godine i do sada na političkoj sceni Srbije neviđenoj „prljavoj“ i brutalnoj predizbornoj kampanji usmjerenoj ka diskreditacijama.
Na izborima za Narodnu Skupštinu Republike Srbije nadmeće se 18 izbornih lista. Favorit je izborna lista „Aleksandar Vučić – Srbija ne smije da stane“. Od opozicionih izbornih lista ističe se lista „Srbija protiv nasilja“.
Međunarodni institut IFIMES nedavno je objavio dvije analizu o predizbornim događanjima u Srbiji sa naslovima:
Medijska scena u Srbiji je predmet različitih ocjena i komentara. Opozicija smatra, da joj nije omogućen pristup do pojedinih medija, posebno medija sa nacionalnom frekvencijom. Na drugoj strani vlast optužuje opoziciju da iza sebe ima cijelu paletu medija, uglavnom u stranom vlasništvu, koja je u funkciji opozicije i djeluje protiv vlasti.
Srbija je evropsko žarište lažnih vijesti i dezinformacija. Borba protiv lažnih vijesti nije lagan i jednostavan zadatak i predstavlja izazov za svaki medij. Mediji imaju važnu ulogu pri adekvatnom suočavanje sa prošlošću. Potrebno je i dalje raditi na jačanju medijskih sloboda. Srbija ima poprilično netransparentnu vlasničku strukturu medija i medijsku regulaciju, koja se mora u narednom periodu unaprijediti, posebno područje news portala i medija sa nacionalnom frekvencijom.
Analitičari upozoravaju, da pojedini mediji ne vrše svoju profesionalnu ulogu, vrlo često se primjećuje ostrašćen pristup pojedinih medija, ne primjenjuju se profesionalni standardi i zaboravlja njihova društvena uloga. Tome doprinosi netransparentna i isprepletena vlasnička struktura, koja koristi pojedinim domaćim političkim strukturama i akterima te stranom faktoru.
Protekli 20.vijek bio je tragičan za Srbe i Srbiju. Teška stradanja u Prvom i Drugom svjetskom ratu i tragičan raspad bivše Jugoslavije ostavili su traumatične posljedice.
Tragično ubijeni prvi demokratski izabrani premijer Srbije Zoran Đinđić je o tome rekao: „Uvek se postavlja pitanje boljeg sutra. Želeo bih da da ljudi počnu da veruju da sutra može da bude bolje nego danas. Moja filozofija srpske istorije da smo izgubili ceo 20.vek, i uveren sam da 21.vek može da da bude vek naših postignuća“[2].
Đinđić je započeo ubrzanu demokratizaciju i sprovođenje prijeko potrebnih reformi, koje su pokrenule razvoj i prosperitet Srbije. Tada je Srbija postala epicentar dešavanja u regionu i lider u reformama. Atentatom na premijera Đinđića 2003.godine taj proces je zaustavljen.
Analitičari smatraju, da se može sa vremenske distance od 20 godina od atentata na premijera Đinđića konstatirati, da je Srbija ponovno postala epicentar dešavanja u regionu i motor evropskih integracija, posebno nakon dolaska na vlast Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS). Zabilježeni su značajni ekonomski uspjesi i spremnost za ubrzan put ka članstvu u EU. Srbija je uspjela na godišnjem nivou održati visok nivo stranih investicija, koji se kreće od oko šest milijardi eura godišnje, više nego sve ostale zemlje regiona zajedno, postala je energetsko čvorište i upisala se na energetsku kartu Evrope, razvija modernu infrastrukturu, a intenzivno radi na razvoju visoko-sofisticiranih tehnologija i vještačke inteligencije.
Nagovještaji su, da 21.vijek za Srbiju postaje vijek šansi i prosperiteta. Kada je Srbija kroz historiju ubrzano napredovala taj napredak se pokušao usporiti ili čak zaustaviti. Ubistvo tadašnjeg premijera Đinđića to potvrđuje. Srbija se uspješno repozicionirala i rebrendirala u regionalnim i međunarodnim odnosima i od objekta postala je subjekt međunarodnih odnosa što je najvidljivije kroz dijalog o normalizaciji odnosa između zvaničnog Beograda i Prištine gdje je aktualni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uspio nametnuti paradigmu „ne mogu oni dobiti sve, a mi ništa“. Održavanje samita Pokreta Nesvrstanih povodom 60 godina od osnivanja, oktobra 2021.godine, predstavlja veliki uspjeh vanjske politike Srbije, a održavanje najveće svjetske izložbe EXPO 2027 u Beogradu je još jedna potvrda ugleda i utjecaja kojeg Srbija ima u međunarodnim i regionalnim odnosima. Zbog toga je važnost budućeg članstva u EU još veće, jer će se time otvoriti put za neslućen razvoj i prosperitet Srbije.
Srbija je po mnogo čemu specifična zemlja zbog svoje geopolitičke i geostrateške pozicije, raskrsnica je regionalnog i međunarodnog kriminala i evidentirana je prisutnost različitih interesa. Zbog toga se ulažu enormni napori od strane države, da se suzbije (organizirani) kriminal i (aktivna i pasivna) korupcija na i preko njene teritorije. Srbija predstavlja barijeru za migrante, jer štiti EU od migranata, koji žele nezakonito preko nje ući na teritoriju EU.
Analitičari upozoravaju na neposrednu prijetnju od strane albanske mafije i kakva je njena ulogu u predstojećim izborima. Ocjene su, da albanska mafija želi u Srbiji dovesti sebi naklonjenu vladu, koja će omogućiti nesmetan i neometan kriminal preko njene teritorije te bi tako Srbija postala država čvorište za „narko interkonekciju“ u ovom dijelu svijeta i za ostvarivanje tog cilja su na raspolaganju neograničeni resursi. Prihodi od narko biznisa u Albaniji, prema procjenama, veći su od budžeta Albanije i iznose preko pet milijardi eura. Pored toga cilj albanske mafije je oslabiti poziciju Srbije u završnici dijaloga o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, jer područje Kosova mafija koristi kao jedno od svojih važnih uporišta. Na sličan način je narko mafija pomogla jednom dijelu bosanskohercegovačke opozicije sa sjedištem u Sarajevu da dođe na vlast u Bosni i Hercegovini. Informacije o mogućnostima izbijanja nereda na dan izbora i nepriznavanje rezultata izbora od strane učesnika nezadovoljnih rezultatima izbora treba shvatiti ozbiljno, posebno državne institucije moraju biti spremne da osiguraju mir i sigurnost svim građanima i učesnicima izbornog procesa. Zabrinjavajuće je, da pojedini opozicioni čelnici u Srbiji „preventivno“ i bez ikakve osnovanosti i dokaza, već unaprijed najavljuju sumnju u izborne rezultate, što se u analitičkim krugovima tumači kao znak nesigurnosti u rezultate svoje izborne kampanje i domete ponuđenog političkog programa – koji ima uglavnom jedini programski cilj: opsjednutost i ostrašćenost Aleksandrom Vučićem i kako ga srušiti sa vlasti. Preventivno je potrebno spriječiti svaki oblik nasilja, koje ne smije ni u kom slučaju biti korišteno kao sredstvo političke borbe.
Kompleksnost društvene scene u Srbiji potvrđuje prisutnost brojnih aktera i nominiranih interesa. Zbog toga predstojeći izbori prevazilaze važnost izbora samo za Srbiju nego imaju daleko šire implikacije. Intenzivna je destabilizacija države produciranjem brojnih afera. Važno je zaštiti ustavno-pravni poredak i policijsko-pravosudni sistema u državi. Sigurnosno-obavještajni-odbrambeni i policijski sektor nalaze se pred velikim izazovima, prijetnjama i rizicima.
Analitičari smatraju, da postoji interes pojedinih domaći i stranih aktera da Srbiju pretvore u „dioničko društvo“ gdje će svako raspolagati određenim paketom dionica i tako upravljati Srbijom. Borba se vodi oko kontrolnog paketa dionica. Ukoliko bi se to ostvarilo bilo bi pogubno za Srbiju, demokratiju i njene građane, jer njihovi glasovi bili bi obezvrijeđeni i derogirani, a Srbijom bi upravljali „dioničari“, a ne na demokratskim izborima njeni izabrani predstavnici.
Zbog toga je od najvećeg državnog značaja, da predstojeći izbori u Srbiji proteknu u miru, da budu transparentni, nadzirani od strane domaćih i stranih promatrača i verifikovani od strane svih učesnika izbornog procesa. Važno je, da nakon izbora izborni pobjednik što prije formira operativnu i funkcionalnu vladu, koja će pozvati sve političke aktere da ubrzano rade na evropskom putu i da postignu prijeko potrebni konsenzus oko ključnih nacionalnih pitanja, posebno u vezi okončanja dijaloga o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. U vezi unapređenja odnosa sa Bosnom i Hercegovinom čeka se autoritativni bosanskohercegovački političar, koji će uspostaviti snažne i prijateljske odnose sa predsjednikom Srbije i da se konačno spuste tenzije između dvije države i regionu, jer bez obzira na Milorada Dodika i najave „srpskog sveta“ budućnost dvije države mora počivati na međusobnom priznanju i uvažavanju, zasigurno Aleksandar Vučić ima kapacitet da to uradi.
Ljubljana/Washington/Bruxelles/Beograd/Priština, 13.decembar 2023
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“.
[2] Izvor: Zoran Đinđić, link: https://www.zorandjindjic.org/sr/citati/
