Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES[1]) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Dr. Silvo Devetak je profesor emeritus i predsjednik Instituta za etničke i regionalne studije - ISCOMET, Maribor. U svom članku sa naslovom »Mariborska deklaracija kao model saradnje na Zapadnom Balkanu« predstavlja svoj pogled na Mariborsku deklaraciju.
Na kraju projekta „Akademska mreža za podršku politici EU prema Zapadnom Balkanu sa naglaskom na regionalnoj saradnji zasnovanoj na pomirenju – ANETREC“ (sufinansira EU), usvojena je „Mariborska deklaracija“ na završnom konferenciji u Mariboru 12.septembra 2023. u kojoj su obrazložili zašto je promocija pomirenja i regionalne saradnje zasnovane na tome suštinski preduvjet za mir, stabilnost i održivi razvoj Zapadnog Balkana i za efikasno sprovođenje politike EU prema Zapadnom Balkanu. U Deklaraciji su pozvali EU i druge međunarodne faktore koji se bave ovom evropskom regijom da, u okviru svojih mogućnosti, podstaknu i podrže niz pažljivo osmišljenih prijedloga za realizaciju ovog cilja, koje donosimo u nastavku.
Prije razmatranja sadržaja Mariborske deklaracije, želio bih ukratko napisati nekoliko riječi o akademskom projektu ANETREC, čiji su rezultati i nalazi bili osnova za kreiranje Deklaracije. U realizaciji programa projekta učestvovalo je 55 profesora, istraživača, bibliotekara i informatičara sa osam univerziteta i dva istraživačka instituta iz zemalja Zapadnog Balkana, Slovenije i Hrvatske; štoviše, više od 30 njih je izrazilo spremnost da učestvuje u sličnim aktivnostima u budućnosti. Njihove biografije, prikupljene u okviru projekta, potvrđuju da se radi o izuzetno snažnom intelektualnom potencijalu na koji bi se EU i drugi zainteresirani međunarodni faktori mogli osloniti u svojim nastojanjima za ubrzanjem evropske integracije Zapadnog Balkana i da podrže stabilnost i demokratsko svestrani razvoj regije.
Zajedno sa partnerima, projekat je osmislio i kasnije koordinirao Institut za etničke i regionalne studije - ISCOMET iz Maribora, Slovenija. Ponosni smo što je ANETREC bio jedini projekat koji je okupio tako veliki broj univerziteta i pojedinaca iz svih zemalja (!) ove evropske regije i članica EU - Hrvatske i Slovenije. Detaljne informacije o projektu možete pronaći na web stranici ANETREC-a www.anetrec.eu . Da ilustriram rezultate, želio bih da spomenem četiri stvari:
Prva, u skladu sa ciljevima projekta, razvili smo zajednički online nastavni plan i program visokog obrazovanja koji se sastoji od 6 predmeta. Program obuhvata 75 predavanja sa relevantnim informacijama za njihovu realizaciju. Snimilo ih je 45 profesora sa svih univerziteta učesnica. Program je dostupan na web stranici ISCOMET instituta: www.anetrec.eu/anetrec-database/anetrec-study-courses/. Dostupan je univerzitetima koji učestvuju u organizaciji učenja na daljinu. Nadamo se da će realizacija ovog edukativnog programa dugoročno pozitivno utjecati na širenje duha pomirenja, tolerancije i saradnje među mladima u zemljama Zapadnog Balkana, Sloveniji i Hrvatskoj.
Prikupljeni studijski materijali i spremnost više od 80 profesora da učestvuju u predloženim ili sličnim temama, kako u obrazovanju tako i u istraživanjima, predstavljaju dobru osnovu za budući razvoj različitih oblika sličnih studijskih i istraživačkih programa, što bi EU trebala snažno podržati.
Kvaliteta ovog nastavnog plana i programa potvrđuje i činjenica da su četiri univerziteta iz Armenije, koja su učestvovala u međunarodnom projektu posvećenom razvoju „evropskih studija“, koji je također koordinirao ISCOMET, prikupila - naravno uz suglasnost autora - 20 predavanja kako bi unaprijedili vlastite obrazovne programe evropskih studija.
Druga, kao podsticaj studentskom istraživanju različitih aspekata politike EU prema Zapadnom Balkanu, problema ovih zemalja u odnosima sa EU i situacije u tom pogledu u njihovim društvima, pozvali smo studente partnerskih univerziteta da napišu eseje na ove teme. Objavili smo 40 najboljih eseja u publikaciji ANETREC pod nazivom „Studentski pogledi na evropske integracije Zapadnog Balkana“. Publikacija predstavlja zanimljiv uvid mlade generacije u pitanja vezana za politiku EU prema Zapadnom Balkanu i situaciju u njihovim zemljama u tom pogledu (vidjeti tekst na: www.iscomet.org/StudentsEsseys.pdf).
Treća, pozvali smo nagrađene učesnike na ljetnu školu ANETREC, koja je održana u septembru 2022. godine u Bitoli, Sjeverna Makedonija. Bio je to jedinstven susret studenata iz svih zemalja Zapadnog Balkana, Slovenije i Hrvatske. Pod vodstvom profesora, studenti su organizirali debate o sadržaju svojih eseja. Osim toga, aktivno su učestvovali u diskusijama nakon predavanja 10 profesora sa Zapadnog Balkana, Hrvatske i Slovenije, što je nesumnjivo pomoglo u oblikovanju njihovih stavova o temama koje su ključne za evropske integracije i razvoj zemalja Zapadnog Balkana i regiju u cjelini. Za studente je bilo veliko ohrabrenje što su evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi i ambasador David Geer, šef Delegacije EU u Sjevernoj Makedoniji, uputili riječi dobrodošlice učesnicima ljetnog univerziteta.
Četvrta, dugoročni cilj projekta ANETREC je prijedlog Evropskoj komisiji da podrži uspostavljanje referentnog centra EU za pitanja Zapadnog Balkana, koji bi pružao informatičku podršku strukturi EU i drugim zainteresiranim stranama u rješavanju pitanja Zapadnog Balkana, a istovremeno služi i kao edukativni, istraživački i konferencijski centar za stručnjake i studente koji su zainteresirani za izazove ove regije. Uspješnost realizacije ovog prijedloga naravno zavisi od angažmana vlade zemlje koja želi da bude domaćin ovakvog referentnog centra.
Zapadni Balkan je još uvijek opterećen neriješenim pitanjima koja proizlaze iz sukoba iz 1990-ih, uključujući pitanja kao što su slabi rezultati u kažnjavanju ratnih zločinaca, neriješeno pitanje nestalih osoba i slični problemi. Osim toga, u regiji postoji govor mržnje u vezi sa ovim pitanjima, koji ima za cilj produbljivanje političkih i etničkih antagonizama. Međutim, postoje i stalni zlonamjerni sukobi koji su rezultat eksploatacije političkih, etničkih ili vjerskih razlika. Sva ova pitanja na kraju doprinose nastanku polariziranog političkog ambijenta, koji koči ne samo razvoj međusobnog poštovanja i razumijevanja među narodima Zapadnog Balkana, već i sprovođenje principa na kojima se zasnivaju evropske integracije ovih zemalja, a time i demokratsku i razvojno uspješnu budućnost regije.
Prilikom formuliranja preporuka sadržanih u Mariborskoj deklaraciji, ograničili smo se na preduvjete vezane za rezultate projekta ANETREC, koji su, po našem mišljenju, neophodni za uspješnu implementaciju politike evropskih integracija Zapadnog Balkana. Navodimo tri koja su rezultat našeg općeg poznavanja ove problematike, kao i iskustva koje smo stekli kroz implementaciju projekta ANETREC:
Prvi, uspješan proces pomirenja unutar i između zemalja Zapadnog Balkana i u njihovim odnosima sa susjedima, koji također stvara plodno tlo za razvoj svestrane regionalne saradnje i razumijevanja, najčvršći je preduvjet za efikasnu implementaciju principa i normi politike proširenja EU, a time i za osiguranje dugotrajnog mira, sigurnosti, demokratije i održivog razvoja u pojedinim zemljama Zapadnog Balkana i u regiji u cjelini.
Drugi, procesi pomirenja će biti uspješni ako obuhvate ne samo organe vlasti, već i organizacije i institucije civilnog društva i, konačno, najširi mogući krug stanovništva. U tom kontekstu, akademska zajednica zemalja Zapadnog Balkana i susjednih zemalja moglo bi igrati ključnu ulogu, kako u osmišljavanju, tako i u implementaciji projekata i inicijativa koji doprinose procesu pomirenja i posljedično olakšavaju napore za regionalnu saradnju, a samim tim i prijateljskih odnosa između zemalja centralne i jugoistočne Evrope. Da bismo to ilustrirali, spomenimo, na primjer, utjecaj akademske zajednice na kreiranje relevantnih obrazovnih i istraživačkih programa, kao i relevantne teorijske okvire i praktična rješenja za kreatore politike. Osim toga, akademska zajednica može igrati ključnu ulogu u širenju informacija i na taj način podizanju svijesti šire javnosti o važnosti pomirenja i saradnje za njihove živote i razvoj društava u kojima žive.
Treći, poznavanje situacije na Zapadnom Balkanu dovodi nas do spoznaje da procesi pomirenja i s tim povezane pozitivne promjene, uključujući i evropske integracije zemalja Zapadnog Balkana, mogu biti uspješni ako se oslanjaju na inicijative i aktivnosti mladih generacija koje su nisu direktno uključeni u ratove ili konfliktne situacije zasnovane na etničkim ili vjerskim razlikama i sličnim stereotipima, što truje mnoge ljude u društvima Zapadnog Balkana i u njihovim susjednim zemljama. U tu svrhu, odgoj i obrazovanje mlađih generacija u duhu kulture mira, sa naglaskom na pomirenju, uvažavanju razlika i opredjeljenju za dijalog kao sredstvo rješavanja sukoba i stvaranje stabilnog društva, kao i postepeno uključivanje mlađih ljudi kao aktivnih nosilaca njegovanja i implementacije ovih vrijednosti u svoja društva, društveni model koji je izuzetno važan za evropsku budućnost Zapadnog Balkana.
U praktičnom smislu, ovakav odgoj i obrazovanje mladih generacija može poslužiti kao model za osposobljavanje kvalificiranog segmenta stanovništva, koji bi mogao biti pokretač, a kasnije i nosilac procesa pomirenja i regionalne saradnje, a samim tim i pobornik mira, stabilnost i demokratski održivog razvoja Zapadnog Balkana, u duhu ovakve politike EU i drugih međunarodnih faktora prema ovoj evropskoj regiji. Poticanje procesa pomirenja zemalja Zapadnog Balkana u ovom kontekstu, uključujući i njihove susjede, članice EU, također bi imalo blagotvoran učinak na ubrzanje integracionih procesa i na stabilnost EU u cjelini.
Što se mlađih generacija tiče, EU bi također trebala razmotriti odgovarajuće mjere kako bi spriječila promicanje odljeva mozgova sa Zapadnog Balkana od strane država članica, što na nekim mjestima već uzrokuje nedostatak obrazovane i kvalificirane radne snage neophodne za održivi razvoj ovih društava i za sprovođenje reformi, koje zahtjeva EU.
Kada se razmatraju konstruktivni prijedlozi iz Mariborske deklaracije, potrebno je imati u vidu činjenicu da vanjski faktori ne mogu nametnuti pomirenje i s tim povezane pozitivne procese, ako nema izražene volje naroda unutar zemalja Zapadnog Balkana i njihovih susjeda. Različite inicijative i procesi pomirenja mogu imati pozitivne posljedice samo u slučajevima kada ih sprovode nacionalne vlade, regionalne i lokalne vlasti, kao i organizacije i institucije civilnog društva. Nažalost, konstatiramo da je do sada bilo vrlo malo inicijativa i aktivnosti za pomirenje u zemljama Zapadnog Balkana i u njihovom susjedstvu i u odnosima sa susjedima.
Na osnovu iskustva, ne očekuje se da će se stvari u dogledno vrijeme okrenuti nabolje. Stoga bi bio imperativ da EU i drugi zainteresirani međunarodni faktori koji teže stabilnosti, demokratskom održivom razvoju i evropskim integracijama regije podstiču i podržavaju pokretanje i razvoj različitih inicijativa i programa vezanih za pomirenje i srodne promjene u zemljama regije Zapadnog Balkana i šire.
U Mariborskoj deklaraciji su naglasili da pregovori EU sa državama članicama Zapadnog Balkana o ispunjavanju zakonskih, ekonomskih i drugih uvjeta za njihovu postepenu integraciju u evropski prostor, kao i druge takve mjere EU i relevantnih međunarodnih faktori, od izuzetnog su značaja za integraciju Zapadnog Balkana u EU. U Deklaraciji su srdačno pozdravili i najavu evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Olivera Varhelya, u obraćanju učesnicima konferencije, da će EU usvojiti novi Program ekonomskog rasta za Zapadni Balkan na jesen 2023.godine, koji je predstaviti zajedno sa godišnjim izvještajima o proširenju.
Međutim, iskustva u drugim sličnim okruženjima, uključujući inicijative za stvaranje evropskih integracija nakon Drugog svjetskog rata, pokazala su da su uspješni procesi pomirenja preduvjet za provođenje politike EU prema Zapadnom Balkanu, a time i za osiguranje trajnog mira i stabilnosti. budućih članica EU i ove evropske regije u cjelini.
Kako bi doprinijeli ostvarenju ovih ciljeva, partneri projekta ANETREC su u Mariborsku deklaraciju napisali sljedeće prijedloge i preporuke:
1. Projekti i aktivnosti pomirenja. U Deklaraciji su predložene sljedeće aktivnosti u vezi sa projektima pomirenja koje bi EU mogla podržati:
1.1. Pomirenje u vezi s posljedicama ratova 1990-ih. Odgovarajućim mjerama EU treba još odlučnije podržavati pravosudne, pravne, političke, vladine i nevladine mjere, koje treba da poduzmu nacionalne institucije, a čiji je cilj kažnjavanje počinitelja ratnih i drugih zločina, kako bi se spriječilo tretiranje osuđenih lica kao ratnih heroja i njihovo uključivanje u javne aktivnosti, ubrzanje rješavanja pitanja nestalih osoba i rješavanje društvenih, ekonomskih i drugih negativnih posljedica vojnih sukoba odgovarajućim pristupima.
1.2. Pomirenje koje promovira poštivanje razlika i kulturu dijaloga. EU treba da poduzme odgovarajuće mjere za poticanje i podršku međusobnog poznavanja i poštivanja naroda i nacionalnih manjina sa Zapadnog Balkana. To se može postići na različite načine, uključujući i edukativne programe na različitim nivoima o kulturi i historiji „drugih“, razmjenom literature, informacija, filmova, sadržaja popularne kulture itd. Ovom cilju bi doprinijela i podrška i saradnja nacionalnih manjina sa narodima njihovog etničkog porijekla na jezičkom, obrazovnom i kulturnom planu. Sve ovo i mnoge slične stvari su, prema mišljenju autora Deklaracije, najefikasniji način da se osigura međusobno razumijevanje i poštovanje, da se promovira dijalog i bori se protiv stereotipa ili lažnih priča, koji su vrlo često uzrok zakašnjelog pomirenja.
2. Obrazovni i istraživački programi. Obrazovanje u cjelini, a posebno visoko obrazovanje, osnovni su elementi za implementaciju mnogih procesa pomirenja. Stoga, pored postojećih programa, EU treba aktivno podsticati i podržavati nove inovativne visokoobrazovne obrazovne i istraživačke projekte koji bi doprinijeli pomirenju na Zapadnom Balkanu.
U Mariborskoj deklaraciji su predložili sljedeće dvije stvari:
2.1. Programi visokog obrazovanja i istraživanja. EU treba da iskoristi svoje postojeće ili inovativne mogućnosti financiranja da pokrene i podrži implementaciju različitih oblika obrazovnih i istraživačkih programa u duhu pomirenja koje predlažu akademske i istraživačke institucije na Zapadnom Balkanu. Ovi napori treba da budu usmjereni na razvijanje svijesti i znanja kod mlađih generacija o izuzetnom značaju pomirenja kao ključnog faktora u stvaranju uvjeta u njihovim zemljama za bolji i mirniji život zasnovan na principima evropskih integracija.
Osim toga, ovi programi treba da budu osmišljeni sa specifičnim ciljem povećanja svijesti i praktičnog razumijevanja mlađih generacija o sadržaju i značaju procesa pomirenja i povećanja njihovog znanja i kapaciteta za promociju, organizaciju i implementaciju ovakvih inicijativa. S tim u vezi, ključno je, kao što je već rečeno, oslanjati se na prošla iskustva u drugim sličnim situacijama u svijetu. Ove inicijative bi također trebale uključivati neformalno obrazovanje usmjereno ne samo na mlade, već i na odrasle.
2.2. Promocija i podrška programima mirovnih studija. Programi bi trebali prevazići klasične programe mirovnih studija i fokusirati se ne samo na sticanje znanja i vještina studenata za rješavanje sukoba, već i na to kako osigurati mir, sigurnost, stabilnost, vladavinu prava i održivi demokratski razvoj nakon rješavanja sukoba. Realizacijom ovih programa treba osigurati i razmjenu profesora i studenata koji predaju ili su upisani na ove studije.
3. Regionalna saradnja koja jača međuljudske odnose. U posljednjih nekoliko decenija, EU je postigla veliki napredak u razvoju i podršci inicijativama regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu, posebno u oblasti ekonomije, infrastrukture i informacionih tehnologija, o čemu svjedoče uspješni rezultati kao što su Vijeće za regionalnu saradnju i Berlinski proces.
Uzimajući u obzir trenutnu političku i sigurnosnu situaciju i svjesni neophodnosti efikasnog pomirenja, predlažemo da EU preuzme inicijativu za dalje unapređenje i podršku regionalne saradnje u oblastima kao što su ljudski odnosi, kultura, sport i slične aktivnosti. Ove dimenzije saradnje mogu igrati ključnu ulogu u promoviranju razumijevanja, povjerenja i socijalne kohezije među narodima Zapadnog Balkana, na kraju doprinoseći održivom miru i napretku u regiji i stabilnosti EU u cjelini.
Mariborska deklaracija predlaže sljedeću aktivnost:
3.1. Razmjena akademika. Evropska komisija treba da izdvoji dodatna sredstva i da nastavi podržava projekte koji omogućavaju organiziranje inicijativa za jačanje saradnje uopće, razmjenu obrazovnih i istraživačkih dostignuća, kreiranje zajedničkih programa i drugih oblika saradnje univerzitetskih nastavnika, istraživača, informatičara i bibliotekara iz zemalja Zapadnog Balkana. Ovakav strateški pristup osigurao bi rast regionalnih mreža i odnosa, što bi značajno doprinijelo zajedničkom razvoju programa, razmjeni znanja i iskustava i, na kraju, ali ne i najmanje važnom, međusobnom razumijevanju. Ovi napori su također od suštinskog značaja za promoviranje mira, stabilnosti i demokratskog razvoja na Zapadnom Balkanu, čime se doprinosi općem blagostanju čitave evropske regije.
3.2. Razmjena studenata i regionalne stipendije. Evropska komisija treba da preuzme inicijativu da uspostavi i podrži različite metode razmjene studenata na Zapadnom Balkanu. Ovi programi mogu uključivati aktivnosti kao što su upis u relevantne akademske programe, učešće u studijskim posjetama, izrada teza i doktorskih disertacija, uključivanje studenata u istraživačke aktivnosti i slične aktivnosti. Kako bi olakšala ove mogućnosti, Evropska komisija bi trebala razmotriti davanje stipendija i stvaranje posebnih obrazaca za razmjenu studenata. Za postizanje ovog cilja bilo bi za svaku pohvalu da Evropska komisija uspostavi regionalni program razmjene koji ima za cilj promociju i podršku različitim aktivnostima u tom pogledu. Takav program ne bi samo promovirao obrazovnu i kulturnu razmjenu, već bi doprinio i ukupnom razvoju i integraciji regije Zapadnog Balkana.
3.3. Podrška organizaciji ljetnih škola. Evropska komisija bi posebnim natječajima trebalo da podstakne organiziranje zajedničkih ljetnih škola za studente i profesore sa univerziteta Zapadnog Balkana. Ljetna škola, koja je održana u okviru projekta ANETREC u Bitolu, Sjeverna Makedonija, pokazala je da ovakva škola nije samo prilika za sticanje dodatnih znanja, u zavisnosti od svog programa, već, što je još važnije, za razvoj dijaloga, međusobno informiranje i uspostavljanje ličnih kontakata između učenika, za ogromnu većinu je ovo prva prilika da upoznaju svoje vršnjake iz drugih zemalja Zapadnog Balkana.
3.4. Podrška saradnji između članova omladinskih organizacija i institucija. EU treba da preuzme vodeću ulogu u pokretanju i podršci različitim oblicima saradnje i omogućavanju institucionalnih i individualnih kontakata između članova omladinskih organizacija i institucija koje djeluju na Zapadnom Balkanu. Aktivnim promicanjem saradnje između omladinskih organizacija i institucija, EU bi mogla ojačati prekogranične veze, promovirati razmjenu u različitim oblastima i usmjeravati mlade lidere u formuliranju i implementaciji zajedničkih ciljeva, uključujući i one koji se odnose na evropsku integraciju Zapadnog Balkana. Takve inicijative su od suštinskog značaja za izgradnju mostova i promicanje razumijevanja među mladima na Zapadnom Balkanu, što zauzvrat doprinosi stabilnosti, miru i demokratskom održivom razvoju regije.
3.5. Podrška saradnji u oblasti kulture. Na osnovu uspješnih iskustava iz drugih sredina u svijetu, jasno je da je kultura moćno oruđe za promicanje međusobnog razumijevanja, razmjene znanja i konsolidacije pomirenja u krhkim post-konfliktnim društvima. Stoga smatramo da je imperativ da EU ojača svoju podršku organizaciji kulturnih događaja i inicijativa usmjerenih na postizanje ovih ciljeva. To bi, između ostalog, moglo uključivati aktivnosti poput razmjene savremene književnosti, zajedničkih umjetničkih izložbi, muzičkih i filmskih festivala i performansa zasnovanih na narodnoj kulturi
4. Regionalna nagrada za pomirenje. U Mariborskoj deklaraciji predložili su da EU ustanovi regionalnu nagradu za pomirenje kako bi se odalo priznanje i počast organizacijama, institucijama i pojedincima koji aktivno doprinose projektima pomirenja i efikasno ih provode u praksi.
U izuzetno složenim međunarodnim okolnostima koje su zahvatile Evropu nakon ruskog napada na Ukrajinu i koje se odrazilo i na djelovanje velikih sila na Zapadnom Balkanu, filozofija realizatora projekta ANETREC bila je da EU i drugi relevantni međunarodni faktori moraju – bez bilo kakve diskriminacije! - podržati prvenstveno evropsko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana, u kontekstu stabilnosti, demokratije, vladavine prava, prijateljske regionalne saradnje i održivog razvoja ove evropske regije. Istovremeno, partneri projekta ANETREC izrazili su nadu da bi realizaciji navedenih ciljeva mogla doprinijeti i realizacija inicijativa i prijedloga za pomirenje i prijateljsku regionalnu saradnju, koja je formulirana u Mariborskoj deklaraciji.
O autoru:
Dr. Silvo Devetak „je nesumnjivo jedan od najvizionarskijih naučnika, društvenih i političkih aktera čiji su akademski rad, kao i inicijative civilnog društva u velikoj mjeri doprinijele evropskim integracijama jugoistočne Evrope i procesu evropskih integracija u cjelini. Njegove ideje, vizije i izgledi su posebno potrebni u današnjem svijetu”, napisao je Erhard Busek, bivši austrijski vicekancelar, u liber amicorum objavljenom na njegov 80.rođendan. Devetak je bio osnivač i predstojnik Katedre za međunarodno pravo i međunarodne odnose na Pravnom fakultetu Univerziteta u Mariboru. Osim toga, osnovao je Evropski centar za etničke, regionalne i sociološke studije – ECERS, ISCOMET – Institut za etničke i regionalne studije i nevladinu organizaciju Međunarodna manjinska konferencija za sutrašnju Evropu, koja ima participativni status pri Savjetu Evrope. Vlada Republike Slovenije mu je 1997.godine dodijelila titulu „Ambasador nauke Republike Slovenije“. Godine 2016. postao je profesor emeritus na Univerzitetu u Mariboru. Silvo Devetak je od 1993.godine uspješno osmislio i koordinirao više od 17 međunarodnih akademskih projekata koji su se bavili različitim aspektima politika EU u različitim evropskim regijama. Prvi (Uloga religija u mirovnom procesu u JIE) dodijeljen je ISCOMET-u 1994.godine odlukom Evropskog vijeća. Njegova bibliografija obuhvata više od 630 jedinica
Članak predstavlja stav autora i ne odražava nužno stav IFIMES-a.
Ljubljana/Maribor, 11. oktober2023
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“.
