Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES analizira aktuelnu situaciju u Republici Srbiji na kraju 2024.godine povodom najnovijih pokušaja destabilizacije te države. Iz analize „Srbija 2024: Srbija između Istoka i Zapada“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Izbor Donalda Trumpa za novog američkog predsjednika predstavlja novu globalnu realnost. Glasnogovornik nove američke vanjske politike i novog preustroja unutar SAD-a sve više postaje Elon Musk.
SAD se suočava sa brojnim unutarnjim izazovima, dok na globalnoj sceni nastoji povratiti snažno liderstvo. Prvi test za novu američku administraciju biće zaustavljanje rata u Ukrajini i Gazi. Nakon tih poteza biće jasniji nagovještaji politike prema Rusiji i Kini.
Zapadni Balkan sasvim sigurno neće biti prioritet američke vanjske politike, ali će u svakom slučaju biti potrebo riješiti zapletenu situaciju na Kosovu i Bosni i Hercegovini, dok se u međuvremenu zaoštrava situacija u Sjevernoj Makedoniji. Ostaje da se vidi kako će nova američka administracija gledati na pojedine države Zapadnog Balkana, posebno će biti važno zauzimanje stava SAD-a prema Srbiji. Postavlja se pitanje, da li će zemlje koje imaju snažne odnose sa Rusijom i Kinom moći računati na snažniju podršku Trumpove administracije.
Srbija je u posljednjih nekoliko godina uspjela osnažiti svoje odnose sa SAD-a, to je vidljivo na svakom koraku posebno kada je ove godine potpisan sporazum o Strateškoj[2] saradnja u oblasti energetike između SAD i Srbije. U njemu je izražena snažna podrška američke vlade investitorima u projekte čiste energije, kao sredstvo za pokretanje zelene tranzicije i održivog razvoja.
Srbija predvođena njenim predsjednikom Aleksandrom Vučićem uspjela je pragmatičnom politikom uvjeriti javnost u Srbiji o važnost snažnijih odnosa sa SAD-om kao vodećom svjetskom silom. To je posebno važno iz razloga što Srbija zauzima centralno mjesto u regiji i bez nje skoro da se ne može riješiti nijedan regionalni problem. Okončanje dijaloga između Srbije i Kosova će sasvim sigurno biti u fokusu EU, ali se to pitanje ne može riješiti bez aktivne i odlučujuće uloge SAD-a. Dosadašnje političke garniture u Srbiji su uglavnom zasnivale svoju politiku na konfrontaciji sa SAD, dok se Vučić opredijelio za građenje prijateljstva i razvijanje partnerskih odnosa.
Srbija je uspjela osnažiti svoje odnose sa Ukrajinom sa jasnom osudom u Generalnoj skupštini UN-a, glasajući za rezoluciju kojom se osuđuje kršenje međunarodnog javnog prava kada je u pitanju ruska invazija na Ukrajinu. Značajna pomoć od strane Srbije upućena je Ukrajini što predstavlja potvrdu jasnog opredjeljenja za evropski put Srbije sa krajnjim ciljem da postane članica EU.
Iako se Srbija uspjela uspješno repozicionirati u regionalnim i međunarodnim odnosima ruska invazija na Ukrajinu donijela je novu geopolitičku realnost u Evropi, koja ide u smjeru milenijskog razlaza Evrope i Rusije. U takvoj konstelaciji odnosa je od izuzetne važnosti da EU konačno krene u intenzivan proces proširenja, jer to je adekvatan odgovor da se spriječe svi strani (neželjeni) utjecaji na regiju Zapadnog Balkana.
Najave uvođenja sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu dvije ruske energetske kompanije, a to je postala 2008.godine za vrijeme vladavine Borisa Tadića i Vojislava Koštunice otvaraju pitanje snabdijevanja i energetske stabilnosti. Sankcije NIS-u od strane SAD-a usmjerenu su prema NIS-u, ne prema Srbiji, jer su većinski vlasnici NIS-a dvije ruske kompanije, koje predstavljaju glavni oslonac ruske energetike i posljedično financiranja ruske države.
Analitičari smatraju, da će rukovodstvo Srbije u dijalogu sa partnerima i saveznicima pronaći odgovarajuće rješenje kada je u pitanju osiguranje dobave nafte i naftnih derivata i da se neće ugroziti energetska stabilnost Srbije. Realna je mogućnost, s obzirom na odlično stanje srbijanskih financija, da Srbija povrati vlasnički udjel u NIS-u i na takav način eliminira najavljene sankcije.
Odnosi Srbije sa Ruskom federacijom će biti i dalje ključ budućnosti i odnosa na Balkanu i EU. Srbija ima jasno definirane odnose sa Rusijom, kao i sa Kinom, ali i sa EU i SAD. Poraz Ruske federacije u Siriji je najbolji signal za sve partnere Ruske federacije. Slično se desilo kada su SAD napustile Afganistan i sada Donald Trump otvara istragu o povlačenju i ostavljanju američke vojne opreme talibanima. Cijeli svijet se priprema za dolazak Trumpa, tako i Srbija. Protesti studenata u Srbiji su uvertira i ojačat će politiku sadašnje vlade. Srbija ima svoj stav ali stav nema rukovodstvo iz Republike Srpske koje je postalo klasični ruski proxy i otežava poziciju Srbije u novim geopolitičkim promjenama uzrokovanim dolaskom Trumpa.
Srbija se nalazi na geopolitičkoj raskrsnici isprepletenoj različitim interesima. Iako smo posljednjih nekoliko godina upozoravali da će doći do pokušaja destabilizacije Srbije i da će se ona vremenom intenzivirati ta naša predviđanja su se obistinila. Teško naslijeđeno stanje od disolucije bivše SFRJ i nekoliko ratova je proces prevazilaženja kriza sa kojim se još uvijek suočava Srbija. Regija Zapadnog Balkana još uvijek ima deficit u adekvatnom suočavanju sa prošlošću. Zbog toga ne iznenađuju brojne devijantne pojave u tim društvima za koje se ne moraju nužno okriviti bivše i/ili sadašnje vlasti. Srbija nema ništa više unutrašnjih problema kao što ih imaju druge države. Mnogo je važnije kako se odaziva na te probleme i kako pronalazi odgovore odnosno rješenja za prisutne probleme.
Srbija se nalazi na historijskom maksimumu svog ekonomskog razvoja. Adekvatni domaći i međunarodni pokazatelji Srbiju uvrštavaju u sami vrh evropskih država po intenzivnom ekonomskom razvoju[3], izvještaj[4] Svjetske banke (WB) i oporavku poslije pandemije Covid-19 te porastu investicijskog rejtinga[5] priznatom od vodećih međunarodnih bonitetnih kuća što posljedično dovodi do porasta domaćih i stranih investicija i uopšte razvoja zemlje.
Građanski aktivizam i upozoravanje na različite pojave u društvu, prvenstveno devijantne, treba biti u funkciji stvaranja harmoničnog i odgovornog društva. Aktivno državljanstvo upravo ima intenciju da državljani budu aktivni članovi društva. Aktivno državljanstvo znači zajedničko kreiranje društva i javnih pitanja na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Kao rezultat, dolazi do osnaživanja demokratskog funkcioniranja i osiguravanja inkluzije državljana u društvo.
Potrebno je dodatno afirmirati aktivno državljanstvo kako bi se osigurala unutrašnja društvena kohezija i postigao društveni konsenzus o budućnosti i sveopštem društvenom napretku Srbije.
Država odnosno vlast moraju se ponašati odgovorno posebno državne institucije moraju biti u funkciji države i njenih građana. Pri tome je važno da građani imaju povjerenje u institucije i izabrane zvaničnike. Srbija ima tradiciju masovnih protesta i to već predstavlja dio njenog političkog folklora.
Upravo aktivno državljanstvo stavlja naglasak na djelovanje pravne države i snažne institucije države. To ujedno znači da javno izraženi stavovi na ulici ne znači, da se na ulici može smjenjivati ili instalirati vlast. U demokratskim društvima jedini način dolaska na vlast su demokratski izbori. I tu Srbija ne smije biti izuzetak. Srbija i njeni ključni politički akteri moraju doživjeti svojevrsnu samorefleksiju kada je u pitanju sadašnjost i budućnost zemlje.
Period vladavine Aleksandra Vučića nije prošao bez nedostataka. Greške su pravljene, a nezadovoljstvo javnosti je prirodan rezultat. Najave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će krenuti u obračun sa kriminalom i korupcijom i da će „provjetriti“ kadrove vlastite Srpske napredne stranke (SNS) ohrabruju. Rekonstrukcija Vlade Srbije, koja se očekuje je put u tom smjeru. To je istinski put ka ozdravljenju društva od te pošasti. Pri tome je potrebno razvijati kulturu dijaloga i graditi novu političku kulturu.
Analitičari smatraju, da su studentski protesti unijeli novu dinamiku u društveni život Srbije i da je to potrebno pravilno iskoristiti za brojna poboljšanja u svim sferama društva što zahtijeva odgovoran pristup svih aktera i sprečavanje zloupotrebe studentskih protesta u neke druge svrhe. Važnost glasa studenata treba iskoristiti za samorefleksiju i kao naravoučenije za budućnost, ali sa jasnim ciljem jačanja demokratije. Zbog toga je važno da se studenti izdignu iznad postojeće situacije i da upozore na stanje i probleme u društvu i da ne budu zloupotrijebljeni za stranačke interese ili interese stranog faktora.
Srbija ima bolna iskustva sa secesionizmom u periodu vladavine Slobodana Miloševića. Niko ne želi da se taj period ponovi u Srbiji. Vladavina Slobodana Miloševića dovela je do secesionizma Kosova. To je bolno pitanje u kolektivnom pamćenju Srbije. Posredstvom EU vodi se dijalog između zvaničnog Beograda i Prištine. Već nekoliko godina na sceni imamo odsustvo dijaloga. Dijalog je zašao u slijepu ulicu i očekuje se da nova politička garnitura u Briselu i Washingtonu ubrzaju dijalog i da dođe do završetka dijaloga potpisivanjem sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma. Kosovo je „rak-rana“ odnosa u regiji Zapadnog Balkana, jer jedan dio političara još uvijek gaji nadu, da može doći do promjene državnih granica i uspostavljanja nove političke arhitekture.
Zbog toga najave pojedinih političara ili dijela javnosti za vrijeme protesta u Novom Sadu, koje sadrže secesionističke sadržaje u vezi Vojvodine izazivaju zabrinutost i strepnju u Srbiji. Važno je osigurati da se protesti i upotreba aktivnog državljanstva ne zloupotrebljavaju odnosno da nisu u funkciji secesije ili da se oblici demokratskog izražavanja građana, pojedinih političkih stranaka, vlasti ili opozicije, ne koriste za svoje uske političko-stranačke potrebe i interese. Nije nikakva tajna da jednom dijelu međunarodnih ali i domaćih krugova nije u interesu snažna, utjecajna i prosperitetna Srbija.
Opozicija je neophodna za svako demokratsko društvo, kako bi pratila vladinu politiku sa ciljem, da se ona racionaliziraju ili ukazuje na neke od nedostataka i grešaka, koje se pojavljuju tokom upravljanja javnim poslovima od strane izvršne vlasti u bilo kojoj zemlji. Konstruktivna opozicija je legitimno pravo, koje predstavlja osnovu za izgradnju demokratskog društva. Protesti i mirno izražavanje stavova je demokratska praksa, koja je priznata u svim demokratskim sistemima. Suština demokratije je osnova za očuvanje države u okvirima ustava i zakona i za očuvanje i jačanje ostalih državnih institucija. Postoji evidentna razlika između konstruktivne opozicije, koja ima za cilj da otkloni greške i ispravi ih za dobrobit nacije i građana, te destruktivne opozicije, koja traži greške u cilju destabilizacije, ugrožavanja sigurnosti i stabilnosti dovodeći državu u spiralu nasilja i haosa.
Ipak, ono što se još oštrije ističe jeste ponašanje dijela opozicije i dijela tzv. „nezavisnih“ medija u Srbiji. Njihov pristup, daleko je od oličenja profesionalizma ili građanskih standarda, na rubu je minimalnih profesionalnih standarda, potkopavajući vlastiti kredibilitet i, paradoksalno, šireći pritužbe javnosti protiv vlade.
Umjesto da nezadovoljstvo kanališu u konstruktivnu kritiku ili nude održive alternative, opozicija i njihovi saveznički mediji ponašali su se na način koji umanjuje sama pitanja za koja tvrde da ih zastupaju. Umjesto da podignu nivo javnog diskursa, njihova taktika senzacionalizma, iskrivljavanja i neprofesionalnog izvještavanja razvodnila je fokus na legitimne nedostatke vlasti. Pojedini opozicioni čelnici nisu skrivali, da imaju stranu podršku za svoje aktivnosti što se u Srbiji negativno percipira. Ovo ponašanje je direktno utjecalo na sposobnost javnosti da ozbiljno shvati pritužbe, efektivno štiteći vlasti od trajne odgovornosti. Zamutivši vodu javnog diskursa, ovi akteri su, paradoksalno, omogućili vladi nenamjerno odlaganje od smislenog preispitivanja.
Srbija se nalazi na geopolitičkoj vjetrometini. Dio stranog faktora sa zapada i sa istoka želi imati utjecaj u toj zemlji. Srbija se jasno opredijelila da je njen strateški cilj članstvo u EU. Utjecaji iz inostranstva se moraju eliminirati mudrom i odgovornom politikom. Srbija mora preispitati ko su joj istinski prijatelji i na zapadu i na istoku.
Na putu ka članstvu EU biće potrebno uzeti i primijeniti najbolja iskustva i prakse drugih zemalja, koja su se prije našla na evropskom putu. Nažalost vrlo često susjedi odnosno pojedine članice EU blokiraju pojedine zemlje kandidate zbog svojih bilateralnih interesa. Imamo ilustrativan primjer kada je Bugarska blokirala odnosno zaustavila put Sjeverne Makedonije ka članstvu u EU, jer je blokirala početak pregovora zbog svojih bilateralnih interesa. Slično ponašanju Bugarske imamo i ponašanje Hrvatske, posebno kada se radi o Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.
Zbog toga su Slovenija i Njemačka pripremile non-paper, kojim je predviđeno, da u pretpristupnom procesu više neće biti mogućnosti stavljanja veta i blokada zbog neriješenih bilateralnih pitanja sa susjednim državama. Također, biće potrebno uvesti mogućnost kvalificiranog većinskog glasanja (QMV) prilikom odlučivanja u samom procesu pridruživanja unutar EU, da bi se izbjegle opstrukcije pojedinih postojećih članica EU u procesu pridruživanja država kandidata za članstvo u EU. Ubrzano članstvo u EU je jedini ispravan odgovor, da se zaustave negativne tendencije, negativni strani utjecaji i antievropske politike na Zapadnom Balkanu.
Ljubljana/Washington/Bruxelles/Beograd, 30.decembar 2024
[1] IFIMES - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni savjetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom vijeću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne znanstvene revije „European Perspectives“, link: https://www.europeanperspectives.org/en
[2] Remarks at the U.S.-Serbia Energy Cooperation Agreement Signing Ceremony, link: https://www.state.gov/remarks-at-the-u-s-serbia-energy-cooperation-agreement-signing-ceremony/
[3] 2024 Communication on EU enlargement policy, link: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/document/download/3c8c2d7f-bff7-44eb-b868-414730cc5902_en?filename=Serbia%20Report%202024.pdf
[4] World Bank: Recent Economic Developments, link: https://www.worldbank.org/en/country/serbia/overview#3
[5] Republic of Serbia’s long-term credit rating, link: https://nbs.rs/en/finansijsko_trziste/informacije-za-investitore-i-analiticare/rejtng_RS/
