Putinov rat, globalni susreti, itd.

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Dr. J. Scott Younger je predsjednik Glendale Partners i član Savjetodavnog odbora IFIMES. U svom članku sa naslovom „“Putinov rat, globalni susreti, itd.“. nastavlja sa analizom ratne situacije Ukrajini.

 Dr J Scott Younger, Međunarodni kancelar Predsjedničkog univerzitet,Počasni viši naučni saradnik Univerziteta u Glasgowui član Savjetodavnog odbora IFIMES-a

Putin rat, globalni susreti, itd.

 

posljednje vrijeme bilo mnogo globalnih sastanaka, od kojih nijedan nije uključivao Rusiju ili je bila uključena samo marginalno zbog njenih namjera u vezi sa Ukrajinom. Posebna promjena u izvještavanju o sukobu u Ukrajini je Svjetsko prvenstvo u fudbalu, događaj koji se održava svake četiri godine, a sada je domaćin Katar. Domaćin prvenstva 2018.godine bila je Rusija i Putin je bio u centru pažnje. „Zaboravili“ su da je četiri godine ranije anektirao Krim, a Rusi su dobili sve pohvale za uspješan događaj. Međutim, Rusija se nije kvalificirala na trenutno prvenstvo na Bliskom istoku. Mnogo će nam nedostajati! Svjetsko prvenstvo u Kataru zauzima dosta medijskog prostora, ne samo zbog fudbala, a to je već druga priča.

Pod pokroviteljstvom UN-a upravo je završen COP27 u ljetovalištu Šarm El Šeik u Egiptu na Crvenom moru. Pri tome smo, prema riječima generalnog sekretara UN-a Antonia Gutteresa, na autoputu u pakao, jer posebno velike zemlje razvijenog svijeta i svijeta u razvoju, uključujući Kinu, SAD, Rusiju i Indiju, nisu učinile dovoljno da smanjimo CO2 emisije. Globalne prosječne temperature ne ostaju ispod dizanja za 1,5 stepena kao pred predindustrijskim nivoom. Smatraju, da bi klimatske promjene, koje bi uslijedile potpuno uništile svijet i ostavile ga u rasulu. Naime, suprotno mišljenje iznosi Američki institut za ekonomska istraživanja (17.10.2022.). Stiče se utisak, da su ovi mega-sastanci, koji svake godine koštaju milijarde dolara, na kraju su neuspješni. Mora postojati bolji način za rješavanje svjetskih problema.

Drugi veliki događaj, koji se održao bio je sastanak G20, sastanak zemalja koje su najveće po svojim ekonomijama. Održan je u Kongresnom centru u Nusa Dui na Baliju, Indonezija, a domaćin je bio predsjednik Joko Widodo. Ambijent koji Bali nudi je divan, miran. Kad bi barem bilo moguće uzeti dio tog mira!

Na događaju su se pojavili svi lideri svojih zemalja, osim Putina, zbog čega je sastanak nazvan G19, iako je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, nakratko prisustvovao sa svojim uobičajenim demantijima i slušao kako članovi G19 šalju poruku Rusiji da napusti Ukrajine i okonča rat. Sukob je pogodio mnoge zemlje, posebno u Africi, zbog poremećaja u snabdijevanju esencijalnim žitaricama. Ukrajina je ključni dobavljač pšenice na svjetskoj sceni, a Rusija pokušava Ukrajini uskratiti ključni izlaz na Crno more.

U međuvremenu, Putin je bio u svom 'bunkeru', gdje se skrivao. Nijanse Hitlera! Hoće li dočekati sličan kraj? U posljednje vrijeme nije bio viđen, a vođenje rata prepustio je generalima. Nastavili su svoj dalekosežni rat, projektilima i iranskim bespilotnim letjelicama. Oni znaju, da ne mogu dobiti sukob na kopnu, ali po njihovom mišljenju, Ukrajinci nemaju dovoljno snage da okončaju borbe. Usprkos nedavnom uspjehu Ukrajine i ponovnom zauzimanju strateškog grada Hersona, borbe bi se mogle nastaviti još neko vrijeme. Kako su se njihove uglavnom netaknute trupe povlačile, Rusi su digli u zrak dio glavnog prelaza preko rijeke Dnjepar kako bi ozbiljno ometali ukrajinsko napredovanje. Sa 30.000 vojnika i dobrim brojem neiskusnih regruta, koji su dobro ukopani u rovove, biće ih vrlo teško izbaciti i oni će nastaviti bombardiranje iz zraka. Takva strategija, bez napretka na kopnu, nikada nije uspjela; jača odlučnost napadnutih da uzvrate. To je pokušaj nanošenja štete građanima i infrastrukturi, posebno vodovodnoj i električnoj mreži prije zimskih mjeseci velikih hladnoća, koje su tamo započele nekoliko mjeseci ranije nego kod nas.

Prije nekoliko dana postojala je zabrinutost zbog skorašnje nesreće u nuklearnoj elektrani u Zaporožju, koja se nalazi oko 100 km udaljena od Hersona. UN su poslale kvalificirane promatrače na teren. Svaka strana krivi drugu i iako je vjerovatnije da su krivi Rusi, katastrofa bi bila gora od Černobila i mnogi ljudi bi bili pogođeni radijacijskim padavinama na vrlo širokom području.

Američki predsjednik Joseph Biden i kineski predsjednik Xi Jinping sastali su se na samitu G20 na Baliju i srdačno se rukovali. Međutim, oni su samo učvrstili tačke nacionalnog dogovora i ostavili otvorena pitanja kao što je Tajvan. Za nekoliko godina bit će problema s Tajvanom, a 2024., kada SAD promijene predsjednika, ne znamo da li će predsjednik Biden biti ponovo izabran za drugi mandat ili će Donald Trump dobiti drugu šansu. Ja, na primjer, ne razumijem kako Trump može pridobiti pravo da se kandidira kao republikanski kandidat sa toliko neriješenih tužbi protiv njega. Ali SAD su drugačije! Stav američke vlade bi se mogao promijeniti ako bi u Bijeloj kući bio republikanac, a ako je to Trump, na osnovu njegovog stila neće se moći predvidjeti šta će se dogoditi.

Ali uskoro će se Putin ponovo pojaviti ako trenutni zastoj bude povoljan za njega; u suprotnom, pustit će svoje generale da vode stvari odnosno preuzet će krivicu ako stvari krenu po zlu. Kraj igre je na vidiku, ali ne zadržavajte dah!

O autoru: 

Dr J Scott Younger, OBE, je profesionalni građevinski inženjer, 42 godine je preživio na Dalekom istoku i radio je u 10 država za Svjetsku banku, ADB i UNDP. Objavio je brojne članke; Bio je kolumnista za Forbes Indonezija n Globe Asia. Bio je član uprava britanske i evropske komore i 17 godina je bio podpredsjednik Međunarodne poslovne komore. Njegova područja interesiranja su infrastruktura i održivi razvoj, interesira se za međunarodna pitanja. Međunarodni je kancelar Predsjedničkog univerziteta u Indoneziji. Član je  Savjetodavnog  odbora IFIMES.

Članak predstavlja stav autora in ne odražava nužno stav IFIMES-a.

Ljubljana/Glasgow, 28. novembar 2022


[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN od 2018.godine.