Međunarodni institut za međureligijske, međunacionalne i bliskoistočne studije (IFIMES) iz Ljubljane povodom izbora za predsjednika Republike Slovenije i lokalnih izbora, koji će se održati 10. novembra 2002 godine, sačinio je analizu, iz koje izdavajamo najzanimljivije dijelove:
Na predstojećim izborima Republika Slovenija će dobiti svog drugog demokratski izabranog predsjednika od proglašenja nezavisnosti, te općinske načelnike i općinska vijeća.
Predsjednički izbori prva su prilika, da se zamijeni do sada poslednji ne zamijenjeni položaj u državi od 1990 godine – položaj predsjednika. Smatra se, da je tranzicija završena tada kada se na svim ključnim položajima fizički, demokratskim putem, zamijene nosioci položaja. Prema tome, predstojeći izbori simbolično znače i kraj tranzicije u Sloveniji.
U predsjedničkoj utrci učestvuje devet kandidata: Janez Drnovšek (Liberalna demokracija Slovenije-LDS), Anton Bebler (nezavisni kandidat uz podršku Stranke penzionera-DeSUS), Lev Kreft (Združena lista socijalnih demokrata-ZLSD), Zmago Jelinčič Plemeniti (Slovenska nacionalna stranka-SNS), Jure Cekuta (nezavisni kandidat), Gorazd Drevenšek (Nova stranka), France Bučar (nezavisni kandidat uz podršku Stranke mladih-SMS), France Arhar (nezavisni kandidat uz podršku Slovenske narodne stranke-SLS) i Barbara Brezigar (nezavisna kandidatkinja uz podršku Janšine Socijaldemokratske stranke-SDS i Nove Slovenije-NSi), kao jedina pripadnica ženskog spola.
Predsjednička izborna kampanja nije prepoznatljiva i ne odiše zanimljivošću. Favorit je aktualni predsjednik vlade Janez Drnovšek, koji će se vjerovatno useliti u predsjedničku palaču. Za njim podobro zaostaju ostali kandidati. Prema anketama javnog mnenja, jedan od sadašnjih državnih tužilaca, Barbara Brezigar je na drugoj poziciji. Njena predizborna kampanja traje već nekoliko mjeseci uz podršku dvije parlamentarne stranke i prema procjenama najskuplja je. Kandidatkinja Brezigar drugo mjesto preuzela je poslije ljetošnje afere Franca Arhara, bivšeg guvernera slovenske centralne banke. Arhar je primajući nekoliko puta veću platu od predsjednika države na mjestu direktora neprofitne osiguravajuće kuće na neki način “razočarao” slovensku javnost. Zakašnjeli i neodgovarajući odgovor Franca Arhara eliminirao ga je kao jednog od favorita u predsjedničkoj utrci - sve do te afere važio je za glavnog Drnovšekovog tekmeca. Analitičari upozoravaju na glavne Drnovšekove konkurente i na moguću opasnost ugrožavanja sekularizacije države sa njihove strane jer sekularizacija je jedne od temeljnih vrijednosti, koja upravo krasi slovenačko društvo. Iskustva su pokazala, da je veća povezanost vjerskih zajednica sa državom bila je pogumna za slovenačke susjede (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija). Pojedini predsjednički kandidati, kao što je Zmago Jelinčič Plemeniti, predsjedničku kampanju koriste kao pripremu za predstojeće parlamentarne izbore, koji će se održati jeseni 2004.godine.
Uloga predsjednika države u Sloveniji simboličnog je karaktera i sa veoma uskim ustavnim ovlaštenjima. Međutim, utjecaj predsjednika ovisan je od njegovog autoriteta i snage političke opcije, koja za njim stoji. Slovenci i ovoga puta pokazuju, da nisu za revolucionarne promjene nego se radije odlučuju za postepene (evolutivne) promjene. Dosadašnji predsjednik Milan Kučan uživao je veliki ugled u državi i svijetu, u regiji je važio kao primjer ostalim predsjednicima.
Lokalni izbori daleko su zanimljiviji. Održavaju se u 193 opštine od toga 11 opština imaju status gradske opštine. Zanimljivost lokalnih izbora je, da pored učešća političkih stranaka na njima, prijavljen je i veliki broj samostalnih listi i nezavisnih kandidata, što potvrđuje da su lokalni problemi, ipak, nešto specifičniji i da velike političke stranke počesto ne pokazuju dovoljno “sluha” za rješavanje lokalnih problema. Praksa je pokazala, da lokalni stranački kadrovi često popuštaju pod pritiscima centrala stranaka na štetu lokalnih zajednica. Na kandidatskim listama nalazi se znatan broj žena i mladih. Na ovim izborima u 22 općine predstavnici Romske zajednice, po prvi put, će birati svoje vijećnike u općinska vijeća. Sedam općina nije ispoštovalo odluku ustavnog suda, tako da se u tim općinama neće moći birati predstavnici Roma u općinska vijeća. Načelnici općina odnosno gradonačelnici ujedno su i predsjedavajući općinskih vijeća. Statust autohtone nacionalne manjine u Sloveniji imaju Mađari i Italijani. Tokom ljetošnjeg susreta ministara vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije, Picule i Rupela, kod Varaždina Hrvatska je, prvi put javno, postavila pitanja priznavanja hrvatske nacionalne manjine u Sloveniji, jer Slovenija konstantno aktualizira pitanje ponovnog vraćanja Slovenaca u hrvatski ustav.
Problem finansiranja lokalne samouprave u Sloveniji sve je izraženiji. Samo 23 od ukupno 193 općine mogu se samostalno financirati odnosno bez pomoći države. Pojedine općine broje svega nekoliko stotina stanovnika, tako da se postavlja smisao njihovog postojanja dok se istovremeno javljaju novi zahtjevi za formiranjem novih općina. Najmalobrojnija je općina Hodoš sa oko 400, a najveća Ljubljana sa 270.000 stanovnika.
IFIMES smatra, da će predstojeći izbori za predsjednika Republike Slovenije potvrditi put stabilnosti i kontinuiteta kojim ide ova država u evroatlanske integracije. Lokalni izbori još jednom pokazat će, da su lokalni problemi specifični, što će potvrditi i postizborne koalicije, koje će biti različite od onih na državnom nivou, jer se politika u lokalnoj zajednici vezuje više za sam ugled pojedinca nego za pripadnost političkoj opciji odnosno stranci. Regionalizacija Slovenije odnosno formiranje pokrajini prenijeti će veći dio ovlaštenja sa države, a manji sa općine na pokrajinu. Pored toga pokrajina će imati svoja izvorna ovlaštenja i biće neka vrsta veze između općine i države. Nakon formiranja pokrajina vjerovatno će biti potrebno detaljno proučiti funkcioniranje lokalne samouprave i eventualno provesti određene transformacije odnosno nove reforme lokalne samouprave.
