Međunarodni institut za međureligijske, međunacionalne i Bliskoistočne studije (IFIMES) iz Ljubljane povodom izbora za parlament i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, koji će se održati 5. oktobra 2002, sačinio je analizu, iz koje izdvajamo najzanimljivije dijelove:
Izbori za parlament i Predsjedništvo BiH, entitetske skupštine (Republika Srpska, Federacija BiH), skupštine kantona u FBiH i skupštinu općine Žepče prvi su samostalni izbori u nezavisnoj BiH, koje organizira državna izborna komisija. Sve dosadašnje poslijeratne izbore organizirao je OSCE-a. Izbori se prvi put organiziraju za mandatni period od četiri godine.
Predstojeći izbori u BiH pokazat će, da li će ta zemlja krenuti (nastaviti) putem reformi započetih prije dvije godine ili će se ponovo vratiti u period agresivnog nacionalizma, koji je zemlju doveo u situaciju u kojoj se nalazi. Reforme se odnose na reformu ustava, pravosudnog sistema, tržišnu ekonomiju, privatizaciju sa posebnim naglaskom na antikorupcijskoj borbi. Započete reforme Alijanse za demokratske promjene u Federaciji BiH nisu ispunile očekivanja građana ali ni međunarodne zajednice. Ambiciozno postavljene planove nije bilo moguće realizovati u tako kratkom periodu. Vlada Republike Srpske na planu reformi nije učinila značajni iskorak od posljednjih izbora . Preuzeto naslijeđe, kočilo je reformsku politiku sadašnjih entitetskih i državne vlade. Djelimični neuspjesi sadašnje vlasti doprinijeli su ponovnoj afirmaciji stranaka, koje u fokus svog političkog djelovanja stavljaju nacionalnu i religijsku pripadnost. Široka koalicija u FBiH, koja je vlast preuzela na prethodnim izborima često se bavila sama sobom, jer se u njoj nalazi mnoštvo manjih politički različito usmjerenih stranaka. Situaciju u BiH dodatno su otežali događaji po 11.septembru 2001, kada je borba protiv terorizma potisnula u drugi plan ekonomske reforme. To je utjecalo na povećanje nezaposlenosti i smanjenje životnog standarda. Prioritet međunarodne zajednice, na čelu sa SAD, postala je borba protiv terorizma. Takve promjene na međunarodnoj političkoj sceni sasvim sigurno ne odgovaraju državi izašloj iz rata, kao što je BiH, opterećenoj ratnim naslijeđem i potpuno uništenom ekonomijom. U datim okolnostima najveća odgovornost za neučinjeno pripisana je vodećim i najjačim strankama, prije svega, u FBiH. To je ujedno doprinijelo oživljavanju nacionalizma i jačanju stranaka, koje su prepoznatljive po isticanju nacionalne ili religijske pripadnosti i postavljanju teze o nacionalnoj ugroženosti. Očito, BiH sa takvim konceptima ne može ići naprijed. Bosna i Hercegovina još uvijek je opterećena, siromaštvom, nedovoljnim povratkom izbjeglica, visokim stepenom nezaposlenosti, nacionalnoj podijeljenosti, pitanjem ratnih zločina i zločinaca, poslijeratnom iseljavanju mladih u svijet, itd. Strateška pitanja, u izbornoj kampanji zanemarena su zbog međustranačkih optuživanja i uglavnom populističkih nastupa obojenih sa većom ili manjom dozom nacionalizma. U međuvremenu dolazi do promjena na međunarodnoj političkoj sceni. SAD postepeno smanjuje interes za prisutnost na Balkanu, te nastoje što prije okončati misiju Haaškog tribunala kao i zaštiti svoje vojnike od Međunarodnog krivičnog suda. Smanjenu prisutnost SAD koristi EU na čelu sa Njemačkom za jačanje uticaja u jugoistočnoj Evropi. U kontekstu navedenih zbivanja javljaju se sve glasnije ideje o priključenju Republike Srpske Srbiji, dok je ideja o stvaranju tzv.hrvatske samouprave i priključenju područja sa većinskim hrvatskim stanovništvom za sada tiho marginalizira i biće ponovno aktuelizirana. Politika susjednih država do BiH nije doživjela zaželjene promjene.
Negativnom stanju u BiH doprinosi organizacijska struktura složene države sastavljene od Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH, koja je nefunkcionalna, ekonomski neodrživa i po mnogo čemu nelogična. Koalicione pobjednike izbora čekaju mnogobrojne reforme, koje će biti teške, dugotrajne i neizvjesne. Među prvim reformama je dogradnja Daytonskog mirovnog sporazuma odnosno reforma ustava BiH. Da li će to i drugo biti izvodljivo u mnogome zavisi koje političke opcije će pobijediti na izborima. Izbori će pokazati, da li će BiH krenuti (nastaviti) putem reformi i početi se približavati modernom svijetu ili će, se pak, ponovo vratiti agresivnom nacionalizmu.
Od pobjedinika predstojećih izbora u mnogome zavisi budući opstoj BiH kao države. U prilog toj zabrinutosti govori i pismo, koje je biračima uputio Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown u kojem poziva birače da izađu na izbore i da glasaju za političke stranke, koje u svojim programima nude promjene i reforme za poboljšanje postojećeg stanja. Slične pozive biračima uputili su Xavier Solana, Jack Straw i drugi visoki međunarodni zvaničnici. Potrebne reforme nužne su kako bi stvorile ambijent za funkcionalniju, ekonomski održivu državu, koja će privući strane investicije. Dosadašnje strane investicije u BiH su simbolične. U poređenju sa susjednom Hrvatskom omjer stranih investicija je 1:10 u korist Hrvatske.
Analitičari i saradnici IFIMES-a mišljenja su, da političke snage u BiH nisu spremne odgovoriti na izazove koje se pred njih postavljaju i da će još dugo vremena u BiH biti neophodna prisutnost međunarodne zajednice. Međunarodna prisutnost biće smanjena ali će i dalje biti jako potrebna. Pojavljivanje novih kriznih žarišta u svijetu smanjit će intenzivniju prisutnost međunarodne zajednice što će, između ostalog, ponovno aktuelizirati zahtjev za priključenje Republike Srpske Srbiji i aktueliziranje ideje o stvaranju trećeg entiteta za Hrvate u BiH i njegovog približavanja odnosno priključenja Hrvatskoj. Političari u BiH moraju biti odlučniji u sprovođenju reformi jer u suprotnom mogu doživjeti sudbinu sličnu Palestinskim autonomnim vlastima, koji su zbog neprovođenja reformi i enormne korupcije bili uskraćeni finansijske pomoći SAD i EU. Zbog toga ovi izbori i jesu tako značajni i odlučuju za budućnost i opstanak Bosne i Hercegovine.
