Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES[1]) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Državni senator Marc R. Pacheco (D) je dekan Senata Massachusettsa i član Savjetodavnog odbora IFIMES-a. U svom tekstu pod naslovom „U 2024.godini demokratija je na glasačkom listiću“ iznosi svoje viđenje kampanje za predsjedničke izbore u SAD.
U 2024. godini, kada polovina svjetske populacije izlazi na izbore, demokratija je na glasačkom listiću.
Više nego ikada ranije, američki birači su suočeni s egzistencijalnim izborom o smjeru naše zemlje ovog novembra, izborom koji će imati implikacije na budućnost predstavničke demokratije naše republike.
Ishod ovogodišnjih izbora također će odrediti budućnost Amerike i da li ćemo nastaviti predvoditi demokratiju u svijetu.
Dva glavna kandidata na predsjedničkim izborima, predsjednik Joe Biden i bivši predsjednik Donald Trump, imaju vrlo različite poglede na budućnost upravljanja Amerike i na ulogu Amerike u svijetu.
Predsjednik Joe Biden vodi kampanju zasnovanu na podržavanju američkih vrijednosti slobode i mogućnosti za sve, podržavajući temeljne institucije i vladavinu zakona koji su od Amerike učinili model ostatku svijeta o tome kako implementirati i održavati osnovne demokratske principe. Biden je također nastavio sa svojim snažnim zalaganjem za širenje demokratije širom svijeta.
Biden je imao najproduktivniji prvi mandat od svih predsjednika u mom životu s usvajanjem zakona koji su ojačali američku ekonomiju, uključujući Američki plan spašavanja, Zakon o smanjenju inflacije, Zakon o CHIPS-u i nauci i dvopartijski zakon o infrastrukturi.
Ove i druge politike potaknule su historijski ekonomski rast širom Sjedinjenih Država, sa skoro 11 miliona novih radnih mjesta otkako je Biden preuzeo dužnost. Stopa nezaposlenosti je na najnižem nivou poslednjih 50 godina, a 2021. i 2022. su dvije najjače godine rasta radnih mjesta u američkoj historiji. Rekordan broj malih preduzeća je također pokrenut otkako je Biden preuzeo dužnost i preko 750.000 novih radnih mjesta u proizvodnji je otvoreno u Sjedinjenim Državama.
Biden je također postigao historijski napredak po pitanju građanskih prava i socijalnih pitanja, uključujući proširenje beneficija za američke veterane uz PACT Act, donošenje Zakona o poštivanju braka, potpisivanje izvršnih naredbi za unapređenje jednakosti i rasne pravde i zaštitu reproduktivnih prava, pružajući olakšice za studentski dug za porodice iz srednje i radničke klase, i upisivanje više Amerikanaca u zdravstveno osiguranje nego ikada ranije. Predsjednik Biden je također izvršio historijsku nominaciju sutkinje Ketanji Brown Jackson, prve tamnopute i prve javne braniteljice koja je služila na Vrhovnom sudu.
Na međunarodnoj sceni, predsjednik Biden je nastavio da podržava Ukrajinu usred agresije Rusije, ojačao je NATO pozdravljajući pridruživanje Finske i Švedske u alijansu, i što je najvažnije, preduzeo je agresivne akcije po pitanju klimatskih promjena ponovnim pridruživanjem Pariskom klimatskom sporazumu i finansiranjem, kroz Zakon o smanjenju inflacije, najznačajnija investicija u klimatska rješenja u svjetskoj historiji.
Mnoga od ovih dostignuća su zanemarena u korist hvatanja naslovnica i tekućih pravnih problema njegovog protivkandidata u novembru, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
Trump vodi kampanju o osveti i odmazdi i aludirao je na korištenje moći predsjednika na način bez presedana, koji prijeti demontažom američkog sistema vlasti i napuštanjem američke dugogodišnje podrške demokratijama širom svijeta.
Na vlasti, Trump je povukao Ameriku iz Pariskog klimatskog sporazuma i oslabio odnose zemlje sa najbližim saveznicima.
Ukoliko bude izabran za drugi mandat, Trump je rekao da će biti diktator "samo prvog dana". On je također obećao da će udvostručiti svoj izolacionistički pristup, uključujući napuštanje NATO-a, što bi gotovo sigurno dovelo do raspada alijanse, ostavljajući Evropu i naše saveznike ranjivim na razne prijetnje.
U te prijetnje su uključene i one koje predstavljaju velike autoritarne zemlje koje žele da istu antidemokratsku vladavinu koju nameću svom narodu prenesu onima izvan svojih granica. Mnogima prijete i marginalni politički pokreti koji traže preokret u demokratskom sistemu njihove zemlje, slično onome što se dogodilo nakon američkih izbora 2020.godine kada su Trump i njegove pristalice 6. januara pokušale da obore rezultate slobodnih i poštenih izbora.
Na funkciji i van nje, Trump se također družio s autoritarnim liderima koje je često javno hvalio i pokazivao spremnost da podržava mnoge taktike koje se koriste kontinuiranim narušavanjem povjerenja ljudi u vitalne institucije, od savezne vlade do stručnjaka u akademskim i naučnim oblastima, naučne zajednice, pa čak i štampu, najvažniju od svih institucija u jednoj demokratiji.
Treći američki predsjednik, Thomas Jefferson, potvrdio je važnost slobodne i nezavisne štampe kao dijela demokratije kada je rekao: „Da je meni prepušteno da odlučim hoćemo li imati vladu bez novina ili novine bez vlade, ja ne bih trebao oklijevajte ni trenutak da preferirate ovo drugo, ali mislim da bi svaki čovjek trebao uzeti te papire i biti sposoban da ih pročita."
U autoritarnim zemljama, slobodna i nezavisna štampa se često potiskuje, pa čak i zabranjuje u korist državnih medija koji iskrivljuju činjenice i drže građane neinformisanim ili dezinformisanim o pitanjima i događajima, stranim i domaćim.
U digitalnom dobu, društveni mediji su narasli da igraju glavnu ulogu u širenju informacija. Međutim, nedostaju mu novinarski standardi koje slijedi legitimna štampa, što ga čini minskim poljem dezinformacija i dezinformacija kako od strane vlada tako i od vanjskih političkih snaga, u obliku svega, od lažnih vijesti do deepfakesa koje je proizvela umjetna inteligencija.
Kada su u pitanju izbori, uloga medija u iznošenju činjenica igra važnu ulogu u osiguravanju informisanosti građana, onih koji mogu donositi izborne odluke na osnovu tačnih informacija o postupcima, stavovima i retorici kandidata.
Jedna od glavnih tačaka koje zanemaruju štampa i diskurs na društvenim mrežama je da predsjednik nije jedina osoba koja će definirati budući smjer američke demokratije u novembru.
Trke za 34 mjesta u Senatu SAD-a i utrka za svih 435 mjesta u Predstavnički dom SAD-a bit će odlučene na glasačkom listiću, pri čemu će svaki od izabranih igrati ključnu ulogu u očuvanju naše republike.
Američki birači moraju biti uključeni u ove utrke kako bismo bili sigurni da biramo ljude koji će održati svoju zakletvu ustavu koja je visoko iznad njihove odanosti osobi ili stranci i koji će biti voljni učiniti pravu stvar za zemlju i njeno rukovodstvo na međunarodnom planu, za razliku od onoga što je najbolje za njihovu političku i ličnu budućnost.
Naši lideri moraju se pridržavati svetog sistema provjere i ravnoteže na kojem je osnovana Amerika, sistema koji je najvažniji za zaštitu zemlje od erozije demokratskog sistema i osiguravanje zaštite osnovnih sloboda.
Generacijama su Sjedinjene Države gledale kako se strane demokracije ruše u državnim udarima i usponu jednog autoritarnog režima za drugim, oduzimajući im slobode – od podrivanja slobode govora, ograničavanja slobodne i poštene štampe, gušenja političke opozicije i drugih temeljnih aspekata demokracije.
Za to vrijeme, Amerikanci su često govorili da se to ovdje nikada neće dogoditi i da je naša vlada, najduži kontinuirani eksperiment u demokratiji, dovoljno jaka da odbije tu vrstu previranja.
Ali, od osnivanja zemlje, učešće građana bilo je ključno u očuvanju predstavničke demokratije naše republike.
Ovu ideju dijelio je i jedan od američkih osnivača, Benjamin Franklin, koji je nakon Ustavne konvencije iz 1787. upitan kakav će tip vlade imati Amerika, na što je odgovorio: "Republika, ako je možete održati."
Američki birači moraju shvatiti da smo mi ti koji moramo održati naš sistem netaknutim, a da pritom imamo na umu i uticaje koji će ovi izbori imati izvan naših granica kao veliki zagovornici i branitelji demokratije u svijetu.
Mi imamo moć, a ta moć je u našem glasanju.
Amerikanci moraju biti uključeni u ove izbore i razumjeti da je, nedvosmisleno, demokratija 2024. godine na glasačkom listiću.
Članak predstavlja stav autora i ne odražava nužno stav IFIMES-a.
Ljubljana/Boston, 20.maj 2024
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“.
