Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES analizira aktuelnu situaciju u Republici Srbiji povodom pokušaja destabilizacije te države. Iz analize „Srbija 2024: Između 'specijalnog rata' i 'lansiranja' na svjetsku scenu?“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Republika Srbija je u posljednjoj deceniji napravila značajne iskorake u svom društveno-ekonomskom i političkom razvoju. Uspješno se (re)pozicionirala na regionalnoj i međunarodnoj političkoj sceni. Međutim, još uvijek nezavršen dijalog između zvaničnog Beograda i Prištine predstavlja veliko breme za ambiciozne projekte ekonomskog razvoja Srbije. Zbog neuvođenja sankcija Rusiji našla se pod snažnim pritiscima, koje je poprilično uspješno amortizirala korektnim odnosom prema Ukrajini. Pored rata Ukrajini, dešavanja u Gazi ostavljaju snažne posljedice na svijet i tu Srbija nije izuzetak. Srbija također plaća visoku cijenu svoje vojne neutralnosti. Porast investicijskog rejtinga, ekonomski rast i budžetski deficit manji od tri posto ulijevaju nadu u ekonomske perspektive Srbije.
Posjete najznačajnih svjetskih državnika potvrđuju centralnu poziciju Srbije na Zapadnom Balkanu. U posljednjih nekoliko mjeseci Srbiju su, između ostalih, posjetili kineski predsjednik Xi Jinping, njemački savezni kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Tome se može dodati i nedavna posjeta direktora CIA-e Williama Burnsa. Faktički bez Srbije se na Zapadnom Balkanu ne može riješiti nijedno otvoreno pitanje.
Potrebno je na spisak posjeta uvrstiti i nedavnu posjetu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Egiptu. Egipatsko-srpski politički odnosi su doživjeli preporod u posljednjih nekoliko godina, posebno kada je Vučić postao 11.premijer Srbije 2014.godine što se podudara sa dolaskom predsjednika Abdela Fataha El-Sisija na vlast u Egiptu 2014.godine.
U najnovijem razvoju bilateralnih odnosa, predsjednik El-Sisi posjetio je Srbiju 21.jula 2022.godine. To je bila historijska posjeta, jer to je bila prva posjeta Srbiji jednog egipatskog predsednika u posljednjih 35 godina. Predsednik El-Sisi je tokom te posjete odlikovan Ordenom Republike Srbije, što je jasan pokazatelj dubine odnosa između dvije zemlje.
Analitičari smatraju, da odlični odnosi između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Kine Xi Jinpinga mogu dodatno doprinijeti unapređenju prijeko potrebnog dijaloga između EU i Kine što je naglasio i francuski predsjednik Macron rekavši da je „dijalog EU-Kina potrebniji nego ikad“. Pri tome je važno da Srbija i dalje nastavi voditi izbalansiranu politiku prema ključnim akterima međunarodne scene.
Srbija je u oštroj konkurenciji sa SAD, Tajlandom, Španijom i Argentinom, poslije četiri kruga glasanja, dobila organizaciju specijalizirane međunarodne izložbe EXPO 2027. EXPO 2027 će preporoditi Srbiju i njen glavni grad Beograd, koji je intenzivirao proces „metropolizacije Beograda“ pod novim/starim gradonačelnikom Aleksandrom Šapićem.
Ulaganja u EXPO 2027 iznosit će 17,8 milijardi EUR, a biće iskorištena za izgradnju nove komunalne i putne infrastrukture, novih mostova, obnavljanje fasada i dr. Beograd će dobiti potpuno novi izgled željezničke i autobusne stanice i biće povezan sa aerodromom, sajmom i novim stadionom.
Procjene su, da će 21.stoljeće biti stoljeće razvojnih šansi i prosperiteta za Srbiju. Kada je Srbija ubrzano napredovala taj napredak se pokušao usporiti ili čak zaustaviti što potvrđuju iskustva iz prošlosti. Srbija se uspješno repozicionirala i rebrendirala u regionalnim i međunarodnim odnosima i od objekta postala je subjekt međunarodnih odnosa što je najvidljivije kroz dijalog o normalizaciji odnosa između zvaničnog Beograda i Prištine gdje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uspio nametnuti paradigmu „ne mogu oni dobiti sve, a mi ništa“. Samit Pokreta Nesvrstanih povodom 60 godina od osnivanja, koji je održan oktobra 2021.godine, predstavlja planetarni uspjeh vanjske politike Srbije, a održavanje najveće svjetske izložbe EXPO 2027 je još jedna potvrda ugleda i utjecaja kojeg Srbija ima u svijetu. Time je važnost budućeg članstva u EU još veće, jer će se time otvoriti novi put za dosada neslućen razvoj i prosperitet Srbije.
EXPO 2027 popularno nazvan „ekonomska Olimpijada“ je važan događaj i podsticaj za Srbiju i region, jer je vizija Aleksandra Vučića ostvarenje BDP u 2027.godini u visini od 100 milijardi EUR, dok je visina BDP-a iznosila skromnih 25 milijardi EUR prije dolaska na vlast Srpske napredne stranke (SNS) 2012.godine.
Srbija je u 2023.godini ostvarila ukupne strane investicije u iznosu od preko 4,5 milijarde EUR, više nego sve ostale zemlje Zapadnog Balkana zajedno. Ostvarila je u julu 2024.godine rekordne bruto devizne rezerve od 27,5 milijardi EUR. Odvijaju se pregovori za ulaganja u oko 100 razvojnih projekata u ukupnoj vrijednosti oko 10 milijardi EUR što će dovesti do otvaranja preko 40.000 novih radnih mjesta. Robna razmjena Srbija - EU u 2023.godini iznosila je 39,7 milijardi EUR. Istraživanja i pronalazak nalazišta znatnih količina zlata, litija i drugih metala uvrštava Srbiju u perspektivne zemlje, koje će u budućnosti zabilježiti snažan ekonomski rast i sveopšti društveni razvoj. Javni dug Srbije u junu 2024. iznosio je 38,18 milijardi EUR što je 50% bruto domaćeg proizvoda (BDP) i daleko ispod propisa Maastrichtskih kriterija, jer je u EU prosjek oko 90%.
Srbija se nalazi pred dva razvojna izazova: 1) gradnja nuklearnih elektrana kako bi osigurala buduću energetsku stabilnost i 2) eksploatacija litija i drugih minerala kako bi osigurala razvoj i posljedično blagostanje i prosperitet. Pronalazak litija u Srbiji u području oko rijeke Jadar (Zapadna Srbija), koju predvodi kompanija Rio Tinto otvorilo je brojna pitanja, neka opravdano neka ne. Pored toga kroz Srbiju prolaze dvije najveće rijeke u Evropi, Sava i Dunav.
Za realizaciju velikih razvojnih projekata potrebno je postići odgovarajući društveni konsenzus, jer se razvoj jedne zemlje tiče svih njenih građana. Vlast i opozicija u Srbiji nisu se peuronijeli dovoljno odgovorno prema razvojnim projektima. Umjesto da se uspostavi debata i rasprava o tome unutar srbijanskog društva došlo je do unutrašnjih napetosti, polarizacije i protesta, koji su imali političku i međunarodnu pozadinu.
Potpuno je razumljivo da građani koji žive na području gdje se nalaze nalazišta litija žele odgovore na različita pitanja o projektu, a posebno one koji se odnose na ekološke aspekte tog projekta. To je moguće ostvariti u relaksiranoj atmosferi i kroz istinski dijalog i predočavanje stručnih činjenica.
Istraživanja pokazuju, da Srbija ima ogromna nalazišta različitih ruda i minerala i postavlja se pitanje eksploatacije navedenih prirodnih resursa što može dovesti do sada neviđenog razvoja te zemlje. Ukoliko se budu poštovali visoki ekološki standardi Jadar bi bio prvi rudnik litija u svijetu koji nema tečnu deponiju, a time će se, kako smatraju stručnjaci, smanjiti i njena veličina. Eksperti smatraju da se odgovarajućom eksploatacijom litija i drugih minerala Srbija može „lansirati“ na svjetsku scenu uspoređujući tu činjenicu sa pronalaskom nafte početkom 20.vijeka, koja je „lansirala“ Arape i arapske države na svjetsku scenu i pozitivno promijenila i unaprijedila živote tih ljudi i njihovih država. Zbog toga je potrebno da se formira Nezavisni odbor za nadzor projekta „Jadar“, koji bi bio sastavljen od predstavnika stanovnika sa tog područja, civilnog društva, stručne zajednice, predstavnika države i predstavnika investitora. Isti koncept se može iskoristiti prilikom izgradnje budućih nuklearnih elektrana u Srbiji. To je ujedno historijska šansa da Srbija postane moderna i razvijena evropska država.
Uvođenje sistema ETIAS[2]-a u praksi znači, da će svaki građanin bilo koje države Zapadnog Balkana prije ulaska u EU morati da ispuni posebnu aplikaciju i time zatražiti odobrenje za ulazak u EU. Faktički dolazi do tihog uvođenja novog elektronskog kvazi viznog režima, u poređenju sa sadašnjim slobodnim kretanjem za sve građane Zapadnog Balkana. Time se anulira kandidatski status, jer će građani država Zapadnog Balkana biti u istom položaju kao svi drugi putnici, koji dolaze iz zemalja Trećeg svijeta u EU. Umjesto uvođenja ETIAS-a EU treba suspendirati uvođenje ETIAS-a za zemlje Zapadnog Balkan i donijeti odluku, da te zemlje ubrzano u paketu prime u članstvo EU. Region Zapadnog Balkana, koji ima ukupno 16 miliona stanovnika, što predstavlja nešto više od 1/3 stanovništva Poljske, ne može ugroziti integraciju EU od ukupno 450 miliona stanovnika.
ETIAS je još jedna od strateških grešaka EU u odnosu prema Zapadnom Balkanu, koja dolazi zbog sljepoće briselskih činovnika, koji izmišljaju ovakva rješenja, zbog ignorancije vodećih evropskih političara, koji ne pokazuju interes za proširenjem kao takvim i zbog uzvišenog i često ponižavajućeg odnosa kojeg pokazuju prema Zapadnom Balkanu. Na drugoj strani Rusija i Kina vrlo pažljivo prate te procese i odazivaju se promišljeno i često i agresivno. Iako je ETIAS bio predviđen da se uvede 2022.godine njegovo postepeno uvođenje je odloženo za 10.novembar 20024.godine, a potpuno uvođenje ETIAS-a predviđeno je sredinom 2025.godine. Potrebno je ponovno suspendirati njegovo uvođenje, jer će u suprotnom to biti svojevrsna „nagrada“ Srbiji i Zapadnom Balkanu od strane EU.
ETIAS će pomoći državama članicama da „bolje procjene moguće rizike“ prilikom prelaska granice od strane putnika. Ukoliko se pojavi određen problem u provjeri podataka ili nepoklapanje odgovora u aplikaciji sa informacijama iz sigurnosne baze podataka zahtjev za ulazak u EU može biti odbijen ili se tražiti njegova dopuna. Potrebno je u zahtjevu navesti sve pojedinosti o svim krivičnim presudama, svim prošlim putovanjima u ratne ili konfliktne zone, te da li ste nedavno bili predmetom odluka koja zahtijeva da napustite teritoriju bilo koje zemlje. Za građane Zapadnog Balkana problem mogu biti odgovori u aplikaciji, koji su iz segmenta sigurnosti u ETIAS-u i Schengenskoj zoni, a odnose se na sljedeće krivične statuse: o eventualnom učešću u ratnim sukobima, genocidu, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima, istragama i krivičnom progonu. Podnosilac će morati izjaviti da su podaci koje dostavlja i izjave koje daje tačne. Također će morati da potvrdi, da razumije uslove ulaska na teritorije evropskih zemalja koje zahtijevaju ETIAS i da se od vas može tražiti da dostavite relevantne propratne dokumente svaki put kada pređete vanjsku granicu. Kao razlog navodi se, da je cilj da se spriječi međunarodni kriminal i terorizam.
Stručnjaci upozoravaju, da bi moglo da dođe do redova na graničnim prelazima, jer je dosadašnji prosječan period provjere podataka putnika prilikom ulaska/izlaska trajao 45 sekundi, a korištenjem EES[3]-a će biti produžen na dva minuta. Očekuje se da ovaj sistem poveća nivo sigurnosnih provjera putnika koji putuju u EU bez viza.
Paket „Plan rasta“ je posebno važan i može pomoći zemljama Zapadnog Balkana da otvore nova radna mjesta, rastu ekonomija i ulaganja u programe koji su u skladu sa prioritetima EU, kao što su čista energija i razvoj malih, srednjih i velikih preduzeća. Planiranih dodatnih šest milijardi EUR za zemlje Zapadnog Balkana predviđen je za period od 2024. do 2027.godine, koliko traje sadašnji višegodišnji finansijski okvir EU. Evropski parlament je insistirao na tome, da je ovaj paket poseban i da nije dio pretpristupnih instrumenata (IPA), koji su redovni fondovi EU za zemlje uključene u proces proširenja. „Plan rasta“ ni u kome slučaju ne može biti zamjena za punopravno članstvo u EU ili odugovlačenje članstva u EU.
Analitičari smatraju, da su najnovije tendencije unutar EU, da put zemalja Zapadnog Balkana u EU vodi preko Kijeva i Ukrajine što je ponižavajuće za zemlje Zapadnog Balkana i te zemlje udaljava od EU i prepušta u zagrljaj Rusije, Kine i drugih interesnih sfera. Time se pokazala opravdanost vanjske politike Srbije koja svoju politiku temelji na četiri stuba EU-SAD-Rusija-Kina plus Pokret Nesvrstanih. U ovom slučaju stub zvani EU pokazao bi se kao potpuno nepouzdan. Članstvo u EU ne smije biti „bajka na papiru“ kao što je istakao predsjednik Srbije Vučić.
Srbija je duboko involvirana u međunarodna kretanja i prati globalne trendove. Svjesna je, da se moć sa zapada seli ka istoku i razvija uravnotežene odnose, pored EU i SAD, i sa Rusijom i Kinom te državama članicama Pokreta Nesvrstanih, koje imaju važnu ulogu u Generalnoj skupštini UN-a što je Srbiji važno zbog Kosova i sprječavanja njegovog članstva u UN-u. Proširenje EU na države Zapadnog Balkana sve je neizvjesnije i podrška članstvu Srbije u EU među građanima Srbije je u stalnom opadanju i iznosi skromnih 40%.
Međunarodni institut IFIMES je ranijim analizama nagovijestio, da će rasti pritisak na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Postoji projekat svrgavanja Vučića i destabilizacije Srbije u kojem učestvuje dio snaga iz regiona, dio međunarodne zajednice i naravno i dio pojedinaca i organizacija iz Srbije. Svaki akter u svrgavanju Vučića pokušava da dâ svoj doprinos shodno svojim mogućnostima. U projekat rušenja Vučića uložena su znatna sredstva koja je potrebno opravdati. Ne treba zanemariti činjenicu, da je Srbija poprište djelovanja preko 100 različitih sigurnosno-obavještajnih službi.
Analitičari smatraju, da se protiv Srbije vodi „specijalni rat“ s ciljem destabilizacije Srbije sa konačnim ciljem svrgavanja Aleksandra Vučića sa vlasti nedemokratskim putem i sredstvima, iako se Srbija nalazi na historijskom maksimumu svog ekonomskog razvoja. Zbog toga projekat „Jadar“ ne smije biti iskorišten kao dio „specijalnog rata“ protiv Srbije. Ključno je zbog mira i stabilnosti u regionu i Evropi da Srbija ostane „pillar of stability“ - stub stabilnosti. Pri tome Srbija mora obratiti veću pažnju i fokusirati se na pojedine „prijateljske“ zemlje, koje učestvuju u „specijalnom ratu“ protiv nje.
Ljubljana/Washington/Bruxelles/Beograd/Priština, 10.septembar 2024
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“.
[2] Izvor: Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), link: https://eur-lex.europa.eu/HR/legal-content/summary/the-european-travel-information-and-authorisation-system-etias.html
[3] Izvor: Entry/Exit System (EES), link: https://home-affairs.ec.europa.eu/policies/schengen-borders-and-visa/smart-borders/entry-exit-system_en
