Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES analizira aktualna politička događanja i završnicu izborne kampanje pred 8.Opće izbore u Bosni i Hercegovini (BiH), koji će se održati 7.oktobra/listopada 2018.godine. Iz analize „Opći izbori u BiH 2018: Srbija i Hrvatska duboko involvirani u izborni proces“izdvajamo najvažnije dijelove.
U Bosni i Hercegovini će se, od proglašenja nezavisnosti te države 1992.godine, održati 8. Opći izbori 7. oktobra/listopada 2018. godine.
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) je početkom izborne kampanje objavio analize Opći izbori u BiH 2018:Najneizvjesniji izbori od završetka rata?“ link: http://www.ifimes.org/ba/9580(27.9.2018)i „Opći izbori u BiH 2018: Mogu li izbori iznjedriti bosanskog Zaeva?“, link:http://www.ifimes.org/ba/9568 (7.9.2018).
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) odgovorna je za točnost, ažurnost i ukupni integritet izbora. CIK ponovno namjerava nezakonito mijenjati način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH. Članica i donedavna predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić o tom ključnom pitanju, koje omogućava formiranje ali i blokiranje vršenja vlasti u FBiH izjavljuje: „Svi smo mi svjesni da pravila za izbore moramo utvrditi prije raspisivanja izbora. To pitanje se jako davno nama nametnulo. Ali, u tom momentu smo zaista, čitajući presudu Ustavnog suda BiH i čitajući članak koji podrazumijeva neke nadležnosti CIK-a BiH, imali nedvojben stav. Nama je bilo apsolutno jasno da je ovdje nalog za izmjenu zakona zakonodavcu, a ne CIK-u BiH. I da te odredbe nisu izbačene iz Izbornog zakona BiH, mi bismo morali postupiti po tom spornom članu koji nama daje mogućnost da zapravo odredimo broj delegata“.
Jasno je da CIK još uvijek želi, da nezakonito odredi odnosno da rasporedi delegate za Dom naroda Parlamenta FBiH prema željama i potrebama Dragana Čovića (HDZ).
Sveobuhvatan i točan birački spisak jedan je od glavnih preduvjeta za kvalitetne, slobodne i fer izbore. CIK je odgovoran za integritet Centralnog biračkog spiska i mora voditi računa o ažurnom brisanju umrlih iz biračkog spiska, sačinjavanju izvoda za raseljene osobe te o ažuriranju naziva ulica. Pojavio se znatan broj osoba, koje tvrde da ih je registrirao netko izvan zemlje. Radi se o zloupotrebama glasanja iz inostranstva. Najviše sumnji u zloupotrebe je vezano za Srbiju i Hrvatsku. Podaci govore, da se najveći rast broja dopisnih birača nalazi u općinama sa značajnim procentom hrvatskog stanovništva, i u općinama gdje je na vlasti HDZ, te da je najveći skok novih birača registriran u Hrvatskoj, ostavlja prostor za utemeljenu sumnju da se radi o zloupotrebama, koje se mogu okvalificirati kao kriminal.
CIK je odgovoran za integritet izbora i za birački spisak te mora spriječiti eventualne zloupotrebe i manipulacije, koje se odnose na promjenu „biračke opcije“. Promjena biračke opcije tretira se kao zahtjev građanina, da svoje biračko pravo ostvari izvan mjesta prebivališta odnosno u inostranstvu.CIK je dužan da povjeri, da li je to građanin učinio osobno odnosno da li je to učinio netko u njegovo ime. Kada je u pitanju promjena biračke opcije, tu nema sudjelovanja matičnih ureda, ni IDDEEA-e, ni MUP-ova, tu je CIK nadležan i odgovoran i nitko drugi.
Proces korupcije i izbornih prevara počinje od biračkih spiskova i biračkih odbora. Korumpirani birački spiskovi rezultiraju i korumpirani izborni rezultat, koji posljedično generira korupciju u društvu. Jasni dokazi o nekoliko stotina, a vjerojatno i hiljada zloupotreba osobnih podataka dovodi do zaključka da CIK u posljednje četiri godine nije radio skoro ništa i da bi članovi CIK-a nakon nekoliko posljednjih afera trebali podnijeti ostavke, jer više nitko ne može garantirati regularnost izbora u BiH. Izborni proces u Bosni i Hercegovini je ugrožen. Analitičari ocjenjuju kako praksa pokazuje, da se izbori u BiH dobivaju u Centralnoj izbornoj komisiji. Zbog toga je važno sada i ubuduće tu instituciju zaštititi od pritisaka politike.
CIK je svjestan svojih grešaka i 28.septembra/rujna 2018.godine uputio je dopis općinskim izbornim komisijama da u suradnji s matičnim uredima revidiraju spiskove, prekontroliraju da li se umrle osobe nalaze na biračkom spisku, koliko ima stogodišnjaka na spisku te o načinu postupanja sa spiskovima birača koji glasaju izvan BiH, što predstavlja pokušaj prebacivanja odgovornosti sa CIK-a na općinske izborne komisije, jer je CIK trebao da osigura fer i poštene izbore.
O radu CIK-a govori i informacija, da je prilikom kontrole, utvrđeno da je 35,8 tona papira za glasačke listiće nestalo, jer ne postoji dokumentacija na osnovu koje bi se utvrdilo gdje se navedena količina papira nalazi. Od te količine papira može se natisnuti pola miliona glasačkih listića.
Analitičari smatraju, da je CIK izvan demokratskog nadzora. Zašto nitko nije uhapšen od članova CIK-a, jer počinjena djela predstavljaju kriminal. Sve upućuje da CIK sudjeluje u lažiranju izbora i najvećoj izbornoj prevari u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.
Kako je moguće boriti se protiv CIK-a, jer na odluke CIK-a možete se žaliti putem Suda BiH, koji je zajedno sa Tužilaštvom BiH pod kontrolom njihovih političkih sponzora i tu se zatvara krug gospodara političke i svake druge moći u Bosni i Hercegovini. U osnovi radi se o zatvorenoj kriminalnoj organizaciji, koja samo izvana ima demokratski legalitet.
Uloge Rusije, Srbije i Hrvatske u Bosni i Hercegovini su kompleksne i u pojedinim aspektima različite. Jasno je, da Rusija želi da spriječi ulazak Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a i da napravi što više problema na tom prostoru SAD-u i EU. Cilj je instalirati političare, koji će služiti ruskim interesima. Tu se sama ponudila Srbija, prije svega ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić (SPS) ali i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (SNS).
Većina aktivnosti odvija se tajnosti. Posjeta ministra vanjskih poslova Ruske federacije Sergeya Lavrova Banja Luci bila 17.septembra 2018.godine. Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik (SNSD) i premijerka Željka Cvijanović (SNSD) imali su sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom sastanak u Sočiju 30.septembra 2018.godine, neposredno pred izbore u BiH. Poslije te posjete Putin je primio srbijanskog predsjednika Vučića 2.oktobra 2018. Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ) razgovarala je na temu izbora u BiH sa ruskim ministrom vanjskih poslova Lavrovim. Predsjednica Hrvatske Grabar-Kitarović insistira na konstitutivnosti Hrvata u BiH, dok je ista Hrvatska dekonstituirala Srbe iz hrvatskog Ustava. Ministar vanjskih poslova Srbije i izaslanik predsjednika Srbije Ivica Dačić učestvovao je na otvaranju dionice autoputa Banja Luka – Doboj 2.oktobar 2018.godine, a time i u Dodikovoj izbornoj kampanji . Također najavljen je dolazak Vučića Dodiku posljednji dan izborne kampanje 5.oktobra 2018.godine u Istočno Sarajevo na otvaranje bolnice.
Nesumnjivo je, da su pojedini političari u funkciji ruskih interesa. Međutim, činjenica je, da je predsjednik HDZ BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović u funkciji realizacije ruskih interesa. Poznato je, da jedan dio čelništva HDZ Hrvatske ima odlične odnose sa Rusima posebno u energetskom sektoru ali i u vezi sa događanjima sa Agrokorom, čiji su Rusi postali najveći pojedinačni dioničari.
Prije nekoliko mjeseci Dodik i Čović jasno su javno izrazili želju koga žele da vide u Predsjedništvu BiH iz redova Bošnjaka. U tu kombinaciju se uklapa i nedavna izjava zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Admira Čavke (SBB), koji je ujedno i potpredsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB), koji je nedvosmisleno podržao Dodika u izboru za člana Predsjedništva BiH. Iza svega se skriva namjera Beograda i Zagreba, da instaliraju novog bošnjačkog vođu. Tu se priča ne završava, jer postoje mnoge međusobne interakcije, koje jasno pokazuju da je Bosna i Hercegovina potpala pod ruski utjecaj i to kod čelništva sva tri naroda u BiH. Na udaru rusko-srpskog utjecaja prva je bila Crna Gora, kasnije još više Makedonija, a najvećeg intenziteta je u Bosni i Hercegovini. Crna Gora se zaštitila punopravnim članstvom u NATO-u, Makedonija je na dobro putu na postane članica NATO-a, a ostaje otvoreno pitanje šta će se desiti sa Bosnom i Hercegovinom.
U osmišljenoj koncepciji glavnu smetnju predstavlja kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka Denis Bećirović (SDP), koji predstavlja suštinsku suprotnost navedenoj rusko-srpskoj-hrvatskoj koncepciji u BiH, jer je prepoznat kao predvodnik neformalnog svebosanskog pokreta građanske orijentacije. Na njega se vrše orkestrirani napadi iz Beograda i Zagreba. Zbog toga se rusko-srpsko-hrvatski faktor udruženo suprotstavio protiv Denisa Bećirovića, odnosno sve se radi da se onemogući njegov izbor u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Navedenoj koncepciji ne odgovara ni Željko Komšić (DF-FS), kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Rusija, Srbija i Hrvatska intenzivnim sigurnosno-obavještajnim djelovanjem i putem društvenih mreža pokušavaju eliminirati Bećirovića i Komšića i omogućiti pobjedu na izborima njihovim favoritima. Analitičari smatraju, da su upravo predstojeći Opći izbori u BiH borba protiv ruskog utjecaja u BiH ili definitivno podčinjavanje te države Rusiji ali i Srbiji i Hrvatskoj, koje su duboko involvirane u izborni proces u BiH. Republika Hrvatska pravosnažnim presudama ICTY sudjelovala je u Udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) prema Bosni i Hercegovini što predstavlja njen povijesni teret i sebi ne bi više smjela dozvoliti, da njena politika doživi još jedan debakl u Bosni i Hercegovini. Slična situacija je i sa Republikom Srbijom, jer obje države prema pravosnažnim presudama ICTY sudjelovale su u međunarodnom oružanom sukobu u BiH, što znači u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. BiH još uvijek trpi teške posljedice međunarodnog oružanog sukoba na teritoriji BiH u periodu 1992-1995.Prema ocjeni analitičara Rusija je izabrala pogrešne promotore svoje politike i interesa odnosno političko-kriminalne strukture, koje u osnovi nanose štetu samom ugledu Ruske federacije u ovom dijelu svijeta.
U Bosni i Hercegovini evidentno je visoko nepovjerenje u institucije države od strane građana ali i stranih investitora. Zbog toga je borba protiv kriminala i korupcije izuzetno važna za jačanje povjerenja u institucije države, koje još uvijek ne osiguravaju vladavinu prava. Bosna i Hercegovine i njene institucije nemaju snage da se snažnije suprotstave borbi protiv kriminala i korupcije, jer se radi o začaranom zatvorenom krugu politike, mafije i kriminala. Prisutan je fenomen politizacija kriminala i kriminalizacija politike. BiH je potrebna vanjska pomoć u borbi protiv organiziranog kriminala, mafije i korupcije po uzoru na Italiju poslije 2.svjetskog rata, koja se nije mogla sama efikasno suprotstaviti u borbi protiv mafije bez pomoći američkih agencija.
Zbog toga su predstojeći Opći izboru u BiH važni za sudbinu te države, jer pravilnim izborom bez straha građani mogu na demokratski način izabrati pojedince i političke opcije, koje će osigurati prosperitet te zemlje i zaustaviti masovni odlazak najvitalnije dijela stanovništva, prije svega, u države EU. Pri tome je važna uloga mladih, koji čine 1/5 biračkog tijela ali i apstinenata, kojih u BiH ima skoro 50% i koji bi masovnim izlaskom na izbore mogli odlučiti pobjednika izbora. Dosadašnje političke opcije na vlasti uglavnom iz nacionalnih/nacionalističkih stranaka usprkos dosadašnjim velikim obećanjima državu su u proteklih 30 godina dovele na rub propasti i u stanje najsiromašnije zemlje u Evropi. Građani mogu na predstojećim Općim izborima na demokratski način sa olovkom u ruci srušiti omražene režime u BiH i izabrati pojedince i političke opcije, koje će međusobno surađivati i raditi u interesu građana i na prosperitetu države Bosne i Hercegovine.
Ljubljana, 3.oktobar/listopad 2018
