Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom 100 dana od izbora nove Vlade Republike Makedonije pripremio analizu aktualne političke situacije u toj državi. Iz analize „Republika Makedonija:Nova Vlada nova nada za Makedoniju“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Poslije višegodišnje političke krize Republika Makedonija (RM) dobila je novu Vladu tek 31.maja 2017.godine na čelu sa premijerom Zoranom Zaevim (SDSM), iako su prijevremeni parlamentarni izbori održani 11.decembra 2016.godine. Vladajuću koaliciju čine Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), Demokratska unija za integraciju (DUI-BDI) i Alijansa za Albance (DR-ADP, UNITETI, NDP).
Nova makedonska Vlada naslijedila je teško stanje u državi u svim sektorima, ali je svjesna činjenice da je potrebno osigurati prosperitet, mir i stabilnost te države i regiona. Politička kriza u Makedoniji je teška i dramatična pouka za sve. Vlada RM ponudila je ambiciozan Plan nazvan „3-6-9“, koji je proizlazi iz reformskog Programa Vlade RM (2017-2020), a uzima u obzir politički dogovor iz Pržina (2015) i slijedi preporuke sastanaka sa najvišim predstavnicima institucija EU, smjernice iz prioriteta Evropske komisije o hitnoj reformi (2015), preporuke viših stručnjaka o sistemskim pitanjima vladavine prava u vezi sa nezakonitim prisluškivanjem (2015), kao i niz preporuka Vladi RM iz prošlosti preko stalnih tijela Vijeća Evrope (Venecijanska komisija, GRECO), OSCE/ODIHR, nalazi i preporuke godišnjih izvještaja Evropske komisije, uključujući i dijalog o pristupanju na visokom nivou, zaključci ministarskog dijaloga o programu ekonomskih reformi, zaključci sa redovnih sastanaka različitih tijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), dokument pripremljen od strane grupe nevladinih organizacija pod nazivom „Prijedlog za hitne demokratske reforme“ i obavljenim brojnim konsultacijama sa predstavnicima civilnog društva.
Predloženi Plan „3-6-9“ potrebno je implementirati. Prva grupa mjera implementirana je u prva tri mjeseca odnosno do lokalnih izbora. Druga grupa mjera implementira se u roku od šest mjeseci do zasjedanja Vijeća EU u decembru 2017.godine. Treća grupa mjera implementira se u roku od devet mjeseci do marta 2018.godine odnosno do objavljivanja redovnog Izvještaja Evropske komisije o Republici Makedoniji. Plan reformi “3–6–9“ je prvi korak Vlade RM za ozbiljno probijanje Makedonije ka punopravnom članstvu u evro-atlantskim integracijama poslije višegodišnjeg zastoja.
Nove mjere usmjerenu su ka osiguranju fer i poštenog izbornog procesa na osnovu preporuka OSCE/ODIHR i Venecijanske komisije, koje će se implementirati na kratak, srednji i duži rok. Pri tome su važna pitanja birački spisak, regulacija medija i njihovog izvještavanja, ažuriranje biračkog spiska i osiguranje nesmetanog i transparentnog rada Državne izborne komisije (DIK).
U mjerama navedenim u Planu „3-6-9“ navodi se obaveza vraćanja demokratskog ambijenta u radu Parlamenta Republike Makedonije (Sobranie). Pri tome je važno uspostaviti parlamentarni nadzor nad Upravom za bezbjednost i kontraobavještajno djelovanje (UBK), Obavještajnom agencijom RM i nad izvođenjem procesa tajnog praćenja komunikacija.
Unapređenje Ohridskog sporazuma je jedan od prioriteta Vlade RM odnosno donošenje Zakona o upotrebi jezika uz konsultacije sa Venecijanskom komisijom.
Naglasak nove Vlade RM je na kontinuiranoj transparentnoj i inkluzivnoj suradnji sa građanskim sektorom, koji je uključen u proces pripremanja odluka.
Vrlo važno pitanje je regulacije medija i jačanje civilnog društva kao i reforma javne administracije u interesu građana i javnosti.
Reforma pravosudnog sistema predstavlja jedan od ključnih ciljeva, koje je potrebno ostvariti uz preporuke i uz suradnju sa Evropskom komisijom, Vijećem Evrope (Venecijanskom komisijom i GRECO) sa ciljem izgradnje i jačanja nezavisnog, kredibilnog, nepristranog, transparentnog, profesionalnog i efikasnog pravosuđa. Pri tome je potrebno uvažavati „Ocjene i preporuke Više stručne komisije o sistemu vladavine prava iz 2017. godine“, koju je vodio Reinhard Priebe.
Reforma obavještajno-sigurnosnih službi i tog sektora predstavlja zahtjevan i izazovan zadatak. Borba protiv organiziranog kriminala, korupcije i izgradnja pravne države naići će na brojne prepreke i opstrukcije. Poseban izazov predstavljaju migracije gdje će se morati uspostaviti suradnja sa državama regiona, Evropskom komisijom i FRONTEX-om.
Plan „3-6-9“ Vlada RM provodi predviđenom dinamikom usprkos izbornoj kampanji za lokalne izbore i stalnim podmetanjima od strane dijela donedavnog režima Nikole Gruevskog (VMRO-DPMNE), koji još uvijek ne žele prihvatiti dosadašnju praksu država-kandidata za članstvo u NATO i EU da proces pridruživanja članstvu u NATO i EU zahtjeva mobilizaciju svih aktera na političkoj i društvenoj sceni Makedonije, dakle, vlasti, opozicije i civilnog društva.
Obnova uništene privrede je „prioritet svih prioriteta“ nove makedonske Vlade. Ohrabruju namjere ambicioznog programa ekonomskih reformi i zacrtana ekonomska rast 5-7% što će utjecati na smanjenje enormne nezaposlenosti i smanjenje siromaštva. Također važan je novi pristup u suradnji sa brojnom dijasporom, koja će se kadrovski i materijalno uključiti u obnovu posrnule ekonomije i društva i koja može postati važan investitor u domovini.
Nova Vlada Republike Makedonije uložila je intenzivne napore u razvijanje međususjedskih odnosa, koji su ključni za osiguranje stabilnosti i mira te regionalne suradnje. Zbog toga je nova makedonska Vlada kao svoje prioritete postavila razvijanje i unapređenje prijateljskih odnosa sa svim susjedima. Pošto je put Makedonije ka članstvu u NATO zablokiran o strane Grčke zbog njenog protivljenja ustavnom imenu Republika Makedonija obnavljaju se narušeni odnosi sa Grčkom i stvara potpuno novi pozitivni ambijent u odnosima između dvije države.
Vlada Zorana Zaeva je potpisala međudržavni sporazum o dobrosusjedskoj suradnji između Makedonije i Bugarske bez vanjske asistencije što se može usporediti sa historijskim sporazumom između Njemačke i Francuske poslije 2.svjetskog rata.
Makedonski premijer Zaev je za prvu svoju posjetu regionu izabrao Bosnu i Hercegovinu i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića.
Analitičari smatraju da posjeta premijera Makedonije Zaeva upravo Bosni i Hercegovini kao prvoj destinaciji u regionu nakon preuzimanja dužnosti premijera nije slučajno izabrana. Posjeta makedonskog premijera Zaeva sadrži niz geopolitičkih poruka i nagovještaja budućih pozitivnih političkih procesa u regionu pomoću kojih će Makedonija i BiH dobiti novi dodatni zamah i podršku od međunarodne zajednice na putu prema ubrzanom članstvu u NATO i EU. Analitičari smatraju, da je nova makedonska Vlada danas u regionu Zapadnog Balkana jedna od rijetkih Vlada koja je u potpunosti posvećena vladavini prava i proevropskim reformama.
Podrška novoj makedonskoj Vladi izražena je i kroz Američko-Jadransku povelju na samitu u Podgorici, kojem je su-domaćin bio makedonski premijer Zoran Zaev i na kojem je potpredsjednik SAD-a Michael Pence, potvrdio podršku Washingtona Makedoniji i regiji, navodeći da će raditi na jačanju veza Evropske unije, Balkana i SAD-a u okviru Američke-Jadranske povelje što je dodatno pozicioniralo Makedoniju na međunarodnoj sceni.
Iako je nova makedonska Vlada pokazala iskrenu opredijeljenost za suradnju sa susjedima uslijedila je izmišljena afera o navodnom prisluškivanju od strane makedonskih sigurnosnih organa Ambasade Srbije u Skopju i zvaničnika Srbije. Pri tome se pokušava ignorirati činjenica da je upravo predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (SNS) podržavao režim Nikole Gruevskog i VMRO-DPMNE, koji je nezakonito prisluškivao više od 25.000 građana Makedonije.
Analitičari upozoravaju, da je napad na Makedoniju i premijera Zorana Zaeva, kojeg su inscenirali Vučić i ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić (SPS), između ostaloga u funkciji da se prikrije i eventualno spriječi objava sve učestalijih informacija o navodnom nezakonitom prisluškivanju Vučićevog režima u Srbiji te da se pomogne i podrži VMRO-DPMNE na predstojećim lokalnim izborima u Makedoniji 15.oktobra 2017.godine. Obavještajni podaci pokazuju, da je Vučić već duže vrijeme izdavao uputstva da se pomogne VMRO-DPMNE kako bi se održao na vlasti u Makedoniji.
Nova makedonska Vlada nije reagirala na izmišljenu aferu o navodnom prisluškivanju u koju je trebala biti uvučena, tako da su Vučić i Dačić doživjeli potpuni debakl u Makedoniji i izgubili svaki kredibilitet kao donedavni navodni faktori stabilnosti i mira u regionu. Analitičari smatraju, da je potrebno da Srbija iz Makedonije što prije povuče svoj rasprostranjeni sigurnosno-obavještajni aparat i da prestane sa vršenjem obavještajnih aktivnosti u Makedoniji za račun treće države.
Eksperti za nacionalnu sigurnost upozoravaju da Srpsko-ruski humanitarni centar u Nišu, Srbija, koji se nalazi u neposrednoj blizini Makedonije predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti Makedonije. Primijećeno je pojačano rusko prisustvo i djelovanje u Makedoniji kao i zvaničnih predstavnika Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu, koji već pojedinim makedonskim institucijama nude usluge i suradnju.
Smjena režima Nikole Gruevskog i VMRO-DPMNE u Makedoniji predstavlja snažan poticaj demokratskim snagama u regionu, jer većina država u regionu ima autokratsku i po mnogim aspektima nedemokratsku vlast u kojoj dominiraju kriminal, korupcija, nepotizam, zastrašivanje i neslobodni mediji.
Analitičari ocjenjuju, da pojava Zaeva i nove Vlade Republike Makedonije predstavlja političku opasnost za autokratske režime i autokratske lidere u regionu. Liderstvo zahtjeva odgovoran odnos do države, do građana i prihvaćenost ne samo od svoje etničke zajednice Makedonaca, nego i od drugih etničkih zajednica i njihovih pripadnika u Makedoniji (Albanci, Srbi, Turci, Romi, Bošnjaci, Vlasi, Torbeši ….). To je uspjelo Zaevu, što predstavlja novi kvalitet na političkoj sceni regiona i daje novu dimenziju i nadu za bolju budućnost ne samo Republike Makedonije nego i regiona.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da su Zapadne države napravile grešku zbog toleriranja nedemokratskih i autoritarnih režima u regionu Zapadnog Balkana, jer su u svom odnosu prema regionu stavljali u fokus sigurnost ispred demokracije. Makedonija može biti poučan primjer da se poprave greške iz prošlosti, jer demokracija mora biti ispred i iznad svega, pošto sve razvijene zapadne države su prije svega demokratske i sa razvijenom privatnom svojinom i inicijativom za razliku od ekonomski opustošenih i propalih država Zapadnog Balkana, koje su uništile političke i kriminalne strukture. Zbog toga se građanskog projekta i pokreta „Istina o Makedoniji“ boje režimi u državama regiona, pošto je neminovno suočavanje demokracije i građana sa omraženim režimima i njihovim nosiocima.
Analitičari smatraju, da je od najveće važnosti da Republika Makedonija uskoro postane 30. punopravna članica NATO-a, a sve do tada će Srbija i Rusija intenzivno raditi na destabilizaciji te države, koja polako postaje nada i lokomotiva pozitivnih procesa u regionu Zapadnog Balkana.
Ljubljana, 29. septembar/rujan 2017
