Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je pripremio analizu uoči predstojećih zakonodavnih referenduma u Republici Sloveniji, koji će se održati 27.novembra 2022. Iz opširne analize »Slovenija 2022: Referendum kao zloupotreba dozvoljenog demokratskog instrumenta« objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
U Republici Sloveniji, nakon ovogodišnjih parlamentarnih, predsjedničkih i lokalnih izbora, 27. novembra 2022. godine održat će se zakonodavni referendumi na kojima će birači glasati o tri referendumska pitanja: 1. Da li ste za stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Radioteleviziji Slovenije kojeg je slovenski parlament usvojio na sjednici 21. jula 2022. godine? 2. Da li ste za stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dugotrajnoj njezi, kojeg je slovenski parlament usvojio na sjednici 21. jula 2022. godine? 3. Da li ste za to da stupi na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Slovenije, kojeg je slovenski parlament usvojio na sjednici 22. juna 2022. godine?
Za sva tri referendumska pitanja zajedničko je, da se radi o referendumskoj inicijativi Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše, koja je vodila Sloveniju tokom pandemije Covid-19 (mart 2020. - maj 2022.) do njenog poraza na parlamentarnim izborima u aprilu ove godine.
Javni televizijski servis RTV Slovenija je od svog osnivanja suočen sa političkim utjecajem. Političke stranke su ostvarivale utjecaj neposrednim imenovanjem članova Programskog vijeća RTV Slovenija od strane slovenskog parlamenta. Svaka promjena u vladinoj koaliciji imala je neporedan odjek i utjecaj na dešavanja na RTV-u. Analitičari smatraju, da su Socijaldemokrati (SD) i Slovenska demokratska stranka (SDS) imali najveći utjecaj na RTV Slovenija od osamostaljivanja te zemlje. Naravno, i druge stranke su imale razmjeran utjecaj.
Programsko vijeće ima 29 članova, a nadzorno 11. Nakon usvajanja izmjena novele Zakona[2] o Radio-televiziji Slovenija (ZRTVS-1) od strane sadašnje parlamentarne većine, formiralo bi se jedinstveno tijelo - vijeće zavoda sa 17 članova, u kojem bi bilo šest predstavnika zaposlenih i 11 predstavnika različitih javnosti. Istovremeno, po jednog člana bi imenovala italijanska i mađarska nacionalna manjina, jednog člana bi imenovao predsjednik države na osnovu poziva registriranim vjerskim zajednicama, jednog člana SAZU, jednog člana Olimpijski komitet Slovenije, jednog člana Povjerenik za informacije, jednog član Savjeta za održivi razvoj i zaštitu životne sredine, jednog člana krovna organizacija invalidskih organizacija, jednog člana Ombudsmen za ljudska prava i dva člana Nacionalni savjet za kulturu. Tako slovenski parlament više ne bi imenovao predstavnike. Vijeće zavoda bi imenovalo i razrješavalo petočlani finansijski odbor.
Prema prijedlogu zakona RTVS, umjesto generalnog direktora zavoda, instituciju bi vodila i upravljala četveročlana uprava sa mandatom od četiri godine. Sadašnjem programskom i nadzornom vijeću prestao bi mandat najkasnije 60 dana od stupanja na snagu izmjena zakona.
Vlada Republike Slovenije, kao predlagač zakonskih izmjena, zalaže se za primjenu zakona, jer smatra da novela zakona dovodi do depolitizacije javne ustanove, u odnosu na sadašnje rješenje, prema kojem je 21 od ukupno 29 članova Programskog vijeća, koje je imenovao slovenski parlament, predstavljalo je preveliki rizik koncentracije moći u jednom političkom ili interesnom centru. Smanjenje broja članova vijeća zavoda omogućilo bi racionalniji rad i niže troškove, dok bi u isto vrijeme taj broj ostao dovoljno velik da vijeće odražava neophodnu društvenu raznolikost ili ravnotežu.
Inicijatori referenduma su protiv izmjena, jer smatraju da se novelom zakona nepromišljeno uvodi novi organ upravljanja i kontrole, koji pod plaštom depolitizacije ukida programsko i nadzorno vijeće, koji osiguravaju nepristranost i balans. Protivnici smatraju, da je usvajanjem novele zakona po hitnom postupku onemogućeno javnosti i zainteresiranim akterima, da iznesu svoje stavove, ideje, prijedloge i inicijative.
Analitičari smatraju, da je pitanje javnog servisa RTV Slovenija izuzetno važno za slovensko društvo i demokratiju. Promjene su očigledno neophodne i poželjne, tim prije što usvojena zakonska rješenja u velikoj mjeri eliminiraju politički utjecaj na rad javnog servisa i otvaraju stvarnu mogućnost da on postane javni servis u pravom smislu te riječi.
Zakonom[3] o dugotrajnoj njezi (ZDOsk) predviđeno je, da se početak primjene zakona usvojenog prošle godine, koji sistemski uređuje oblast dugotrajne njege, odloži za godinu dana kako bi se osiguralo dodatnih 30 miliona eura za povećanje plata u sektoru zdravstva i socijalne zaštite i za kadrovsko proširenje. Ocjena je, da postojeći zakon ne dozvoljava njegovu primjenu.
Predlagači zakonskih izmjena zalažu se za stupanje na snagu zakona, jer smatraju da je sadržaj osnovnog zakona o dugotrajnoj njezi toliko manjkav da ne dozvoljava njegovu primjenu u praksi. Usprkos kašnjenju u primjeni osnovnog zakona, dugotrajna njega će se nastaviti pružati na osnovu drugih zakona, koji su trenutno na snazi.
Inicijatori referenduma su protiv ovakvih izmjena, jer smatraju da se radi o kašnjenju jednog od najvažnijih zakona za građane, koji nakon 20 godina rada donosi dobra rješenja. Smatraju, da je prijelazni period predviđen prvobitnim zakonom bio dovoljno dug da se pripremi za punu primjenu zakona za početak 2023.godine.
Analitičari smatraju, da je pitanje dugotrajne njege važno pitanje, posebno s obzirom na situaciju starenja stanovništva, ali je prethodna vlada Janeza Janše (SDS) usvojila zakon zbog predstojećih izbora i nije pripremila teren za njegovu primjenu u praksi. Iz tog razloga, ima smisla odgoditi primjenu zakona o dugotrajnoj njezi za godinu dana dok se ne stvore uvjeti za njegovu primjenu u praksi.
Novu vladu činilo bi 20 ministarstava, što je tri više nego do sada, a transformacijom resora dobila bi se nova ministarstva za solidarnu budućnost, za visoko obrazovanje, nauku i inovacije, te za prirodne resurse i prostor. Služba Vlade za razvoj i evropsku kohezivnu politiku i Vladina služba za digitalnu transformaciju postali bi ministarstva. Ured za Slovence u inostranstvu i svijetu i dalje bi vodio ministar bez portfelja.
Predlagači zakonskih izmjena zalažu se za primjenu Zakona[4] o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Slovenije (ZVRS-J), jer smatraju da postojeća struktura vlade zahtijeva prilagođavanje i reakciju Vlade Republike Slovenije, ministarstava zbog promijenjenih društvenih uslova i potreba, te da realizacija zadataka nove vlade može biti uspješnija uz drugačiju organizaciju. Ministarstva će biti vitalnija i operativnija, odgovornija i efikasnija, a za implementaciju promjena nisu potrebna dodatna finansijska sredstva.
Inicijatori referenduma su protiv ovakvih promjena, jer smatraju da se broj ministarstava nepromišljeno povećava, što donosi veće troškove i opterećenje za poreske obveznike. Povećani broj ministarstava i, po njihovom mišljenju, vještački izmišljeni resori neće doprinijeti efikasnom, operativnom i odgovornom radu Vlade.
Analitičari smatraju, da je prvi put u historiji nezavisne slovenske države opozicija omela stvaranje novih i različitih ministarstava. Dosadašnja praksa je bila, da se vladina koalicija organizira na način, koji smatra najprikladnijim i da se njen rad ocjenjuje na osnovu rezultata njenog rada. To je ključno, jer opozicija blokira ili sprječava novu vladu ili premijera da formiraju vladu za koju smatra da mu je potrebna. Birači su mu povjerili mandat za formiranje vlade kada su ga podržali na izborima, a kasnije ga je, na osnovu rezultata, predsjednik države predložio za mandatara za formiranje vlade. Sada je premijer spriječen da radi u timu koji bi sam sastavio, jer ne može formirati tim ili vladu u skladu sa svojom vizijom. Kao rezultat toga, opoziciji će pred narednim izborima biti teško tvrditi da je vlast bila neefikasna, neoperativna, ako je zloupotrebom demokratske institucije referenduma spriječila aktuelnog premijera (skoro godinu dana) da formira i potom vodi vladu - za koju je, uostalom, dobio mandat birača.
Na zakonodavnom referendumu birači odlučuju o stupanju na snagu tri zakona koja je slovenski parlament usvojio prije njihovog proglašenja. Parlament Slovenije raspisuje referendum o stupanju na snagu zakona kojeg je usvojio, ako to zatraži najmanje 40.000 birača. Inicijativa za podnošenje zahtjeva za raspisivanje referenduma mora biti podržana potpisima najmanje 2.500 birača, koji moraju biti dostavljeni Parlamentu u roku od sedam dana od usvajanja zakona. Zakon se na referendumu odbacuje ako većina glasača, koji su valjano glasali protiv njega, pod uslovom da najmanje jedna petina svih birača glasa protiv zakona. Nije dovoljno da većina glasa protiv. Naime, protiv toga mora glasati najmanje petina svih birača ili birača sa pravom glasa. Zakon se na referendumu odbacuje ako većina glasača koji su valjano glasali glasa protiv njega, pod uslovom da najmanje jedna petina od ukupnog broja svih birača glasa protiv zakona.
Slovenija se suočava sa tektonskim političkim promjenama. U aprilu ove godine politički cunami započeo je pobjedom Pokreta Sloboda (GS) Roberta Goloba i nastavio se pobjedom nezavisne predsjedničke kandidatkinje Nataše Pirc Musar, a na nedavnim lokalnim izborima najveća vladina stranka Pokret Sloboda uspjela je lokalno ojačati i zauzeti politički prostor na centru.
Analitičari smatraju, da se dozvoljeni demokratski instrument referenduma u Sloveniji često zloupotrebljava, posebno od strane Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše. Iz tog razloga predstojeći referendum ima poseban značaj, jer bi uspjehom referenduma, odnosno stupanjem na snagu usvojenih zakona, Janez Janša i Slovenska demokratska stranka kao slovenska verzija Orbanizma dobili šamar. Istovremeno, to bi bio značajan pomak u političkom razvoju Slovenije u pravcu zemlje sa razvijenom i stabilnom demokratijom.
Ljubljana, 23.november 2022
[1] IFIMES - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN od 2018.godine.
[2] Izvor PISRS: Zakon o Radioteleviziji Slovenija (ZRTVS-1), povezava: http://www.pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=ZAKO4461
[3] Izvor PISRS: Zakon o dolgotrajni oskrbi (ZDOsk), povezava http://www.pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=ZAKO7621
[4] Izvor PISRS: Zakon o spremembah Zakona o Vladi Republike Slovenije (ZVRS-J), povezava: http://pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=ZAKO8590#
