Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom nezadovoljavajućeg stanja u pravosuđu BiH na svim nivoima pripremio analizu aktualnih događanja u pravosuđu sa naglaskom na proces izbora predsjednika/ce Suda Bosne i Hercegovine. Iz analize „Pravosudni izazovi Bosne i Hercegovine – Sud BiH?“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Iz istraživanja „Pravosudni izazovi Bosne i Hercegovine – Sud BiH?“ izdvajamo dio, koji se odnosi na proces odabira i izbora nosilaca najviših pravosudnih funkcija u BiH.
Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) propisuje, da je VSTV nezavisan i samostalan organ, koji ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrano i profesionalno pravosuđe. Jedan od osnovnih zadataka VSTV-a je izbor i imenovanje sudaca i tužilaca u BiH. Prevladava mišljenje, da je se VSTV u velikoj mjeri udaljilood pravosuđa u BiH i da ne štiti društvenu ulogu pravosuđa.
Zakon o VSTV-u se mora sistemski promijeniti, naročito u kontekstudefiniranja uslova za članstvo i izbor u VSTV, uspostavljanjem pravnog okvira za odgovornost članova VSTV-a, vremenskog ograničenja mandata te donošenja etičkog kodeksa za članove VSTV.
Prilikom izbora članova VSTV-a osnovna pažnja se fokusira na ispunjavanje nacionalnih i rodnih kriterija u odnosu na posjedovanje stručnih i moralnih kvaliteta. Tako se od pravosudnih institucija traži da predlažu kandidate za članstvo u VSTV-u, koji ispunjavaju unaprijed određene kriterije nacionalnog i rodnog ključa, čime se onemogućava istinski proces izbora kvalitetnih kandidata. U vezi sa tim, Venecijanskakomisija Vijeća Evrope je istakla da „vlasti u BiH trebaju još jednom razmotriti trenutni model prema kojem se obavezni sastav VSTV-a definira po „etničkom principu“, a što se nalazi u izvještajima i analizama evropskih institucija i USAID-a. Prema Protokolu Strukturiranog dijaloga[1] održanog krajem prošle godine, zaključeno je, da će se reforma Zakona o VSTV-u zasnivati na tri principa: 1) očuvanje jedinstvenog VSTV-a za cijelu BiH, 2) formiranje dva podvijeća u okviru VSTV-a, i to podvijeća za sudce i podvijeće za tužioce, koja će odvojeno, u skladu sa jasno definiranim nadležnostima, birati suce, odnosno predlagati/birati tužioce te 3) definiranje kriterija za sastav VSTV-a, koji će pratiti ustavnopravnu strukturu BiH i osigurati proporcionalnu zastupljenost predstavnika različitih instanci i dijelova pravosudnog sistema, entiteta, Brčko Distrikta BiH i institucija BiH.
Upravo definiranje kriterija koji će pratiti ustavnopravno strukturu je trenutno rak-rana VSTV-a i krši se od strane upravo ove krovne pravosudne institucije. Opće je poznato, da kandidati za pravosudne funkcije mijenjaju svoju nacionalnu pripadnost kako bili izabrani na veoma odgovorne pozicije i najčešće se izjašnjavaju kao pripadnici iz „reda Ostalih“, što su do sada ponajviše koristili kandidati bošnjačke nacionalnosti u Federaciji BiH i na državnom nivou BiH. U Republici Srpskoj „zahvaljujući“ VSTV-u pravosudna struktura je skoro 90% strukturirana od lica srpske nacionalnosti i za nadležne organe biće veoma interesantno utvrditi koliko se lica srpske nacionalnosti izjasnilo kao Ostali, Hrvati ili Bošnjaci, a koliko u tome ima udjela VSTV-a i aktualna politika. Izgleda da VSTV pokušava samo na svom sastavu „trenirati“ i poštovati Ustav BiH i nacionalnu zastupljenost, a očigledno je i zašto.
Nakon suspenzije Gorana Salihovića („Ostali“),, glavnog Tužitelja BiH, na mjesto v.d. glavnog Tužitelja je postavljena Gordana Tadić (Hrvatica). U toku je procedura izbora predsjednika Suda BiH. Predsjednik VSTV je Milan Tegeltija (Srbin). Ministar pravde BiH je Josip Grubeša (Hrvat). U međunarodnoj široj metodologiji u pravosuđe se ubrajaju i ministarstva unutarnjih poslova i policijske agencije, a na čelu Ministarstva sigurnosti BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su lica srpske nacionalnosti. Treba podsjetiti da je predsjednik Vrhovnog suda Federacije Milorad Novković (Srbin), a Zdravko Knežević (Hrvat) je glavni Federalni tužitelj. Brojne analize i ankete su pokazale da su policija, mediji i nevladine udruge u BiH najposvećeniji borbi protiv kriminala i korupcije, zatim međunarodne organizacije, dok su pravosudne institucije skoro na razini političkih stranaka, odnosno na samom kraju ljestvice borbe protiv korupcije.
Očigledno da politika u BiH ima ključni utjecaj na rad pravosudnih institucija. Postupak imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, što spada u nadležnosti VSTV-a, prema mišljenju međunarodnih eksperata i prema međunarodnim istraživanjima, pa čak i stavovima pravosudne zajednice u BiH predstavlja najkontroverznije i najosjetljivije pitanje pravosuđa u BiH.
Opravdano se postavlja pitanje na osnovu kojih kriterija je Gordana Tadić, imenovana na poziciju v.d. Glavnog tužitelja BiH i na osnovu kojih kriterija će biti imenovan predsjednik/predsjednica Suda BiH. Pored Gordane Tadić i Gorana Salihovića po znanju i iskustvu postoji nekolicina iskusnijih i boljih tužitelja u Tužiteljstvu BiH, ukoliko bi se trebao izabrati neko iz Tužiteljstva BiH. Šta je bio kriterij prilikom izbora navedene Gordane Tadić? Nacionalnost, znanje, iskustvo, sposobnost, dobro upravljanje, vizija, ili je Milan Tegeltija sa suradnicima izabrao osobu koja neće „uznemiravati“ Milorada Dodika, dok Milan Tegeltija sa suradnicima ne izabere „svog“ predsjednika Suda BiH koji također neće uznemiravati Dodika, ali i druge manje ili više rangirane političare iz drugih nacionalnih korpusa. Prema mišljenju analitičara jedini kriterij za izbor predsjednika Suda BiH je kriterij da to bude osoba od povjerenja Milana Tegeltije i suradnika, odnosno Milorada Dodika. Svi drugi efekti kao što su slučajevi Fahrudin Radončić, Dragan Čović, Jerko Ivanković-Lijanović, Kemal Čaušević su drugorazrednog značaja. Analitičari procjenjuju da će imenovanjem Tegeltijinog čovjeka, Dodik će definitivno ovladati pravosudnim sistemom i na taj način otkloniti jedinu prijetnju za sebe imajući u vidu da je Goran Salihović suspendiran, između ostalog, zato što je navodno štitio Milorada Dodika. Milan Tegeltija je imao dvije solucije ili da suspendira Salihovića ili da se osobno izloži pritisku SAD-a. Izabrao je prvu mogućnost i uspio postaviti osobu u Tužiteljstvu BiH sa kojom može manipulirati i štititi Milorada Dodika. Gordana Tadić ima šansu da demantira ovu analizu već početkom 2017. godine kada se treba donijeti odluka o optuženju Milorada Dodika u vezi sa nelegalno održanim referendumom.
Pitanje nacionalnosti budućeg predsjednika/ce Suda BiH je irelevantno za VSTV i za Milana Tegeltiju. VSTV će na čelu sa Tegeltijom pokušati postaviti osobu koja će realizirati cilj Milorada Dodika. Zanimljivo će biti pratiti, da li će Bošnjaci ostati bez ijedne pravosudne funkcije na državnom nivou, jer kandidati Bošnjaci, posebno Mira Smajlović, ne odgovaraju ekipi oko Tegeltije, jer su spremni da se suoče sa kriminalom i korupcijom u Republici Srpskoj (RS). Na ovaj način svi politički prijatelji Milorada Dodika možda će imati priliku da se uskoro počnu obračunavati sa svojim političkim protivnicima. Naravno, ako im to Dodik dozvoli.
Analitičari upozoravaju, da bi ponašanje nosilaca pravosudnih funkcija moralo biti časnoi dostojanstveno, ne samo prilikom obavljanja profesionalne dužnosti, nego i u privatnom životu, ne smije bitimotivirano amoralnošću, prevarama i lažima. Ne postoje stepeni u definiranju integriteta. Integritet je apsolutna kategorija i uloga SAD i EU u odabiru Glavnog Tužioca BiH mora biti odlučujuća, jer ako pobjede Tegeltija i Dodik, onda će se pokazati da su upravo tako htjeli međunarodni mentori.
Ljubljana, 11.decembar/prosinac 2016
[1] Strukturirani dijalog o pravosuđu u BiH je mehanizam Evropske komisije. Cilj mu je da unaprijedi strukturirane odnose vladavine prava s državama potencijalnim kandidatima za članstvo u EU. Strukturirani dijalog će pomoći Bosni i Hercegovini da konsolidira nezavisan, efikasan i profesionalan pravosudni sistem. Istovremeno, dijalog pomaže da zemlja napreduje na putu prema EU. Strukturirani dijalog je pokrenuo evropski komesar Štefan Füle. Prvi sastanak Strukturiranog dijaloga EU i BiH o pravosuđu održan je 6. i 7. juna 2011. godine u Banja Luci.
