Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je pripremio analizu pred lokalnim izborima u Sloveniji, koji će se održati 20.novembra 2022. Iz opsežne analize »Slovenija 2022: Kriza slovenske lokalne samouprave« objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
U Republici Sloveniji, u „super izbornoj godini“ 2022., nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora, održat će se redovni lokalni izbori 20. novembra 2022., na kojima će se birati članovi općinskih (gradskih) vijeća u 212 slovenskih općina, od kojih je 12 gradskih, gradonačelnici i članovi vijeća četvrti, mjesnih i seoskih zajednica.
U općinama, gdje žive pripadnici italijanske i madžarske zajednice te romske zajednice, biće izabrani i predstavnici tih zajednica u općinska vijeća. Gradonačelnici se biraju po većinskom sistemu, a općinska vijeća po većinskom ili proporcionalnom sistemu. Birači su državljani Republike Slovenije sa prebivalištem u općini i državljani drugih država članica EU, koji imaju prebivalište u jednoj od slovenskih općina (potvrda o prijavi prebivališta) ili potvrda o prijavi boravka i prijavljen privremeni boravak, te drugi stranci, koji imaju dozvolu stalnog boravka i prijavljen stalni boravak u nekoj od slovenskih općina.
Drugi krug izbora za izbor gradonačelnika održat će se 4.decembra 2022.godine.
Na dan kada su počeli teći rokovi za izborne radnje, u Republici Sloveniji je registrirano 1.685.603 birača sa pravom glasa.
Slovenija je 2004.godine postala članica EU sa najboljom startnom pozicijom. Kasnije se ispostavilo da tranzicija nije bila toliko uspješna kao što su mnogi izvještaji to prikazivali. Članstvo u NATO-u, a posebno u EU, predstavljalo je historijsku priliku za ostvarenje snova mnogih generacija Slovenaca o boljoj i svjetlijoj budućnosti. Problem Slovenije je klijentelizam, nepravedna privatizacija, organizirani kriminal, partiokratija, korupcija, nepotizam, slabo pravosuđe i administracija. U prvim godinama nakon osamostaljenja Slovenije zabilježena je jedna od najvećih ekonomskih rasti u svijetu, što nije pretvoreno u značajno povećanje standarda građana, već je došlo do povećanog društvenog raslojavanja.
Zadatak nove slovenske vlade premijera Roberta Goloba (GS) je da napravi tektonske pomake u Sloveniji u svim oblastima. To je ključni zadatak po kojem će biti ocijenjena i po kojem će ostati zapamćena u svijesti birača i njihovoj političkoj memoriji. Uspjeh nove vlade najbolje će se mjeriti njenom sposobnošću da sprovede neophodne reforme sa naglaskom na mjerama, koje se odnose na izlaznu covid strategiju, ublažavanje enormnog rasta troškova energije i dugoročnoj brizi za starije. Vlada je započela da skida žicu na granici, odustala je od ugovora o kupovini boxera, usvojen je interventni zakon u oblasti zdravstva, a na odgovarajući način počela je da rješava pitanje migracija... Sve će to dodatno revitalizirati slovensku ekonomiju i osnažiti funkcioniranje dosada slabe pravne države i vladavine prava, kao i provođenje neophodnih, iako nepopularnih, reformi (zdravstvene, porezne, penzione, stambene politike, obrazovanja). ...). Pri tome ne smije ponoviti greške prethodnih vlada, da na ključne ekonomske pozicije postavlja ljude po političkoj pripadnosti, već politički nezavisne i stručno kvalificirane pojedince. To je jedini način, da se eliminira stereotip da je država loš vlasnik – nije kada su u pitanju sposobni menadžeri, a ne stranački postavljeni pojedinci.
Kadrovska politika, koja se zasnivala na pretpostavci da pojedinci iz državne uprave i šireg javnog sektora, kao što je akademska zajednica, mogu postati nosioci ekonomskog razvoja, pokazala se pogrešnom. Izabrani predstavnici građana moraju osigurati da etablirani stručnjaci u svojim oblastima doprinesu konsolidaciji Slovenije, a ne ostvarenju uskih stranačkih interesa, koji su bili karakteristični za sve slovenske vlade u prošlosti. Pravnici i pravosuđe moraju osigurati funkcioniranje vladavine prava i javne uprave i eliminirati „rupe“ u zakonima koje omogućavaju manipulacije i guše poslovno okruženje raznim nepotrebnim birokratskim preprekama. Upravljanje privredom moraju preuzeti profesionalni i sposobni menadžeri, koji neće raditi u interesu beskrupuloznih lobija kao za vrijeme prethodnih vlada. Moraju imati dovoljno hrabrosti, znanja i iskustva da Sloveniju izvuku iz krize. Pored normativnog idealizma, pravnici moraju osigurati vladavinu prava i sigurno okruženje za domaća i strana ulaganja. Ovo su očekivanja i poruke slovenskih građana.
Uz postojeća zakonska rješenja i poticaje, Slovenija nije dovoljno atraktivno okruženje za domaća i strana ulaganja. Biće neophodno poboljšati ambijent za domaća i strana ulaganja. Potrebno je postaviti sposobne i profesionalne menadžere, ali ne i „stranačke vojnike“. Smanjiti zaduženost slovenske države i kompanija, posebno nakon enormnog zaduživanja vlade Janeza Janše (SDS) tokom pandemije Covid-19. Trenutni povoljan privredni rast potrebno je iskoristiti za rješavanje niza pitanja, posebno financijskih, a ujedno to omogućava bolju pripremljenost za suočavanje sa sigurnosnom, energetskom i prehrambenom krizom.
Sa jasno postavljenim ciljevima, država i politički vrh mogu sprovesti potrebne promjene. U slučaju Slovenije to (još) nije sasvim jasno, i neće biti lako konsolidirati Sloveniju. S najavom reformske 2023. godine, nova slovenska vlada stoga ima jedan od najzahtjevnijih zadataka nakon osamostaljivanja, a njen premijer Robert Golob će biti na visini zadatka ukoliko bude slijedio svoje vrijednosti i uspješno ih pretočio u jasnu i odlučnu izvršnu politiku. To je izvodljivo i apsolutno neophodno za Sloveniju.
Opravdana su upozorenja o krizi i obezvrijeđenoj ulozi lokalne samouprave u sistemu državnog uređenja, prolongiranoj pokrajinizaciji i potrebi izrade nove strategije daljeg razvoja slovenske lokalne samouprave. Vlade su se do sada malo bavile pitanjem lokalne samouprave, a pitanjem pokrajinizacije gotovo ništa. Osnivanje pokrajina ne smije se svesti na „trgovanje“ pojedinih stranaka, koje bi podržale osnivanje pokrajina na uštrb ukidanja Državnog savjeta (DS).
Problemi su u centraliziranom uređenju i sagledavanju situacije u općinama, rascjepkanosti Slovenije na (pre)male općine, nepostojanju pokrajina, nesprovođenju evropskih principa i standarda u ovoj oblasti, prisvajanju općinske vlasti od strane gradonačelnika i političkih partija, neučešće građana u odlučivanju o lokalnim javnim pitanjima, zanemarivanje etičkih standarda u upravljanju općinama, itd. Zbog svega navedenog, korištenje EU fondova na lokalnom nivou je nedovoljno.
Stručnjaci ističu da slovenska lokalna samouprava generalno zaostaje za evropskim principima (npr. dvanaest principa dobrog upravljanja lokalnim zajednicama) i standardima u oblasti lokalne i regionalne demokratije odnosno samouprave. Decentralizacija kao proces ostvarivanja principa supsidijarnosti je moderna tendencija u evropskim i vanevropskim zemljama. Ovaj proces u Sloveniji još nije započeo. Razloga je više - nepoznavanje suštine lokalne samouprave, otpor prenošenju javnih poslova na općine i buduće pokrajine, (pre)male općine, nepostojanje pokrajina, nedostatak političkog konsenzusa o sadržaju i usmjerenju lokalne samouprave u Republici Sloveniji itd. (Stane Vlaj, 2010).
Sa administrativnog i organizacionog gledišta, u Sloveniji su formirane mnoge neracionalne općine. Opada interes stanovnika za aktivnim učešćem u dešavanjima u njihovoj općini, općinski organi se na mnogim mjestima ponašaju kao da ne moraju da imaju dodir i kontakt sa stanovnicima općine, pozicija gradonačelnika je pravno i faktički prejaka, uloga općinskih vijeća nije realizirana, članovi općinskih vijeća mnogo više slušaju svoje političke centrale u Ljubljani, prije nego što poslušaju konkretne zahtjeve, potrebe i interese konkretnih ljudi u konkretnoj općini, nema izvršenih sankcija za nemoralne aktivnosti, ali i nezakonito ponašanje općinskih funkcionera tokom njihovog mandata itd. Ne postoji etičko upravljanje općinama, korupcija i druge negativne pojave (krivična djela, klijentelizam, kriminal, korupcija, nepotizam itd.) su u porastu.
Specifičnost lokalnih izbora je to što se mnogi kandidati za gradonačelnika pojavljuju kao nezavisni kandidati sa svojim nezavisnim listama, iako su članovi pojedinih etabliranih političkih stranaka, koje nisu u fokusu na lokalnim izborima. To je donekle i razumljivo, jer je potrebno osigurati širu podršku na izborima u lokalnoj zajednici od podrške samo jedne političke opcije.
Kao i obično, izborna utrka u glavnom gradu Ljubljani uvijek je zanimljiva za slovenska događanja, jer donosi utjecaj i na raspolaganju su velika sredstva i resursi. Zoran Janković je na vlasti u Ljubljani već 16 godina, a očekuje se, da će ponovo pobijediti u konkurenciji devet gradonačelničkih kandidata sa svojom Nezavisnom listom Zorana Jankovića.
Ishod predizborne kampanje u Mariboru, drugom po veličini slovenskom gradu, pokazat će da li je „narodni ustanak“ 2012.godine zaista bio opravdan, kada je svrgnut tadašnji gradonačelnik Franc Kangler (SLS), a on sada ponovo kandidira za gradonačelnika kao i 2018.godine. Kanglerov povratak u gradonačelničku fotelju značio bi veliki šamar za tadašnje „ustanike“, ali i za slovensko pravosuđe, koje mu nije uspjelo dokazati „grijehe“ iz vremena gradonačelništva. Najveća vladina stranka Pokret Sloboda šalje bivšeg direktora UKC Maribor Vojka Flisa u borbu protiv sadašnjeg gradonačelnika Saše Arsenoviča. Ukupno je 15 kandidata za gradonačelnika.
U lučkom gradu Kopru aktuelnom gradonačelniku Alešu Bržanu, kojeg podržava najveća vladina stranka Pokret Sloboda, suprotstavit će se Boris Popović (Kopar je naš), koji je prije njega već 16 godina bio gradonačelnik Kopra u kontinuitetu. Ukupno je sedam kandidata za gradonačelnika
Za neparlamentarnu Slovensku pučku stranku (SLS), koja je kao stranka do sada imala najviše svojih gradonačelnika, lokalni izbori će biti veliki test, jer će pokazati da li je SLS opstala na lokalnom nivou ili je politički cunami nakon aprilskih parlamentarnih izbora ostavio traga i na lokalnom nivou.
Lokalni izbori će biti i test za najveću vladajuću stranku, Pokret Sloboda (GS), odnosno kako se etablirao u lokalnoj sredini, a ujedno i svojevrsni test za vladu predsjednika Roberta Goloba. Naime, novoosnovane stranke do sada se nisu uspjele afirmirati na lokalnim izborima. Primjerice, 2014.godine tada pobjednička Stranka Mira Cerara (SMC) na parlamentarnim izborima nije osvojila nijednu gradonačelničku poziciju u 212 slovenskih općina, a isto se dogodilo i Listi Marjana Šareca (LMŠ) i Državljanskoj listi Gregora Viranta (DL).
Slovenska posebnost je obezvrijeđenost lokalne samouprave i činjenica da većina slovenskih općina zbog izmijenjenih zakonskih uvjeta ne ispunjava kriterije potrebne za osnivanje, a država ne poduzima korake da se u ovom slučaju konačno uspostavi ustavno-pravni red na tom području.
Nakon svih ovogodišnjih izbora, bit će potrebno na slovenskoj političkoj i društvenoj sceni postići opći društveni konsenzus o budućnosti Republike Slovenije s jasno definiranim ciljevima za budućnost. Nakon ruske invazije na Ukrajinu dešavaju se korjenite geopolitičke promjene, koje utiču na situaciju unutar EU i u svijetu. Time bi se otklonila obezvrijeđena uloga Slovenije i ojačala njena pozicija. U tome važnu ulogu može odigrati novoizabrana predsjednica države Nataša Pirc Musar.
Došlo je vrijeme da se slovenska politika profesionalizira uz visoke etičke standarde i sankcije za one koji ih ne poštuju. Na slovenskoj političkoj sceni ne bi trebalo biti mjesta za ideološke i korupcijom opterećene političare, koji su do sada dominirali. U tome važnu ulogu ima civilno društvo, koje svojim djelovanjem može stvoriti društveni ambijent u kojem ideološki i korupcijom opterećeni političari doživljavaju prezir od strane društva kao jednu od najefikasnijih sankcija.
Ljubljana, 15.novembar 2022
[1] IFIMES - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN od 2018.godine.
