Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH), koji će se održati 6.oktobra 2024.godine pripremio analizu aktualnih političkih događanja. Iz analize „Lokalni izbori u BiH 2024: Političke elite žive u paralelnoj stvarnosti“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
U Bosni i Hercegovini će se 6.oktobra 2024.godine održati 8.lokalni izbori od proglašenja nezavisnosti te države 1992.godine. Biraju se načelnici općina i gradonačelnici gradova, kao i općinska i gradska vijeća i skupštine u 143 lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini (111 općina, 32 grada i Brčko Distrikt BiH kao posebna administrativna jedinica).
Ukupan broj birača iznosi 3,4 miliona što je znatno više od broja stanovnika BiH. Na izborima učestvuje 110 političkih stranaka, 386 kandidata je za (grado)načelničke pozicije. Više od 25.700 kandidata će se boriti za mjesta u parlamentima lokalnih zajednica. Očekivani troškovi izbora su 9,7 miliona EUR. Od 386 kandidata za načelnike i gradonačelnike u BiH, samo je 29 žena odnosno 7,5%.
Načelnici i gradonačelnici lokalnih zajednica biraju se direktno, osim u tri grada – Sarajevu, Mostaru i Brčko Distriktu BiH.
Međunarodna promatračka misija OSCE/ODIHR će promatrati lokalne izbore u BiH i morat će dodatno povećati broj promatrača zbog realne opasnosti izbornih manipulacija i prevara.
Visoki predstavnik u BiH (OHR) Christian Schmidt (EPP/CSU), u martu ove godine nametnuo je odluku o izmjenama Izbornog zakona, da pojedinci, koji su pravosnažno presuđeni za počinjene ratne zločine ne mogu biti kandidati na izbornim listama, iako je to do sada bilo moguće. Pravosnažna zatvorska presuda duža od šest mjeseci je jedini način da kandidatu bude oduzet mandat, a za učešće u izbornoj kampanji ne postoje propisana ograničenja. OHR je uveo inovacije i skeniranje listića na narednim parlamentarnim izborima 2026.godine ali samo na 10% biračkih mjesta, što i dalje otvara mogućnost manipulacija i izbornih prevara na preostalih 90% biračkih mjesta.
Također je nametnutom odlukom OHR-a uvedeno, da predsjednici i zamjenici predsjednika biračkih odbora ne smiju biti članovi političkih stranaka.
Načelnici i gradonačelnici se biraju po principu jednostavne većine (First-past-the-post), pri čemu je pobjednik kandidat sa najvećim brojem osvojenih glasova bez održavanja drugog kruga izbora što je neprihvatljivo za demokratska društva i dovodi u pitanje njihov legitimitet i posljedično njihov autoritet u lokalnoj zajednici. Zbog toga, višestranačke koalicije su česte na lokalnom nivou, sa jedinstvenom političkom ili etničkom grupom predstavljenom u situacijama kada veći broj kandidata može podijeliti biračko tijelo. Kandidati za vijeća/skupštine lokalnih zajednica biraju se proporcionalnom zastupljenosti otvorenih lista, pri čemu broj mandata u vijeću/skupštini varira u zavisnosti od broja stanovništva u lokalnoj zajednici.
Političke stranke vodile su tzv. preuranjenu kampanju, koja se kažnjava novčanom kaznom od 3.000 do 30.000 maraka (od oko 1.500 do 15.000 EUR) i funkcionersku kampanju zloupotrebljavajući javnu funkciju koju obavljaju i javne resurse. CIK je dosada izricao blage kazne prekršiocima.
Nevjerovatno je situacija, da je predsjednici Centralne izborne komisije (CIK) Ireni Hadžiabdić istekao mandat prije više od godinu dana kao članice CIK-a, a sada je predsjednica CIK-a i na čelu izbornog procesa. Hadžiabdić je, ipak, mogla odlučiti da ne prihvati funkciju predsjednice CIK-a. Njen prijedlog CIK-u, da Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH učestvuju neposredno u izbornom procesu u distribuciji izbornog materijala je neprihvatljivo za demokratske standarde i društva, i tim potezom je na fonu politike Milorada Dodika, jer odluka da se angažiraju Oružane snage BiH diskreditira izborni proces i Oružane snage BiH kao važnu državnu instituciju sa krajnjim ciljem da ne dođe do održavanja izbora odnosno da dođe do spajanja lokalnih i parlamentarnih izbora 2026.godine i tako pojedine stranke ostanu još dvije godine na vlasti u lokalnim zajednicama.
Analitičari smatraju, da je potrebno preispitati porodične/rođačke/kumovske veze predsjednice CIK-a Irene Hadžiabdić i ostalih članova CIK-a sa (ključnim) akterima političke scene u BiH. U pozadini se dešavalo, da kompanije za štampanje listića koje su bliske SNSD i HDZBiH ovoga puta nisu su se prijavile za štampanje glasačkih listića kako bi tako opstruirale izborni proces posljedično održavanje izbora. Umjesto da se u regularnost, legalitet i legitimitet lokalnih izbora uključi visoki predstavnik Christian Schmidt, on sve više svog vremena posvećuje lobiranju za litij u Loparama nego što se brine o izbornom procesu i toleriranju sadržaja udžbenika historije u osnovnim školama u Republici Srpskoj u kojima se veličaju i afirmiraju presuđeni ratni zločinci i počinjeni zločini uključujući i zločin genocida. Takvo ponašanje potvrđuje njegova dosadašnja karijera, da je Christian Schmidt uvijek bio tamo gdje je novac.
Lokalni izbori u Sarajevu su specifični, jer se radi o izborima u četiri sarajevske gradske općine u kojima je na proteklim lokalnim izborima debakl doživjela Stranka demokratske akcije (SDA) i kasnije posredni izbori za gradsko vijeće grada Sarajeva i gradonačelnika. Najzanimljivija lokalna utrka odvijat će se za općinu Novo Sarajevo, gdje će svoju popularnost testirati, inače popularna, aktualna gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić (SDP) kao kandidatkinja Trojke prema zajedničkom kandidatu Stranke za BiH (SBiH), Stranke demokratske akcije (SDA), Demokratske fronte i Narodnog evropskog saveza (NES) Muameru Bandiću (SBiH). U sarajevskoj općini Centar snage će odmjeriti aktualni načelnik općine Centar kao kandidat Trojke Srđan Mandić (Naša stranka) i kandidat Demokratske fronte Dennis Gratz uz podršku SDA, DF i SBiH. Izbori u općini Centar mogu dovesti do velikog raskola u stranci Narod i Pravda, jer veći dio NiP-a podržava kandidata Dennisa Gratza. U ostalim sarajevskim općinama očekuje se da ostanu dosadašnji načelnici.
Grad Sarajevo se dijele na četiri općine, koje biraju gradsko vijeće i gradonačelnika Sarajeva biraju indirektno.
Neizvjesni su izbori za gradonačelnika Banja Luke, kao drugog najvećeg grada u Bosni i Hercegovini. Aktualnom gradonačelniku Drašku Stanivukoviću (PDP) suprotstavit će se donedavna stranačka kolegica Jelena Trivić (Narodni front) i kandidat Dodikovog SNSD-a Nikola Šobot. Teško je predvidjeti ko će biti novi gradonačelnik Banja Luke. Analitičari smatraju, da Milorad Dodik na lokalne izbore u Banja Luci ide sa svoja dva kandidata: Nikolom Šobotom i Draškom Stanivukovićem. Pored Banja Luke u Republici Srpskoj neizvjesni su izbori u opštini Pale gdje je stranka DEMOS Nedeljka Čubrilovića usprkos protivljenju Milorada Dodika izašla sa jakim protukandidatom na crtu Dodikovom kandidatu. Opština Pale je od velikog interesa za Dodika, jer je u pitanju veliki novac pošto onaj ko upravlja opštinom upravlja i placevima na planini Jahorini.
Lokalni izbori u Mostaru održavaju se po mješovitom proporcionalnom sistemu predstavljanja, gdje će se birati ukupno 22 vijećnika iz šest različitih gradskih područja i 13 vijećnika sa gradske liste, a gradonačelnika će naknadno izabrati gradsko vijeće. To će ujedno biti drugi izbori u Mostaru nakon političkog sporazuma iz 2020.godine i prvi koji će se održati u isto vrijeme kada i u ostatku zemlje od 2008.godine. Zavisno od rezultata izbora za gradsko vijeće i postizbornih koalicija izabrat će se gradonačelnik grada Mostara.
Brčko, na sjeveroistoku BiH, ima poseban status od 2000.godine, kada je odlukom Međunarodne arbitražne komisije za Brčko proglašeno za zaseban distrikt, koji ne pripada ni jednom od entiteta. Na izborima se direktno bira Skupština Brčko Distrikta BiH, koja kasnije bira gradonačelnika. Očekuje se da lokalni izbori promijene stanje u Distriktu, koje je godinama u nazadovanju zbog nekompetentnosti i opstrukcija dijela lokalnih vlasti ali i zanemarivanja svoje uloge od strane dosadašnjih supervizora, koji su ujedno bili i zamjenici visokog predstavnika u BiH.
Dan uoči početka zvanične izborne kampanje u posjetu Bosni i Hercegovini došao je premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković (EPP/HDZ) i sastao se sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto (HDZBiH). U osnovi Plenkovićeva posjeta je promidžbenog karaktera, jer se sastao uglavnom sa dužnosnicima HDZBiH i de facto „otvorio“ zvaničnu izbornu kampanju HDZBiH izbjegavajući sastanak sa članovima Predsjedništva BiH, koje je ustavno nadležno za vanjsku politiku.
Sastanak Plenković - Krišto je bio sastanak dva HDZ-a. Problem, kompleks i frustracije kojeg ima Republika Hrvatska i njeni dužnosnici prema Bosni i Hercegovini proizlaze još od 1994.godine i traju do danas. Koriste priliku za svojevrsnu osvetu, a zbog poznatog djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta (EPP/CSU), koji im je prepustio poluge vlasti u ruke i predao Federaciju BiH na upravljanje. Hrvatska svojom vojnom silom nije uspjela oteti dio teritorija BiH, jer je poražena u BiH, morala je ukinuti tzv. Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu (HR-HB), poražen je njihov koprodukt tzv. Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna i Fikret Abdić kao njihova komarioneta te su na kraju svi završili u Haagu (ICTY) sa nekoliko pravosnažno presuđenih udruženih zločinačkih poduhvata i presuda o učešću u međunarodnom oružanom sukobu (agresiji) Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu. Iako je propao pokušaj stvaranja tzv. velike Hrvatske, jer su protagoniste tog projekta presuđeni kao zločinci u Haagu (ICTY), nakon 30 godina od ukidanja tzv. HR-HB pokušavaju realizirati isti obim napada na Bosnu i Hercegovinu i njen najbrojniji narod – Bošnjake. Realizira se klasična osveta misleći da će nakon 30 godina sa olovkom u ruci da povrate „HR-HB“ imajući partnere koji im sve trenutno dopuštaju oličeni u visokom predstavniku Christianu Schmidtu i strankama Trojke (SDP, Narod i Pravda i Naša stranka). Zbog toga je potreban veliki oprez kada je u pitanju uplitanje Hrvatske u BiH.
Analitičari smatraju, da je Republika Hrvatska ostvarila samo dva značajna uspjeha u svojim nakanama prema Bosni i Hercegovini, a to su dovođenje stranačkog kolege HDZ-a Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH uz pomoć radikalnih desničarskih krugova u Evropi i Evropske pučke stranke (EPP) i instaliranjem stranaka Trojke (SDP, Narod i Pravda, Naša stranka), koje su podaničkim odnosom prepustile Federaciju BiH u ruke Zagrebu. Činjenica je, da je Christian Schmidt kao miljenik evropskih desničarskih kriminalnih krugova u Evropi doživio debakl pred samim dolaskom u BiH, a stranke Trojke su poražene na izborima.
Za Bosnu i Hercegovinu je karakterističan „stranački paradoks“, jer birači ništa više ne preziru od političkih stranaka i političara u koje nemaju ili imaju vrlo malo povjerenja, a istovremeno su političke stranke njima najprivlačnije mjesto gdje pokušavaju da ostvare određene individualne interese ili da čak naprave uspješnu karijeru. Zbog toga lokalne izbore tretiraju kao jednu vrstu stranačkog plijena. Prisutan je izostanak svakog oblika kritičnog stava i mišljenja. Političke stranke i političari na lokalnim izborima bave se velikim temama umjesto da se usredotoče na lokalne teme od životnog značaja za građane, koji više od ¾ svojih potreba zadovoljavaju u lokalnoj zajednici.
Nakon parlamentarnih izbora 2022.godine došlo je do „instaliranja“ nove vlasti Trojke (SDP, Narod i Pravda i Naša stranka ), SNSD-a i HDZBiH u BiH od strane visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i nekoliko stranih ambasada.
Analitičari smatraju, da predstojeći lokalni izbori prevazilaze značaj lokalnih izbora i predstavljaju svojevrstan test za Trojku, SNSD i HDZBiH, jer će birači imati priliku da daju svoju ocjenu o njihovom dosadašnjem radu ukoliko budu u prilici da samostalno, nezavisno i bez pritisaka odlučuju, jer su u izborni proces „upumpane“ znatne količine novca (javnog i sumnjivog), koje mogu utjecati na konačni izborni rezultat. Analitičari smatraju, da političke elite u Bosni i Hercegovini žive u paralelnoj stvarnosti, koje birači još uvijek nisu adekvatno kaznili na nijednim dosadašnjim izborima.
Ljubljana/Bruxelles/Washington, 16.septembar 2024
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives”.
