Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je pripremio analizu aktualne političke situacije u Republici Albaniji u svjetlu parlamentarnih izbora, koji će se održati 25.aprila 2021.godine. Iz opširne analize „Albanija 2020:Edi Rama Albaniju približava Latinskoj Americi, umjesto EU“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Albanija je 28.novembra ove godine obilježila 108.godina od nezavisnosti od Osmanskog carstva i postala samostalna i nezavisna država i taj dan se obilježava kao „Dan zastave“, koji simbolizira jedinstvo svih Albanaca.
Međutim, situacija u Albaniji je daleko od bilo kakvog jedinstva, a ta država spada među politički nestabilne i najnerazvijenije evropske države.
Iako se očekivalo, da će od 2013.godine dolaskom Edija Rame, predsjednika Socijalističke partije (PS) i dugogodišnjeg gradonačelnika Tirane doći do procvata te zemlje, dogodilo se upravo suprotno. U prve dvije godine mandata premijera osjetile su se neke pozitivne promjene, da bi kasnije snažni pomaci bili ostvareni u sferi rascvjeta (organiziranog) kriminala i korupcije.
Vodeće opozicione stranke, Demokratska stranka (PD) čelnika Lulzima Bashe i Pokret za socijalističku integraciju (LSI) Monike Kryemadhi, povukli su se i ne sudjeluju u radu albanskog parlamenta još od februara 2019.godine.
Opozicija je bojkotirala nelegalne lokalne izbore[2], 30.juna 2019.godine, koje je raspisao režim Edija Rame umjesto predsjednik Republike Albanije Ilir Meta. Na lokalnim izborima izlaznost, zbog bojkota opozicije, je bila samo 22,96%, dok su brojni izabrani socijalistički gradonačelnici imali kriminalne dosjee i pravosnažne presude za kriminal.
U međuvremenu se promijenila politička situacija u albanskom političkom korpusu. Donedavni predsjednik Kosova Hashim Thaci, optužen je od strane Specijalnog tužilaštva na Kosovu i nalazi se u pritvorskoj jedinici u Haagu, jer je njegova optužnica potvrđena od strane Specijalnog suda za ratne zločine (KSC-SPO). Također, njegov blizak saveznik i saradnik Milo Đukanović (DPS), predsjednik Crne Gore izgubio je parlamentarne izbore i očekuje se njegovo procesuiranje zbog počinjenog kriminala i ratnih zločina. Rama je javno podržao Đukanovića na nedavnim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori. Jedini noviji uspjeh, koji je doživio Rama je, da je logistički pripomagao, da njegov bivši savjetnik Zoran Milanović (SDP) postane predsjednik Republike Hrvatske, ali to otvara i pitanje finansiranja Milanovićeve izborne kampanje „prljavim“ albanskim novcem. To je samo dio regionalne političko-kriminalne hobotnice.
Tokom prvog premijerskog mandata Edija Rame 2014-2017.godine, Albanija je postala glavna zemlja nelegalni proizvođač kanabisa, trgovine teškim drogama i trgovine ljudima u Evropi, što su potvrdili EU, Europol[3], američki State Department[4] i Ujedinjene nacije[5]. Vjeruje se, da se neovlašteni profit od trgovine drogom kreće oko pet milijardi €. Samo u Italiji zaplijenjeni albanski kanabis u 2017.godini (izborna godina) iznosio je 30 tona, u usporedbi s 11,3 tone u 2015.godini što je i rekordan broj u odnosu na prethodne godine.
Nakon javnog objavljivanja službenih prisluškivanja 30.januara 2019.godine, otkriveno je, da su deseci socijalističkih zastupnika, socijalističkih gradonačelnika i drugih visokih zvaničnika uhvaćeni u saradnji sa organiziranim kriminalom u kupovini glasova, zastrašivanju birača, krivotvorenju dokumenata i drugim kriminalnim aktivnostima prije i za vrijeme Općih izbora 2017.godine. Sada su jasni dokazi o dosluhu na visokom nivou između socijalističke vlade i trgovaca narkoticima/ljudima, što je omogućilo procvat proizvodnje i trgovine narkoticima.
Do ovog povećanja došlo je zbog masovnog uzgoja na plantažama kanabisa od strane albanskih organiziranih kriminalnih mreža, koje su u zamjenu za izbornu podršku, dobile zaštitu od političkih predstavnika i policije. Na temelju italijanskih presretnutih telefonskih razgovora i italijanskih konačnih sudskih presuda, dva uzastopna socijalistička ministra unutarnjih poslova, Saimir Tahiri i Fatmir Xhafaj (obojica su ujedno i zastupnici u Parlamentu) podnijeli su ostavke, jer su se članovi njihovih porodica uključili u trgovinu drogom i imali su neposrednu podršku ministra. Italijanski tužilački predmeti pokazuju, da su dijelovi njihovog profita korišteni za kupovinu glasova. Iako je Tahiri trenutno u pritvoru i izgubio je zastupnički mandat, Xhafaj je još uvijek aktivan u politici. Treba napomenuti, da je u početku socijalistička većina odbila ukinuti Tahirijev parlamentarni imunitet kako bi mogao izbjeći tužiteljsku istragu. Postoje slični navodi, da je Ramin brat imao veze s organiziranom kriminalnom mrežom osuđenom za najveću balkansku rafineriju kokaina. Od ovih optužbi do danas nije uhapšen niti jedan zvaničnik Socijalističke partije ili poznati kriminalac.
Poput pritisaka na medije, iz godine u godinu stvari su se pogoršavale. Njemački Bild, Glas Amerike i BIRN proveli su neovisne novinarske istrage, koje su otkrile postojanje predmeta tužilaštva: „Predmet 339“ i „Predmet 184“. Predmet 339 odnosi se na desetak CD-a koji sadrže presretnute telefonske razgovore između bande Avdyli i socijalističkih ministara, gradonačelnika Drača/Durrës, zastupnika i drugih visokih zvaničnika. Banda Avdyli je na zahtjev njemačkih vlasti bila pod policijskim nadzorom u vezi s krijumčarenjem teških droga. Telefonska presretanja pokazala su, da je banda Avdyli neposredno podržavala socijalističke zvaničnike u kupovini glasova tokom parlamentarnih izbora 2017. u zamjenu za javne tendere, nekažnjavanje i političku podršku pri njihovom kriminalnom djelovanju. Predmet 184 dokazuje istu strategiju kupovine glasova između socijalističkih predstavnika i mreža organiziranog kriminala, koja se široko primjenjivala u Dibra/Dibër tokom djelomičnih lokalnih izbora 2016.godine. Iako je banda Avdyli osuđena zbog droga, pravosudni sistem nije uspio odgovoriti na izborni aspekt ovih predmeta. U određenom trenutku suđenja, tužiteljstvo je pozvalo izbornog povjerenika, da svjedoči na sudu. Međutim, bio je mrtav, ali tužiteljstvo nije znalo... Jesu li kriminalci također potkupili pravosudni sistem?
Analitičari procjenjuju, da režim Edija Rame ima na raspolaganju oko dvije milijarde € za kupovinu glasača na parlamentarnim izborima, koji su zakazani za 25.april 2021.godine.
Nakon Ramine izborne pobjede 2013.godine, rangiranje Albanije u smislu pranja novca značajno se pogoršalo. Prema indeksu AML Bazelskog instituta[6], zemlja po pranju novca spada među najugroženije na evropskom kontinentu i nalazi se na visokom 44.mjestu. Slično tome, Vijeće Evrope[7] odnosno Moneyval inicijativa utvrdila je, da su mjere albanske vlade u borbi protiv pranja novca neučinkovite i da treba pojačati nove napore. Albanija je također stavljena u martu 2020. pod nadzor OECD-Radne grupe za financijsko djelovanje, jer je neskladna s AML-om i financiranjem terorizma[8], kao jurisdikcija sa strateškim nedostacima. Međutim, što to znači u praktičnom smislu?
Prema temeljitoj analizi Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala objavljenoj u avgustu 2020[9]., čini se da je u periodu 2017 - 2019 samo u Tirani u građevinski sektor investirano više od 1,6 milijardi € putem izvornog pranja novca. Uz to, studija je pokazala, da su se u istom periodu devizne rezerve zemlje povećale za 3,2 milijarde €, sa 6,7 na 9,9 milijardi €. Čini se, da službene statistike nisu uspjele računovodstveno evidentirati izvor tako značajnog povećanja. Utvrdili su zakonski porast od samo 52 miliona € u 2018.godini, sa sličnom brojkom i za 2019.godinu. Rezultat navedenih visokih brojki može se pronaći u vezi za ekspanzijom proizvodnje i trgovine kanabisom u zemlji zbog kriminalizacije Ramine vladajuće elite. Zapanjujuće je, što se praksa pranja novca primjenjuje i u javnoj sferi.
Brojne su ekonomske inicijative posljednjih godina pod međunarodnom lupom i snažnom lokalnom opozicijom zbog straha od velike korupcije i pranja novca. Stvaranje posebne javne agencije za investicije, koja bi upravljala strateškim višemilijunskim investicijama pobijeno je i visoko kritizirano od strane MMF (IMF) i Svjetske banke (WB) zbog dvosmislenog pravnog okvira u nepravednom postupanju s privatnom i javnom imovinom. Slično tome, Evropska komisija oštro je odbila prijedlog za više milionsku fiskalnu amnestiju, jer bi se time potaknuli kriminalni profiti i ulazak u zvaničnu ekonomiju, dok je Rama zemlju pretvorio u regionalno središte za pranje novca. Ali ako ove dvije inicijative ne uspiju, uspjele su druge, poput Raminog projekta javno-privatnog partnerstva (JPP) od jedne milijarde, što je rezultiralo dvostrukim povećanjem javnog duga sa 63% u 2013. na 95,7% do sredine 2020. godine.
Prema podacima Eurostata, Albanija je postigla najveći omjer JPP-a i BDP-a u EU, s očitom razlikom u odnosu na ostatak Evrope, kao što se vidi na donjoj slici.
Čini se, da se ekonomisti s obje strane političkog spektra slažu, da Ramina javno-privatna partnerstva (JPP) predstavljaju ozbiljnu prijetnju financijskoj stabilnosti zemlje, a brojni ugovori su flagrantni primjeri zloupotreba, korupcije i pranja novca. JPP pri izgradnji autoceste Milot-Balldren koštat će 256 miliona €, dvostruko više od standarda Svjetske banke (WB). Izgradnja novog Nacionalnog teatra, putem JPP-a, temeljila je na protuustavnom zakonu, koji je unaprijed izabrao kompaniju korisnicu s ciljem skrivanja privatnog projekta nekretnine vrijednog 120 milijuna €. JPP za spaljivanje otpada koštat će 430 miliona €, ali firma korisnice je u inostranstvu i u vlasništvu su 23-godišnje mlade žene bez iskustva i kapitala. Predstavnici civilnog društva i opozicije vjeruju, da su javno-privatna partnerstva konačno rješenje ne samo u svrhe korupcije, već i za pranje novca. Prešućivanje medija, kupovina glasova, lopovska kriminalna država, korupcija velikih razmjera... Rama je faktički postao najnoviji autoritarni vladar na Balkanu, što bi trebalo rezultirati velikim međunarodnim nadzorom i pritiskom.
Albanija ima sreću, da se u teškom periodu u kojem se našla za vrijeme vladavine režima Edija Rame, na čelu države nalazi najiskusniji albanski političar predsjednik Republike Albanije Ilir Meta. Predsjednik Meta nije nasjedao na sve moguće provokacije režima Edija Rame, čak nije ni insistirao na lokalnim izborima, koje je prema ustavu raspisao za 17.oktobar 2019.godine, iako su nelegalni izbori održani 30.juna 2019.godine. Predsjedniku Meti, kao mudrom i iskusnom političaru daleko je bilo važnije, da osigura koliko-toliko relativan mir i stabilnost nego da zemlju gurne u građanski rat, s obzirom da je Albanija od uvođenja višestranačkog sistema bila 1997.godine na ivici građanskog rata ili situacijama, koje su mogle prouzrokovati nasilje većeg obima.
Analitičari smatraju, da uvažavajući aktualnu situaciju u Albaniji i kako se približava održavanja parlamentarnih izbora 25.aprila 2021.godine potrebno je organizirati svenarodni pokret, koji bi okupio širok spektar političkih subjekata, a prije svega građana Albanije na čijem čelu bi trebao biti Ilir Meta, koji jedini u ovom trenutku može poraziti režim Edija Rame. Iako bi u normalnim okolnostima bilo neprimjereno, da predsjednik Albanije stane na čelo svenarodnog pokreta za rušenje režima, vanredne okolnosti to zahtijevaju od Ilira Mete.
Edi Rama nije ispunio očekivanja građana Albanije. Umjesto toga Albanija je postala epicentar evropskog kriminala, posebno proizvodnje i trgovine narkoticima te trgovine ljudima. Novac iz tih nelegalnih aktivnosti investiran je kroz „pranje novca“ preko javno-privatnih partnerstava (JPP), koja su zbog toga najveća u Evropi, upravo u Albaniji.
Neslobodni mediji, korupcija i nizak standard građana su stvarna slika Albanije. Država ne funkcionira što se najbolje pokazalo prilikom saniranja posljedica razornog zemljotresa - država je zakazala. Albanija je nespremna dočela pandemiju Covid-19 i još uvijek se nalazi na dnu evropske ljestvice u borbi sa pandemijom Covid-19.
Evropski parlament (EP) izglasao je 15 novih uvjeta za početak pristupnih pregovora Albanije sa EU. Rama je načinio nepopravljivu štetu Kosovu, jer je lansiranjem priče o pripojenju Kosova Albaniji, pitanje međunarodnog priznanja Kosovo postalo je „zacementirano“ i bespredmetno. To je iskoristila Srbija, koja ne samo da nije zaustavila međunarodna priznanja nego je nekoliko država i povuklo priznanje Kosova. Rama je destabilizirao region sa pričom o „velikoj Albaniji“, pri tome svjesno ignorirajući činjenicu, da je Albanija članica NATO i da je arhitektura granica u regionu završena proglašenjem nezavisnosti Kosova. Njegovu ideju o „velikoj Albaniji“ su sa zadovoljstvom prihvatili neki drugi velikodržavni krugovi u regionu.
Edi Rama je umiješan u sve i svašta. Tako sudjeluje u prodaji telekom operatera IPKO na Kosovu, koji je u vlasništva slovenskog Telekoma i zbog toga je u oktobru 2020. bio u privatnoj posjeti Sloveniji i razgovarao o tome sa premijerom Slovenije Janezom Janšom (SDS).
Edi Rama je postao čovjek, kojemu više niko ne vjeruje. Izigrao je dogovor između opozicije i vlasti
Ambasadori EU, SAD i Velike Britanije su u Albaniji 5.juna 2020 podržali politički sporazum između Ramine socijalističke vladajuće većine i Ujedinjene opozicije Albanije. Kompromis se odnosio na izbornu reformu, jedan od 15 kriterija EU za otvaranje pregovaračkog procesa. Ali ne iznenađuje, da je Edi Rama prekršio sporazum izglasavanjem jednostrane promjene Ustava 30. jula 2020. Cilj promjena bio je smanjiti šanse ujedinjene opozicije, da pobijedi na nadolazećim parlamentarnim izborima 25.aprila 2021. onemogućavanjem formiranja predizbornih koalicija, dok npr. na Kosovu izborni zakon zabranjuje formiranje postizbornih koalicija. Zbog upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu, predsjednik države Ilir Meta odbio je imenovanja, prihvaćajući mišljenje Venecijanske komisije o njihovoj (ne)ustavnosti. Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi i drugi međunarodni zvaničnici pozvali su Ramu i njegov parlament da sačekaju mišljenje Venecijanske komisije.
Predsjednik Meta je 21.oktobra 2020 pisao Venecijanskoj komisiji u vezi Raminih samovoljnih ustavnih promjena. Evropski komesar Varhelyi je primijenio diplomaciju i pravičnost kada je pokušao pomoći u presijecanju političkog gordijskog čvora u ovoj zemlji Zapadnog Balkana. To je dobrodošao razvoj događaja s obzirom na njegove pro-Rama prethodnike, koji se također mogu dovesti u vezu sa korupcijom. Međutim direktorica za Zapadni Balkan u Evropskoj komisiji Genoveva Ruiz Calavera, je intervenirala kod Venecijanske komisije tražeći, da se odbije Metin zahtjev. Njezino je mišljenje je bilo, da bi Evropska komisija trebala preporučiti zakonodavne promjene, a albanski parlament ih uvažiti i prema njima postupati. To bi ugrozilo izbore 25.aprila 2021. i to u potpunosti odgovara Raminim javnim argumentima.
Nekoliko članova Evropskog parlamenta izrazilo je svoju snažnu i ozbiljnu zabrinutost službenom izjavom i pozvalo albanske vlasti, da sačekaju mišljenje Venecijanske komisije kako ne bi ugrozili proces evropske integracije[10] zemlje u EU. Rama je nastavio sa svojim prethodnim postupcima i 27.oktobra 2020 izjavio je, da će odbiti takve pozive i da će jednostrano nastaviti s ustavnim promjenama i izmjenama Izbornog zakona. I to je učinio narednih dana.
Analitičari smatraju, da ubistvo 25-godišnjeg mladića Klodiana Rashe od strane albanske policije u Tirani pokazuje svu brutalnost Raminog režima što je prouzrokovalo masovne proteste. Režim Edija Rame mora otići u prošlost, ali zbog interesa mira i stabilnosti važno je, da se to dogodi na parlamentarnim izborima, koji moraju biti transparenti, fer i pošteni, a ne da se izbori dobivaju kupovinom glasača iz „crnog fonda“, koji je osiguran prljavim novcem iz političko-kriminalno-mafijaških poslova. Očito je, da dosadašnja politika Edija Rame Albaniju više približava državama Latinske Amerike, umjesto EU. Odlaskom Gruevskog, Thacija, Đukanovića na red je došao i odlazak Edija Rame.
Ljubljana/Tirana/Bruxelles/Washington, 18. decembar 2020
Fusnote:
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine.
[2] OSCE: ODIHR Election Observation Mission Final report https://www.osce.org/files/f/documents/1/f/429230_0.pdf
[3] Serious and Organised Crime Threat Assessment (SOCTA), European Union (Europol), 2018.
[4] International Narcotics Control Strategy Report, US State Department, March 2018.
[5] World Drug Report, United Nations Drug Office, 2017, 2018.
[6] Basel Institute AML index https://baselgovernance.org/sites/default/files/2020-07/basel_aml_index_2020_web.pdf
[7] Council of Europe, 17 December 2018, Albania should step up its efforts to combat money laundering, https://www.coe.int/en/web/portal/-/albania-should-step-up-its-efforts-to-combat-money-laundering-says-council-of-europe-report
[8] Jurisdictions under Increased Monitoring – 21 February 2020, http://www.fatf-gafi.org/publications/high-risk-and-other-monitored-jurisdictions/documents/increased-monitoring-february-2020.html
[9] Illicit financial flows, in Albania, Kosovo and North Macedonia, August 2020, https://globalinitiative.net/wp-content/uploads/2020/08/Illicit-Financial-Flows-in-Albania-Kosovo-and-North-Macedonia-Key-drivers-and-current-trends.pdf
[10] EuroNews, 28 October, MEPs letter to PM Rama: Refrain from voting the amendments until the Venice Commission has spoken, https://euronews.al/en/daily-news/2020/10/28/meps-letter-to-pm-rama-refrain-from-voting-the-amendments-until-the-venice-commission-has-spoken
