Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES[1]) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom prijevremenih parlamentarnih izbora na Kosovu, koji će se održati 14.februara 2021.godine pripremio analizu aktualne političke situacije. Iz opširne analize „Prijevremeni izbori na Kosovu 2021:Šansa za novi početak?“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Na Kosovo je 2021.godina - godina izbora. Peti parlamentarni (prijevremeni) izbori biće održani 14.februara 2021.godine. Nakon formiranja skupštinske većine biće izabran predsjednik Kosova, a slijede i redovni lokalni izbori. U takvoj situaciji ne postoji ambijent za ozbiljan rad, posebno na suzbijanju pandemije Covid-19 te jačanju građanskih i drugih sloboda. Kompletan društvenopolitički život se sveo na izbore i izborne kampanje.
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) je u januaru 2021.godine objavio analizu „Prijevremeni izbori na Kosovu 2021: Kraj jedne epohe“,link: http://www.ifimes.org/ba/9566 (14.1.2021).
Skupština Kosova broji 120 poslanika, od kojih je 20 poslaničkih mjesta zagarantirano za pripadnike manjinskih zajednica. Srpskoj zajednici pripada 10 poslaničkih mandata, bošnjačkoj tri, turskoj dva, Romima (RAE zajednice) četiri i goranskoj jedno poslaničko mjesto.
Za predstojeće prijevremene izbore u evidenciji Centralne izborne komisije Kosova (CIK) evidentirano je 1.794.862 birača administrativno podijeljenih u 38 opština u kojima živi 1,8 miliona stanovnika. Građani u dijaspori mogu da glasaju do 13. februara 2021. CIK je prihvatio 175.273 birača da glasaju putem pošte, dok je na prošlim izborima bilo omogućeno, da 35.087 birača glasa putem pošte izvan Kosova. Na izborima učestvuje 28 političkih subjekata, od kojih 21 politička stranka, dvije koalicije i pet građanskih inicijativa. Izborna kampanja počinje od 2.februara 2021. i trajat će svega 10 dana, iako neformalno traje već nekoliko mjeseci.
Kosovo je još uvijek jedna od zemalja u regionu, koja ima probleme sa konačnim biračkim spiskom, koji je nepročišćen i nevjerodostojan, jer je nelogično da na Kosovu ima više birača nego stanovnika. Posebno zabrinjava činjenica, da se na ove izbore prijavio izuzetno visok broj od 175.273 birača za glasanje putem pošte što opravdano otvara sumnje u moguće manipulacije.Nakon ocjene zahtjeva, odobreno je 101.839 zahtjeva za registraciju, dok je 29.633 zahtjeva odbijeno.
World Justice Project (WJP[2]) svake godine objavljuje Rule of Law Index (indeks vladavine prava), koji važi kao vodeći svjetski izvor za pouzdane, nezavisne podatke o pravnoj državi, koja države razvrstava u pogledu uspješnosti pravne države.
Zemlje sa snažnim i nezavisnim sudstvom postižu visoke rezultate; suprotno zemlje sa korumpiranim sucima uvrštavaju se nisko na ljestvici. Uvrštavanje Kosovo glede na nedavno objavljeni indeks za 2020.godinu je poražavajući: od 128 zemalja je Kosovo uvršteno na 54.mjesto glede pravne države; na 97. mjesto glede provođenja propisa; na 71. mjesto glede ograničavanja vladinih ovlasti; na 62. mjesto glede korupcije, 93.mjesto glede nepristrane građanske pravde i na 56. mjesto glede nepristranog krivičnog pravosuđa.
Prema ocjeni Transparency Internationala[3] za 2020.godinu Kosovo je uvršteno je na visoko 104.mjesto prema stepenu korupcije od ukupno 179 zemalja, koje su bile predmet istraživanja i nalazi se u grupi zajedno sa Vijetnamom, Albanijom, Obalom Slonovače, Tajlandom, Alžirom i Salvadorom (Podatak: Transparency International Corruption Perceptions Index 2020).
Izvještaj organizacije Reporteri bez granica[4] pokazuje, da se Kosovo prema slobodi medija nalazi u grupi djelomično slobodnih zemalja i zauzima 70. mjesto od 180 zemalja (Podatak:Reporters Without Borders 2020).
Sve dosadašnje vlade Kosova preuzimanjem vlasti najavljivale su ubrzan razvoj sa obećanjem, da će izgrađivati snažne institucije, koje će biti faktor unutrašnje stabilnosti i mira te da će tako doprinositi stabilnosti i miru u regionu. Obećanja se nisu se ispunila, a građani Kosova su duboko razočarani vladajućim političkim strukturama, jer su jedini u regionu, koji nemaju bezvizni režim. Nigdje na svijetu, iz dosadašnje prakse, nije zabilježeno, da su političko-kriminale strukture izgradile snažne državne institucije, nego upravo suprotno. Permanentna politička kriza na Kosovu je politički koncept i način opstanka na vlasti aktuelnih političkih struktura.
Kriminal na Kosovu svoje korijene vuče još iz vlade u egzilu. Jezgro kriminala su komandanti Oslobodilačke vojske Kosova (UÇK-OVK) i (para)obavještajna služba (ShIK) u saradnji sa političkim strukturama. ShIK je trebao biti raspušten 2008.godine, jer je 2009.godine osnovana zvanična Kosovska obavještajna agencija (AKI-KIA).
Kada se sagleda nedavna prošlost mogu se primijetiti snažne veze između sadašnjih političkih lidera i ogromnih suma novca, koje su sakupljane kroz različite fondove. Fond "Vendlindja thrret" (Domovina zove), Narodni pokret Kosova „Levizja Popullore e Kosoves“ nastao 1997-98, sakupljao je novac u dijaspori, a iz toga je nastala Demokratska partija Kosova (PDK) 1999.godine te „Fond 3%“ nastao je 1991.godine pod kontrolom Demokratskog saveza Kosova (LDK). Te aktivnosti bile su netransparentne i dovode se u vezu sa enormnim bogaćenjem pojedinih aktualnih i bivših političkih čelnika i najbližih članova njihovih porodica.
Kriminal i korupcija su nastavljeni i posle međunarodne intervencije i rata na Kosovu 1999.godine. Nepotizam je prisutan u svim segmentima društva, a odvija se pod neposrednom kontrolom i usmjeravanjem iz vrhova političkih stranaka.
Specijalni sud i Specijalno tužilaštvo (KSC-SPO) na Kosovu osnovani su 2015.godine, postali su operativni u julu 2017.godine, a počeli su djelovati u punom kapacitetu u drugoj polovini 2020.godine.
Na Kosovu postoji nacionalno pravosuđe, postoji i međunarodna misija EU nazvana Eulex, koja je imala zadatak da uspostavi vladavinu prava na Kosovu. To je ujedno i najveća misija EU, koja je doživjela potpuni fijasko.
Specijalni sud i Specijalno tužilaštvo (KSC-SPO[5]),trebali su da budu odgovor Kosova na tvrdnje iz Izvještaja specijalnog izvjestioca Vijeća Evrope (CoE) Dicka Martija o trgovini ljudskim organima i istovremeno dodatni zamah, da se krene sa de-Thaçizacijom Kosova odnosno demontažom Thaçijevog režima i tako dođe do unutrašnje konsolidacije te zemlje. Zbog toga je važno, da je zaživio rad KSC-SPO, jer će dovesti do postizanja pravde, koja će biti satisfakcija za žrtve i njihove najbliže te će relaksirati odnose na Kosovu i osigurati bolju i izvjesniju budućnost.
U tom izvještaju je zapisano, da su zločine počinili pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK-UÇK) u periodu od 1998. do 2000.godine. Ovaj sud ima nadležnost nad krivičnim djelima izvršenim na Kosovu između 1.januara 1998. i 31.decembra 2000.godine. Iako je to kosovski sud, njega financira EU i u njemu radi međunarodno osoblje.Četvorici čelnika nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova (OVK/UCK), Hashim Thaci, Kadri Veseli, Jakup Krasniqi i Rexhep Selimi, potvrđene su optužnice za niz zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, uključujući ubistva, prisilno nestajanje lica, progon i mučenje. Njima je onemogućeno da se brane sa slobode, jer su Thaci i Veseli učestvovali u ometanju rada suda, a došlo je i do likvidacije svjedoka u ovom slučaju, ali i u slučaju Ramush Haradinaj pred ICTY u Haagu.
Sprovedena istraživanja javnog mnijenja na Kosovu pokazuju snažan trend porasta popularnosti LVV. Analitičari ocjenjuju, da su ovo do sada jedini kosovski izbori, koji će imati uvjerljivog pobjednika Pokret Samoopredjeljenje i zbog toga je to šansa za novi početak Kosova i njegovih građana. Uvjerljiva pobjeda LVV na nedavnim lokalnim izborima u Podujevu, bastionu LDK, predstavlja snažan podsticaj izbornoj kampanji LVV.
Situacija na političkoj sceni Kosova odnosno raspoloženje građana usmjereno je ka Pokretu Samoopredjeljenje (LVV), koje je u snažnom vodstvu ispred Demokratskog saveza Kosova (LDK) i Demokratske partije Kosova (PDK), koji se nadmeću za drugu mjesto. Alijansa za budućnost Kosova (AAK) i njen čelnik Ramush Haradinaj pokušavaju skrenuti pažnju na sebe samo kandidirajući Ramusha Haradinaja za predsjednika Kosova i nudeći sami sebe za koaliciju sa LVV za formiranje vlasti. Ramush Haradinaj je simbol mračne prošlosti i svaki njegov javni angažman je na štetu Kosova i njegove budućnosti.
Birači nisu naklonjeni koaliciji LVV sa drugim strankama, jer se u svijesti birača izoblikovalo mišljenje, da su političko-mafijaške strukture neustavno i nelegalno smijenile vladu premijera Albina Kurtija, a posebno mladi, koji su prepoznali svježinu na političkoj sceni u LVV i njegovom lideru Kurtiju. Njegovoj popularnosti je doprinijela i sporna odluka Ustavnog suda Kosova, da zabrani Albinu Kurtiju kandidiranje na parlamentarnim izborima zbog uvjetne sudske kazne.
Raspoloženje birača je, da je potrebno kazniti aktuelnu koalicionu vladu (LDK – AAK – Nisma - SL), jer su očekivanja, da birači kazne dosadašnju neprincipijelnu koaliciju i njihove politike, koje su opterećene kriminalom, korupcijom, nepotizmom, zastrašivanjima, prijetnjama, ratnim zločinima, likvidacijama i ucjenama. Iza dosadašnjih kosovskih vlada ostala su jedino brojna prazna obećanja i šteta, koju će morati plaćati naredne generacije Kosovara. Političko-kriminalne i mafijaške strukture neće moći spriječiti Kurtija da postane novi predsjednik vlade poslije pobjede LVV, jer je uvjet za predsjednika vlade pobjeda njegovog pokreta na izborima, a ne njegova kandidatura i izbor za poslanika.
Analitičari upozoravaju na sinhroniziranu kampanju i povećane napade političko-kriminalnih struktura na Kosovu i pokušaje diskreditacije usmjerene protiv ljevičarskog Pokreta Samoopredjeljenje i njegovog predsjednika Albina Kurtija, jer će poslije ovih izbora doći do uspješne borbe protiv pandemije Covid-19 i sanacije od poplava, dekriminalizacije Kosova i političke scene, demontaže režima Hashima Thacija te konačnog zaustavljanje trenda iseljavanja stanovništva, osiguravanja bolje egzistencije građana kroz razvoj ekonomije i ekonomsku obnovu, uspostavljanje vladavine prava i afirmacija Kosova u regionalnoj i međunarodnoj saradnji. Pobjeda LVV bi stabilizirala političku situaciju kada bi LVV sam formirao novu vladu Kosova. Potrebno je, da LVV pokaže politički senzibilitet prema manjinama posebno srpskoj zajednici.
Srbija je zahvaljujući predsjedniku Aleksandru Vučiću, ipak, postala epicentar dešavanja u regionu i ključna za mir i stabilnost u regionu. Zajednički ekonomski razvoj i uspostavljanje „Mini Schengena“ su prioriteti u regionalnoj saradnji. Pojedinačno male zemlje ne mogu da privuku globalne investitore i teže mogu da osiguraju održiv ekonomski rast i razvoj. Zbog toga bi za odstranjivanje unutrašnjih graničnih i administrativnih barijera, carina, bilo efikasnije za zemlje Zapadnog Balkana, da imaju usaglašenu infrastrukturnu politiku i da zajednički rade na ekonomskoj obnovi regiona. Otvaranje integriranog graničnog prelaza „Preševo/Tabanovce“ između Srbije i Sjeverne Makedonije je korak u tom smjeru. Najava otvaranja integriranog graničnog prelaza „Kafasan/Qafë Thanë“ između Sjeverne Makedonije i Albanije je nastavak započetih aktivnosti, koje vode ka stvaranju carinske unije što je jedna od namjera Berlinskog procesa. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom do sada čak 11.puta sastao što ilustrativno potvrđuje poziciju Srbije u međunarodnim odnosima. Vučić insistira na kompromisnom odnosno „win – win“ rješenju između zvaničnog Beograd i Prištine i zato je dobio podršku francuskog predsjednika.
„Jedina rešenja koja će dovesti do napretka po ovom pitanju, a to je jedno pitanje koje je suštinski bitno za vašu zemlju i vaš narod, to su rešenja na koja su pristale obje strane, koja su priznata i koja će nam omogućiti da konačno riješimo ovo važno pitanje koje je u srži naše Evrope[6]“, istakao je predsjednik Macron.Podržao je spremnost predsjednika Srbije i „rizik koji je preduzeo“ predlaganjem, kako je rekao, inovativnih rešenja.
Vučić uspješno rebrendira Srbiju, a Kosovo je u stalnom nazadovanju zahvaljujući neodgovornim političkim elitama, koje vršeći javne i odgovorne funkcije u prvi plan stavljaju svoje lične interese i bogaćenje, a ne interese Kosova.
Analitičari ocjenjuju, da je Srbija dodatno ojačala svoju poziciju za vrijeme pandemije Covid-19 uspješnom suprotstavljanju pandemiji Covid-19 u martu 2020.godine, a sada još uspješnijom vakcinacijom stanovništva. Prema zvaničnim pokazateljima Srbija je, prema prosjeku u posljednjih sedam dana, prva u Evropi, a treća u svijetu po broju vakcinisanih građana na 100 stanovnika, pokazuju podaci objavljeni na internetskoj stranici Our World in Data[7] pri Univerzitetu u Oxfordu, dok na Kosovu vakcinacija još nije ni započela. Vakcinacija je potpuni fijasko vlade Avdullaha Hotija, koji će se vjerovatno upisati kao najnesposobniji premijer Kosova, broj žrtava zbog pandemije Covid-19 premašiti će sva očekivanja.
U trenutku kada je Kosovu nestalo PCR testova, upravo je iz Beograda upućeno 1.000 testova. „Spremni smo da pomognemo, isto kao što bi i sada bili spremni da pomognemo Albancima sa vakcinama“, istakla je premijerka Srbije Ana Brnabić.
Prijevremeni izbori na Kosovu ponovno su u znaku obračuna dijela srpske opozicije i albanskih političkih stranaka sa Srpskom listom, koju predvodi Igor Simić, a podržava predsjednik Srbije Vučić. Ustvari preko Srpske liste (SL), koja je favorit izbora u srpskoj zajednici na Kosovu pokušat će, da se obračunaju sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Kako se približava završnica izborne kampanje rastu tenzije usmjerene prema Srpskoj listi u koju je uključeno i korištenje nasilja. Od izuzetne važnosti je, da se okonča briselski dijalog između zvaničnog Beograda i Prištine potpisivanjem pravno obavezujućeg sporazuma, ukinu granice u regionu i otklone barijere i tako započne intenzivna međusobna saradnja, jer to je onda istinsko evropsko ponašanje.
Ljubljana/Washington/Bruxelles/Priština, 1.februar 2021
Fusnote:
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN od 2018.godine.
[2] Izvor: World Justice Project https://worldjusticeproject.org/sites/default/files/documents/WJP-ROLI-2020-Online_0.pdf
[3] Izvor: Transparency International Corruption Perceptions Index 2020 https://www.transparency.org/en/cpi/2020/table/ksv
[4] Izvor: Reporters Without Borders 2020 https://rsf.org/en/ranking
[5] Specijalno tužilaštvo, odnosno Specijalni sud, je kosovski sud sa sjedištem u Den Haagu, koji sprovodi istragu zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih krivičnih zločina u vezi navoda iz Izvještaja Vijeća Evrope iz 2011.godine.
[6] Izvor: RSE https://www.slobodnaevropa.org/a/31080235.html
[7] Izvor: Al Jazeera Balkans https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2021/1/31/srbija-prva-u-evropi-treca-u-svijetu-po-broju-vakcinisanih-na-stotinu-stanovnika
