Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira dešavanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Nora Wolf je specijalista za međunarodnu politiku i ekonomiju sa Kingstona i Univerziteta u Ženevi. U svom tekstu pod naslovom „Sloboda medija na novom raskršću? Zajednička odgovornost u digitalnom dobu“ ona piše o ključnom doprinosu generalne podsekretarke UN-a (2017-2023) i članice Savjetodavnog odbora IFIMES Olge Algayerove tokom prvog Dopunskog sastanka o ljudskoj dimenziji (SHDM) Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) 2025. godine pod nazivom "Uloga civilnog društva u promociji i zaštiti međunarodnog prava, ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava“ u organizaciji Međunarodnog instituta IFIMES.
U eri definiranoj brzinom informacija i složenošću svjetskih narativa, sloboda medija postala je spas za demokratsku odgovornost i žrtva ponovnog autoritarizma. Govoreći na nedavnom ključnom godišnjem samitu, snažan poziv na akciju uputila je najviši diplomata, podsekretarka UN-a Olga Algayerova (2017-23). Bilo je to tokom prvog Dopunskog sastanka o ljudskoj dimenziji (SHDM) Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) 2025. godine, pod nazivom „Uloga civilnog društva u promociji i zaštiti međunarodnog prava, ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava“ koji je organizirao Međunarodni institut IFIMES.
57 država članica OSCE-a i njihovi partneri sa Bliskog istoka i Azije razgovarali su o aktuelnom geopolitičkom trenutku i sigurnosnim izazovima današnjice. Manje je poznato izvan Evrope, OSCE je drugi najveći multilateralni sistem u svijetu, odmah poslije sistema UN--a. Jedinstvena organizacija koja okuplja sve, od Vankuvera do Vladivostoka, započela je kao strateška konferencija za popuštanje tenzija između zapadnog i sovjetskog bloka, u obliku Dekaloga u Helsinkiju, davne 1975. godine.
Ovogodišnji SHDM, u organizaciji OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), ponudio je platformu za predstavnike civilnog društva, međunarodne organizacije i vladine zvaničnike da se angažiraju na eroziji ekosistema ljudskih prava širom OSCE regije i šire. Odgovarajući na poziv OSCE-a, IFIMES je pozvao praktičare i vodeće mislioce, kao što su Steve Clemons (SAD), Nathan Coyle (UK), dr. Philipe Reinnisch (AUT) i dr. Harvey Dzodin (SAD), između ostalih, a predsjedavao je prof. Anis H. Bajrektarević (CH), sa ekselencijom Algayerovom koja je imala uvodnu riječ.
Nakon što se panelistima i učesnicima obratio direktor IFIMES-a dr. Zijad Bećirović, uvodno obraćanje gospođe Algayerove poslužilo je i kao upozorenje i kao poklič, u prijevodu: opstanak slobode štampe ne smije biti samo na plećima novinara – to je kolektivni (društveni) teret, to je poziv na akciju.
Generalna podsekretarka UN-a posebno je naglasila suštinsku ulogu slobodnih medija u razotkrivanju zloupotreba, podsticanju transparentnosti i doprinosu izgradnji povjerenja u društvu, te pozivanju na odgovornost – tema koja je nažalost duboko odjeknula na našoj trenutnoj svjetskoj sceni.
Globalna slika je sumorna. Sa najmanje 124 ubijena novinara samo u 2024. godini, svjedoci smo alarmantne erozije sloboda medija. Novinari širom kontinenata su žigosani kao strani agenti, ućutkani zastrašivanjem ili zatvaranjem, i u najmučnijim slučajevima, ubijani zato što su jednostavno obavljali svoj profesionalni zadatak. Digitalno carstvo, nekada utočište za slobodno izražavanje, sve više postaje bojno polje. Nadzor, kibernetski napadi i koordinirane kampanje dezinformacija ugrožavaju ne samo medijske aktere već i sam integritet javnog diskursa u cjelini.
Algayerova je također naglasila da to pitanje nije ograničeno samo na autokratske režime. Čak i u demokratskim društvima, porast dezinformacija i polariziranih medijskih mreža posijalo je nepovjerenje javnosti, stvarajući plodno tlo za manipulaciju, ekstremizam i autoritarne narative. „Sa svakom slobodom dolazi i odgovornost“, istakla je ona, naglašavajući vitalnu potrebu za etičkim novinarstvom i čvrstim medijskim standardima.
Ipak, usred ovih mračnih oblaka, poruka nije poruka očaja, već odlučnosti. Međunarodna pravna arhitektura – usidrena u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima – ostaje bedem demokratije. Institucije poput OSCE-a, Vijeće Evrope i raznih organizacija za praćenje kao što su Reporteri bez granica i Komitet za zaštitu novinara nastavljaju da prate, zastupaju i izvještavaju hrabro i doslijedno.
Ipak, budućnost traži više od posmatranja. To zahtijeva djelovanje. Jačanje međunarodne saradnje kroz prekogranične istražne napore kao što su Panamski dokumenti, korištenje alata poput UNESCO-ove opservatorije ubijenih novinara i pozivanje počinitelja na odgovornost kroz različite diplomatske, pravne i političke mehanizme su ključni koraci. Ovi mehanizmi predstavljaju zube međunarodnog sistema. Iako su neki možda simbolični, oni ostaju sposobni da grizu kada su ojačani političkom voljom i javnom podrškom.
Štaviše, ekselencija Algayerova se založila za jači stav protiv digitalne represije. Ona je pozvala na priznavanje gašenja interneta i digitalne cenzure kao kršenja ljudskih prava i pozvala vlade i institucije da osporavaju takvu praksu pravnim sredstvima. “Moramo držati digitalne prostore otvorenim”, rekla je ona, ukazujući na primjere kao što je Iran, gdje su šifrirane aplikacije za razmjenu poruka poput Signala postale spas za novinare uprkos upornim naporima države da ih blokira. Ovo naglašava potrebu za tehnologijama protiv nadzora i pritisak na tehnološke kompanije da podrže digitalna prava i transparentnost. Kombinacija ovih kolektivnih akcija, moderne karakterizacije i stavova bit će ključna za sljedeću deceniju. To će definirati krajolik samog bojnog polja kojim se moramo kretati s budnošću, odlučnošću i nepokolebljivom posvećenošću temeljnim pravima.
A možda put s najvećim nadom također leži u prevenciji: podsticanje medijske pismenosti i građanskog obrazovanja, kao što je primjer finskog nastavnog plana i programa usmjerenog na budućnost, i ugrađivanje kulture kritičkog mišljenja koje osnažuje naše buduće generacije. Osposobljavanje građana – posebno mladih – vještinama da razaznaju dezinformacije i razumiju medijske strukture od suštinskog je značaja za ponovno ulijevanje povjerenja u novinarstvo i šire u demokratske procese.
Širi kontekst ključnih napomena Algayerove usko je u skladu s temom OSCE-ovog SHDM: nezamjenjiva uloga civilnog društva u zaštiti i promociji međunarodnog prava ljudskih prava. Slobodni mediji su, na kraju krajeva, jedno od najmoćnijih oruđa civilnog društva. Daju glas marginalizovanima, obasjavaju svjetlo na mračnim mjestima i nameću odgovornost sistemima, koji bi inače djelovali u tajnosti. Bez toga, sam odar zaštite ljudskih prava počeo bi da posustaje.
Na kraju, uvodno obraćanje Njene Ekselencije Olge Algayerove podsjeća nas da odbrana slobode medija nije briga samo novinara. To je zajednička demokratska dužnost i zajednička potreba, koja se proteže od globalnih institucija do nacionalnih vlada, od građanskog društva do svakog pojedinca koji cijeni neometan uvid u stvarni svijet. Svijet koji ostavljamo iza sebe – onaj u kojem se etičko novinarstvo ili prećutkuje ili slavi – ovisi o odlukama koje donosimo danas.
Nora Wolf je nedavno kao koautorica izdala knjigu o Evropskoj uniji (institucije i instrumenti) za američkog izdavača. Do sada je ova knjiga imala nekoliko prijevoda (na istočnoevropske jezike i mandarinski), a ponovo je objavljena u Evropi i Aziji.
Ljubljana/Ženeva, 25.april 2025
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“.
