Srbija 2024: Može li 'upumpavanje' inostranog novca utjecati na rezultate izbora?

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES analizira aktuelnu situaciju u Srbiji povodom izborne kampanje za lokalne izbore u 88 gradova i opština, koji će se održati 2.juna 2024.godine. Iz analize „Srbija 2024: Može li 'upumpavanje' inostranog novca utjecati na rezultate izbora?“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Srbija 2024:

 

Može li „upumpavanje“ inostranog novca utjecati na rezultate izbora?

 

U Republici Srbiji će se 2.juna 2024.godine održati ponovljeni lokalni izbori za glavni grad Beograd odnosno lokalni izbori u 14 gradova i 74 opštine.

Međunarodni institut IFIMES nedavno je objavio analizu o predizbornim događanjima u Srbiji sa naslovom „Srbija 2024: Izborna bitka za Beograd - opozicija želi vlast bez izbora?“, link: https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/srbija-2024-izborna-bitka-za-beograd-opozicija-zeli-vlast-bez-izbora/5345? (24.maj 2024).

Srbija i Zapadni Balkan ponovno u fokusu EU

Republika Srbija je ključna država za održavanje regionalnog mira i stabilnosti. Postavlja se pitanje kome odgovara izazivanje haosa na Balkanu i koje se namjere skrivaju iza toga, jer je na prostorima Zapadnog Balkana dio domaćih političkih snaga je u funkciji ili su  instrumentalizirani za ostvarivanje stranih interesa.

Srbija je zabilježila najveći rast direktnih stranih investicija u regionu od preko šest milijardi eura i pokazala spremnost da otvori skoro sva pregovaračka poglavlja sa EU.  EXPO 2027 je razvojna šansa za Srbiju i region. Novi plan rasta EU za Zapadni Balkan od šest milijardi eura, od toga dvije milijarde nepovratnih sredstava EU biće dodatni zamah ekonomskom razvoju, jer skoro polovina tih sredstava namijenjena je Srbiji. 

Potrebno je, da EU precizira proces proširenja, jer se ne može beskonačno odlagati proširenje EU. Neizvjesnost procesa proširenja EU ide u korist onog dijela javnosti na Zapadnom Balkanu, koji se protivi članstvu njihovih država u EU i u korist je rivala EU. 

Beograd postaje svjetska prijestolnica

Ukoliko se realiziraju sve projekte vezane za EXPO 2027, Beograd će u mnogo čemu podsjećati na uvećanu verziju švicarskih neutralnih gradova i finansijskih centara, jer je više nego očigledno da srpska prijestolnica ostaje jedna od rijetkih neutralnih centara u cijeloj Evropi. To potvrđuje i rast cijena kvadratnog metra stambenog prostora, koja dostiže nevjerojatne cijene, koje su veće nego npr. u Beču i Münchenu. Naravno, najviše koristi od svega ovoga će imati stanovnici glavnog grada Srbije, koji će besplatno ili jeftino koristiti sve propratne infrastrukturne pogodnosti jednog od top pet evropskih prijestolnica kakav nesumnjivo postaje Beograd.

Srbija će u EXPO 2027, uložiti 17,8 milijardi EUR. Biće izgrađena nova komunalna i putna infrastruktura, novi mostovi, obnovljene fasade. Beograd će željeznicom biti povezan sa aerodromom, sajmom i novim stadionom, dok će Beograd dobiti novi izgled željezničke i autobusne stanice.

Vučić značajno poboljšao položaj manjinskih zajednica

Prema popisu stanovništva nacionalne manjine čine oko 13% stanovništva Republike Srbije i organizirane su kroz 23 nacionalna vijeća. 

U procesu pridruživanja EU Srbija je usvojila Akcijski plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u okviru Pregovaračkog poglavlja 23 i plan je „dobio podršku i pozitivne ocjene Europske komisije i pojedinih zemalja članica EU“.

Ključne preporuke za unapređenje položaja nacionalnih manjina u Srbiji prvenstveno se odnose na potrebu unapređenja procesa praćenja i procjene realizacije Akcionog plana za unapređenje položaja nacionalnih manjina i plana za Poglavlje 23. 

Rezolucija CM/ResCMN (2021) o primjeni Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina usvojena od strane Komiteta ministara 2021.godine, sadrži preporuke za naredni period i Izvještaj Zaštitnika građana u kome se navode relevantni prijedlozi za poboljšanje položaja pripadnika nacionalnih manjina.

Učešće pripadnika manjinskih zajednica u vlasti, posebno na lokalnom nivou, različitim državnim institucijama je pokazatelj integriranosti manjinskih zajednica u srpsko društvo i državu i predstavlja značajno poboljšanje.

Može li „upumpavanje“ inostranog novca utjecati na rezultate izbora?

Srbija je još uvijek na udaru snaga, koje žele destabilizovati tu zemlju, koja predstavlja ključan faktor mira i stabilnosti na Balkanu. U Srbiji je detektovano djelovanje preko 100 stranih sigurnosno-obavještajnih službi. 

Snažna umiješanost inostranog faktora izaziva stalne turbulencije i pokušava prouzrokovati nestabilnost u Srbiji. Konekcije sa inostranim faktorom pojedini lideri srpske opozicije i ne skrivaju. Značajan dio opozicije u Srbiji naklonjen je članstvu Srbije u NATO-u i zalaže se za uvođenje sankcija Rusiji. Srbija je proglasila vojnu neutralnost i proteklih 12 godina otrgnula se iz podaničke pozicije prema inostranom faktoru i utjecaju, koji je kulminaciju doživio za vrijeme vladavine Borisa Tadića (DS).

Velika izlaznost na lokalnim izborima je ključni faktor, jer je percepcija kod birača da se radi o izborima koji nadilaze značaj lokalnih izbora. Predstojeći lokalni izbori u Srbiji ponovno će biti test za konfrontaciju snaga utjecaja domaćeg patriotskog i inostranog faktora. 

Birači u Srbiji tradicionalno nisu naklonjeni nametanju izborne volje izvana, koji protežira političke opcije koje se zalažu za članstvo Srbije u NATO-u i koje su za uvođenje sankcija Rusiji. Dio srpske opozicije, koji je naklonjen članstvu Srbije u NATO-u ima snažnu podršku jednog dijela zapadnog političkog faktora i značajnu finansijsku podršku. Prema obavljenim istraživanjima javnog mnijenja favorit na predstojećim izborima je Srpska napredna stranka (SNS), koja predvodi koaliciju stranaka „Srbija – sutra“. Ispitanici smatraju, da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (SNS) treba da nastavi da vodi patriotsku, odlučnu, ozbiljnu i odgovornu državnu politiku, koja repozicionira ulogu Srbije u regionu i svijetu.

Srbija je zadržala poziciju regionalnog lidera i motora evropskih integracija te prednjači u regionu sa nivoom direktnih stranih investicija, relativno niskim javnim dugom, ubrzanim rastom plata, niskom nezaposlenošću, razvijenom mrežom auto-puteva, razvijenom namjenskom industrijom, ulaganjima u poljoprivredu, mlade, sport i infrastrukturu, visokom godišnjom stopom ekonomskog rasta sa potencijalom da se sve to u narednom periodu dodatno multiplicira. Posebno je važno istaknuti ulogu Srbije u vrijeme korona krize i pomoć zemljama regiona. Održavanje EXPO 2027 je važan događaj za Srbiju i podsticaj, jer je vizija Aleksandra Vučića ostvarenje BDP u 2027.godini u visini od 100 milijardi EUR, dok je visina BDP-a iznosila svega 25 milijardi EUR prije dolaska na vlast Srpske napredne stranke (SNS) 2012.godine. 

Analitičari smatraju, da je “upumpavanje” inostranog novca opasno za demokratiju u Srbiji, posebno zbog namjera jednog dijela inostranog faktora da putem novca pokuša utjecati na rezultate izbora i tako pokuša instalirati sebi naklonjene političke opcije i pojedince, koji će raditi u njihovom interesu. Ukoliko bi do toga došlo to bi bilo porazno za demokratiju u Srbiji.

„Specijalna operacija Beograd“

Iako se dosadašnji najveći opozicioni blok „Srbija protiv nasilja“ raspao, ipak pojedine stranke koje su bile u toj koaliciji odlučile su da izađu na izbore. Čak šest od devet stranaka opozicije odnosno bivše koalicije „Srbija protiv nasilja“ učestvuje na izborima za grad Beograd i većini drugih lokalnih samouprava. Najveća stranka ovog bloka Stranka slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa, neće učestvovati na gradskim izborima u Beogradu i Nišu, jer bi nepopularnost Đilasa u Beogradu i Nišu mogla nanijeti štetu opoziciji. Na to su opoziciju upozorili pojedini inostrani centri moći. Taktika „centara moći“ je da se SNS odnosno njegovi birači „opuste“ i pasiviziraju smatrajući, da će opozicija olako osvojiti Beograd i Niš, uvjeravajući sebe, da su građani Beograda i Niša opoziciono orijentirani i da neće birati stranku nego će glasati protiv SNS-a. Radi se o najvećoj opasnosti i zamci za glasače SNS-a, jer njihovo „opuštanje“ odnosno pasivizacija bilo bi nasjedanje na taktiku Đilasa i jednog dijela inostranog faktora. Cilj je u Beogradu i Nišu neutralizirati koaliciju okupljene oko Srpske napredne stranke pod nazivom „Aleksandar Vučić – Beograd sutra“ odnosno „Aleksandar Vučić – Niš sutra“ i tako preuzeti vlast.

Važan je masovni izlazak na izbore, osiguranje zakonitosti, regularnosti i nadzor izbornog procesa bez pritisaka na birače. Očekuje se da izborni gubitnici prihvate rezultate izbora. Učesnici izbora moraju se odreći nasilja kao političkog sredstva i prihvatiti objavljene zvanične rezultate izbora. Lokalni izbori su u sjenci nacionalnih tema koje su ovoga puta u fokusu za razliku od lokalnih tema.

Analitičari smatraju, da su predstojeći izbori predstavljaju posljednju šansu za rušenja vlasti Aleksandra Vučića (SNS) putem „specijalne operacije“ u Beogradu uz pomoć dijela inostranog faktora, jer je Beograd kao glavni grad ključan stub za vršenje vlasti u Srbiji.

Ljubljana/Washington/Bruxelles/Beograd/Priština, 30.maj 2024    


[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“.