Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom godine dana od imenovanja nove Vlade Republike Makedonije pripremio analizu aktualne političke situacije u toj državi. Iz analize „Republika Makedonija 2018:Duh Makedonije širi se regionom!“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Parlamentarni izbori u Republici Makedoniji (RM) održani su 11.decembra/prosinca 2016.godine. Nova Vlada Republike Makedonije imenovana je 31.maja/svibnja 2017.godine.
Parlamentarni izbori bili su posljedica dogovora iz Pržina iz juna 2015.godine, kada su se četiri vodeće političke stranke u Makedoniji, Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija – Demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo (VMRO-DPMNE), Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), Demokratska unija za integraciju (DUI-BDI) i Demokratska partija Albanaca (DPA-PDSH), nakon dugotrajnih i teških pregovora dogovorili, da prevaziđu duboku političku krizu, prouzrokovanu nezakonitim prisluškivanjem 26.000 građana, održavanjem prijevremenih parlamentarnih izbora uz ispunjenje određenih preduvjeta. Ključno je bilo pročišćavanje izbornog spiska, na kojem se nalazio višak od 330.000 birača i uspostavljanje odgovarajuće medijske regulacije odnosno omogućavanje jednakopravnog dostupa i tretmana u medijima svim političkim subjektima-učesnicima u izbornom procesu umjesto dotadašnje apsolutne medijske hegemonije VMRO-DPMNE i dvojca Nikola Gruevski i Sašo Mijalkov.
Poslije održanih parlamentarnih izbora Vladu RM je poslije gotovo šest mjeseci pregovora sastavila koalicija okupljena oko Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM), Demokratska unija za integraciju (DUI-BDI) i Alijansa za Albance (DR-ADP, UNITETI, NDP). Poslije je došlo do izlaska iz Vlade RM Alijanse za Albance.
Poslije demokratskog raspleta u Makedoniji postepeno je došlo do demokratske transformacije i konsolidacije te države u posljednjoj godini dana.
U oktobru/novembru 2017.godine održani su lokalni izbori na kojima je uvjerljivo trijumfirala koalicija okupljena oko SDSM.
Nova Vlada Republike Makedonije postala je nosilac pozitivnih političkih procesa ne samo u Makedoniji nego i na Zapadnom Balkanu. Vidljivi su napori i aktivnosti, koje je pokrenula nova Vlada RM, da Republiku Makedoniju konsolidira i približi ka članstvu u EU i NATO-u. Pri tome je od izuzetne važnosti izgradnja i razvijanje povjerenja i partnerstva sa građanima, koje se odlikuje i kroz slogane nove Vlade Republike Makedonije „Vlada za građane“ i „Jedno društvo za sve“.
Premijer Zoran Zaev (SDSM) sa koalicionim partnerima je na dobrom putu rješavanja dosada najtežih političkih pitanja od nacionalnog značaja. Od posebne važnosti je njegov poziv i izražena spremnost na saradnju sa opozicionom strankom VMRO-DPMNE, da zajednički rade na izgradnji bolje budućnosti Republike Makedonije kroz „Partnerstvo za Makedoniju“ i postizanje općeg konsenzusa u državi o ključnim pitanjima, kao što je članstvo u EU i NATO. Djelovanje nove Vlade RM predstavlja novu političku kulturu na makedonskoj političkoj sceni, jer novi pristup opoziciju shvaća i prihvata kao partnera, a ne kao protivnika. To, ipak, predstavlja novinu i novu političku kulturu na makedonskoj političkoj sceni u okolnostima, kada se odlučuje o ključnim nacionalnim pitanjima Makedonije i njenoj budućnosti, koja je prije svega vezana za članstvo u NATO i EU.
Deblokada pregovora i rješavanje spora sa Grčkom u vezi sa imenom Republike Makedonije je ključna za ubrzan napredak te države za članstvo u NATO i EU. Odnosi sa Bugarskom su obnovljeni na novim osnovama kroz potpisivanje historijskog sporazuma o dobrosusjedstvu između Makedonije i Bugarske, kojeg su ratificirali parlamenti obje države. Premijer Zaev napravio je novi kvalitativni iskorak na makedonskoj političkoj sceni, jer se bavi rješavanjem ključnih nacionalnih pitanja. Do sada su ključna nacionalna pitanja kao eksluzivitet bila prepuštena političkoj desnici, ovoga puta ključna nacionalna pitanja rješava politička ljevica. Inače, paradoksalno je, da je u regionu rješavanje ključnih nacionalnih pitanja bilo prepušteno političkoj desnici, što se pokazalo potpuno pogrešnim i štetnim ne samo za Makedoniju, nego općenito i za region.
Pregovori sa Grčkom odvijaju se u optimističkoj i pozitivnoj atmosferi i usmjereni su ka traženju kompromisnog i zajednički prihvatljivog rješenja, dok je pitanje odnosa sa Albancima riješeno donošenjem Zakona o unapređenju upotrebe albanskog jezika i jezika manjinskih etničkih zajednica, što doprinosi boljoj unutarnjoj koheziji i integraciji države. Nesporno je, da premijer Zaev dobrobit svoje države i multietničkog društva gradi na sporazumijevanju, pregovorima i kompromisu, što u region šalje potpuno novu poruku, novi impuls i energiju, koja stvara atmosferu povjerenja, uvažavanja, međusobnog sporazumijevanja, ali i u najvećoj mjeri pronalazi kompromise, kako bi Makedonija postala punopravna članica EU i NATO-a. Objavljivanje nove Strategije Evropske komisije o proširenju EU daje novu nadu, da Makedonija uskoro započne pregovore sa EU i deblokira proces pridruživanja EU, koji je blokiran od 2006.godine.
Analitičari naglašavaju važnost demokratske preobrazbe i obnove makedonskog društva kroz jačanje profesionalnih i depolitiziranih institucija te reforme pravosuđa. Nove makedonske vlasti imaju nultu toleranciju prema korupciji i kršenju ljudskih prava.
Freedom House je u svom posljednjem izvještaju naglasio, da je Makedonija dolaskom nove Vlade postala svjetla točka u regionu sa ostvarenim najvećim napretkom. Makedoniji je otvorena nova šansa poslije dugogodišnje zarobljenosti države, dok na drugoj strani susjedna Srbija već četiri godine zaredom bilježi pad i približava se statusu „konsolidirani autokratski režim“. Rekorderi su Poljska i Mađarska, koji bilježe najveće nazadovanje u kvalitetu demokratije.
Makedoniji predstoji promjena Izbornog zakona. Postojeći izborni zakon temelji na proporcionalnom sistemu i šest izbornih jedinica. Eksperti za izbore smatraju, da Makedonija treba pri pronalaženju najoptimalnijeg rješenja novog Izbornog zakona razmotriti prijedlog o jednoj izbornoj jedinici za cijelu državu sa sistemom otvorenih listi.
Strateški interes svih država regiona je, da Republika Makedonija postane punopravna članica NATO-a, uključujući i Srbiju, jer to osigurava stabilnost i mir u regionu. Grčka bi trebala podržati ubrzan prijem Makedonije u NATO, jer su prisutni snažni vanjski i unutarnji pritisci u regionu, da dođe do promjene geopolitičke orijentacije pojedinih država regiona. Time EU, NATO i Grčka preuzimaju na sebe ogromnu odgovornost, da eventualno Makedoniju svojom (ne)odgovornom politikom ne prepuste u zagrljaj Rusije. Pitanje nacionalnog identiteta je važno za svaki narod pa tako i za Makedonce. Identitet Makedonaca ne može se promijeniti niti osporavati. Makedonska država dobila je ime od naroda, a ne od regiona.
Nova Vlada Republike Makedonije obnovila je prijateljske odnose sa svim svojim susjedima. Ipak, zabrinjava činjenica, da je do sada dva puta odgođena zajednička sjednica Vlada Republike Srbije i Republike Makedonije, koja se trebala održati u Skopju. Analitičari smatraju, da je dvostruko otkazivanje zajedničke sjednice dvije Vlade jedan od znakova, da Srbija još uvijek nije odustala od destabilizacije Makedonije, što pokazuju i činjenice, da je Srbija pojačala obavještajno djelovanje u Makedoniji. Dvojac Aleksandar Vučić (SNS) i Ivica Dačić (SPS) rade i posredno na destabilizaciji Makedonije.
Republika Makedonija na čelu sa Zoranom Zaevom već nekoliko godina vodi organiziranu borbu protiv kriminala, korupcije, nacionalizma, šovinizma i fašizma. „Ujedinjeni u različitosti“ i „Istina za Makedoniju“ bili su slogani, sa kojim su mobilizirali mase suprotstavljajući se jednom od najokorjelijih autokratskih režima u Evropi.
Makedonski program reformi nazvan “3–6–9“ je bio prvi korak za ozbiljno probijanje Makedonije prema članstvu u euroatlantskim integracijama poslije desetogodišnjeg zastoja. Plan reformi predviđao je sve ono, što je bilo potrebno uraditi za tri, šest i devet mjeseci, da bi Makedonija krenula naprijed i poboljšala kvalitetu života njenih građana. Poslije ispunjenja plana “3–6–9“, započet će realizacija novog „Plan 18“ za novih 18 mjeseci do početka pregovora sa EU. U narednom periodu planirana je zavidna privredna rast i ekonomska obnova države. U prvom kvartalu 2018.godine zabilježeno je 235 miliona EUR stranih investicija. Zanimljiv je podatak, da su ruske investicije u Makedoniji iznosile svega 27 miliona EUR i da je samo 78 kompanija u neposrednom ruskom vlasništvu, gdje je udio ruskog kapitala veći od 25%. Nova Vlada RM postigla je značajne rezultate u zdravstvu (povećani dodaci za dežurstva koji iznose 10-20% mjesečne plate, plaćanje privatnih specijalizanata, studija izvodljivosti za javno privatna partnerstva u javnom zdravstvu, odluka o izgradnji modernog Kliničkog centra u Skopju), poljoprivredi (povećane subvencije za poljoprivrednike, bespovratna sredstva za mlade poljoprivrednike, modernizacija poljoprivrede), sektoru unutarnjih poslova (borba protiv kriminala i korupcije, visok nivo nacionalne sigurnosti, uspješno suočavanje za migrantskom/izbjegličkom krizom, policija postaje servis u službi građana, modernizacija sigurnosnog aparata), a upotrijebljen je inovativan pristup i u radu sa dijasporom, koja čini više od 40% stanovništva te države.
Dolazak Zaeva na vlast u Makedoniji kod autokratskih režima u regionu nije prihvaćeno blagonaklono. Omraženi klero-nacionalistički režimi teško su prihvatili realnost odnosno dolazak nove makedonske Vlade i Zaeva na vlast. Uvriježeni politički put, kojeg je većina političkih lidera u regionu prošla, temeljio je na iskazivanju patriotizma, koji je kasnije prerastao u nacionalizam i šovinizam, a u završnoj fazi i otvoreni fašizam. Koncept građanske države i „Vlade za građane“ odnosno „Jedno društvo za sve“ prvo je zasmetao Aleksandru Vučiću, koji je bio tijesno povezan sa režimom Nikole Gruevskog. Vučić kroz svoje političko djelovanje još uvijek pokušava prikriti multietnički karakter Srbije. Dolazak Zaeva zasmetao je i režimima u Bosni i Hercegovini, jer koncept građanske države u fokus stavlja građanina ili državljanina, i ne temelji na etničkoj, vjerskoj ili kakvoj drugoj osnovi. Upravo su tako uređene sve evropske države, za razliku od već postojećih etničkih rezervata u Bosni i Hercegovini i najave formiranja novog rezervata za Hrvate u BiH kroz najavljenu izmjenu Izbornog zakona u BiH.
Zbog toga je duh Zaeva i Makedonije sve više i značajnije prisutan u regionu i osjetit će se ponajviše u Bosni i Hercegovini zbog njenog multietničkog karaktera. Predstojeći opći izbori u BiH, koji će se održati 7.oktobra/listopada 2018.godine mogu izroditi „bosanskog Zaeva“.
Situacija u Bosni i Hercegovini slična je situaciji u Makedoniji prije dolaska na vlast Zorana Zaeva, koji je sa konceptom „Jedno društvo za sve“ uspio u relativno kratkom periodu za godinu dana eliminirati mnoge podjele u makedonskom društvu, osloboditi zarobljenu državu od strane režima i relaksirati odnose unutar različitih etničkih zajednica u samoj Makedoniji. Dakle, to je izvodljivo. Duh Zorana Zaeva se širi regionom i to je posebno važno za Bosnu i Hercegovinu kao multietničku državu i za predstojeće Opće izbore 2018 u toj državi.
Bosanskohercegovačko društvo je multietničko i heterogeno kao i makedonsko, ali kroz historiju je omogućavalo harmoniju suživota u različitosti. Postoji snažan politički potencijal, da se na predstojećim Općim izborima u BiH pojave političke snage i političari, koji će raditi na stvaranju jednog društva za sve, u kojem će se svako osjećati slobodno prije svega kao građanin, pa onda kao pripadnik određene etničke ili vjerske zajednice. I u Bosni i Hercegovini pojavljuju se političari poput Denisa Bećirovića (SDP) i još nekolicina drugih, koji žele raditi na izgradnji upravo jednog takvog društva za sve građane, a koje se gradi u Republici Makedoniji pod vodstvom Zorana Zaeva. Makedonija je zahvaljujući jednoj takvoj pozitivnoj politici došla u fokus regionalnih događanja i postala država broj 1 u regionu.
Ljubljana, 2. juni/lipanj 2018
