Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom prijevremenih parlamentarnih izbora na Kosovu, koji će se održati 14.februara 2021.godine pripremio analizu završnice izborne kampanje. Iz opširne analize „Prijevremeni izbori na Kosovu 2021:Plebiscit o budućnosti Kosova“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Na Kosovo je završnica izborne kampanje. Peti parlamentarni (prijevremeni) izbori biće održani 14.februara 2021.godine. Skupština Kosova broji 120 poslanika, od kojih je 20 poslaničkih mjesta zagarantirano za pripadnike manjinskih zajednica. Srpskoj zajednici pripada 10 poslaničkih mandata, bošnjačkoj tri, turskoj dva, Romima (RAE zajednice) četiri i goranskoj jedno poslaničko mjesto.
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) je u februaru i januaru 2021.godine objavio dvije analize: "Prijevremeni izbori na Kosovu 2021: Šansa za novi početak?", link: https://www.ifimes.org/ba/9969 (1.2.2021) i „Prijevremeni izbori na Kosovu 2021: Kraj jedne epohe“,link:http://www.ifimes.org/ba/9566 (14.1.2021).
Izborna kampanja protječe bez inovativnih pristupa. Politički protivnici bave se jedni drugima dok su izostavljene ključne teme kao što su suočavanje za pandemijom Covid-19 (vakcinacija), posljedicama poplava, borba protiv kriminala i korupcije, obnova i razvoj ekonomije, socijala, obrazovanje, zaštita životne sredine, zaustavljanje masovnog iseljavanja, stvaranje inkluzivnog društva.
Analitičari smatraju, da se političke stranke više bave svojevrsnom političkom fantastikom nego običnim čovjekom i njegovim problemima sa kojima se svakodnevno suočava. Poseban izazov za Kosovo predstavlja obrazovanje, jer ima najmlađe stanovništvo u Evropi, a obrazovni sistem je na niskom nivo što se kasnije generira u svim segmentima društva, jer se produciraju neosposobljeni i nekvalitetni kadrovi.
Albanske političke partije se u izbornoj kampanji uglavnom bave predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, koji je u fokusu njihove kampanje i „sjeverom Kosova“, jer tako „izbjegavaju“ suočavanje sa realnim problemima i izazovima sa kojima se svakodnevno suočavaju građani i kosovsko društvo. Vučić je izgovor i opravdanje za sve. To je u osnovi pogrešan pristup, jer umjesto da se poveća politička kultura ona je na Kosovu u svakom narednom izbornom ciklusu u stalnom padu.
Iako je ustavom i izbornim zakonom jasno određeno, da predstavnici manjina biraju svoje predstavnike situacija na terenu je potpuno drugačija. Vodeće albanske političke stranke pokušavaju utjecati i na izbor poslanika iz manjinskih zajednica, koji bi zastupali i odgovarali njihovim interesima, a ne manjinskoj zajednici.
Pripadnici manjina treba, da biraju svoje autentične predstavnike i u tome ne treba da sudjeluju albanske političke stranke.
Analitičari upozoravaju na položaj crnogorske manjinske zajednice, koja je prije 1999.godine živjela na Kosovu u broju oko 30.000, dok sada na Kosovu živi samo stotinjak pripadnika te zajednice, koja nema status ustavom priznate manjinske zajednice. Iako su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović (DPS) i donedavni predsjednik Kosova Hashim Thaci (PDK) bili u tijesnim i prijateljskim odnosima, čak su povezivani i sa kriminalom, ustavni položaj Crnogoraca još uvijek nije riješen.
Centralna izborna komisija (CIK) Kosova mora spriječiti pojave, da većinska albanska zajednica bira poslanike manjinskim zajednicama i sankcionirati nosioce takvog djelovanja.
Rak rana kosovskog društva su (organizirani) kriminal i korupcija. Nosioci kriminala su politički lideri, koji svoje korijene vuku iz Oslobodilačke vojske Kosova (UCK). Kompletna kosovska scena je pod kontrolom tih struktura osim Pokreta Samoopredjeljenje (LVV) i njegovog čelnika Albina Kurtija, koji jedini istinski vode borbu protiv kriminala i korupcije na Kosovu.
Iza orkestriranih napada na Albina Kurtija, skrivaju se političko-kriminalne strukture i obavještajno podzemlje sa namjerom da onemoguće njegov dolazak na vlast i Pokreta Samoopredjeljenje.
Analitičari upozoravaju, da je na Kosovu uspostavljena horizontalna struktura mafije i kriminala što ujedno otežava borbu protiv njih. Sličnu horizontalnu strukturu mafije i kriminala ima i Bugarska, dok Crna Gora ima vertikalnu strukturu mafije i kriminala.
Ohrabrujuće su vijesti, da su nova vlast u Crnoj Gori i potpredsjednik vlade Dritan Abazović (URA)pokrenuli široku i intenzivnu borbu protiv kriminalnih i koruptivnih struktura u Crnoj Gori, koje su međunarodno snažno umrežene. Pri tome je posebno važno istaći povezanost kriminalnih i mafijaških struktura u četverouglu Kosovo – Albanija - Crna Gora – Srbija, a najviše zabrinjava činjenica, da se u Albaniji na čelu tih struktura nalazi premijer Edi Rama (PS), a u Crnoj Gori predsjednik Milo Đukanović (DPS).
Vodeće političke stranke na Kosovu, koje su vršile ili vrše vlast kao što su Demokratska partija Kosova (PDK), Demokratski savez Kosova (LDK), Alijansa za budućnost Kosova (AAK) i njihovi čelnici su generator kriminala i korupcije.
Politički čelnici za vrijeme izborne kampanje bave se političkom fantastikom i obećavaju sve i svašta, što nema veze sa realnim mogućnostima za ostvarenjem.
Tako Enver Hoxhaj (PDK), historičar, izjavljuje da „Prvi prioritet je intervenisanje u ekonomiji pogođenoj pandemijom i osnivanje fonda vrijednog milijardu evra. Polovina će ići direktno preduzećima i radnicima. Povećaćemo minimalnu zaradu za radnike sa 170 na 300 evra“, navodi Hoxhaj u predizbornom video spotu PDK.
Izjava Hoxhaja opravdanim postavlja pitanje šta je uradila njegova stranka PDK u proteklih 20 godina, ako je minimalna plata u 2021.godini bizarnih 170 eura, i kako je moguće preko noći je povećati na 300 eura, a pri tom osnovati još fond od milijardu eura.
Analitičari smatraju, da siromaštvo na Kosovu nije stvar izbora nego političke odluke, koje su na Kosovu u proteklom periodu prvenstveno donosili LDK, PDK i AAK.
Građani Kosova posljednjih nekoliko decenija živjeli su u strahu, prije od režima Slobodana Miloševića (SPS), a kasnije kao svojevrsni „taoci“ političko-kriminalnih struktura i (para)vojnih i (para)obavještajnih struktura, čiji je simbol Kadri Veseli (PDK), koji se sudski procesuira pred Specijalnim sudom za ratne zločine (KSC-SPO) zajedno sa Hashimom Thacijem, Jakupom Krasniqijem i Rexhepom Selimijem, zbog niza zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, uključujući ubistva, prisilno nestajanje lica, progona i mučenja.
Kratkotrajnim dolaskom na vlast Albina Kurtija (LVV) početkom februara 2020.godine građani Kosova počeli su se postepeno oslobađati straha. Međutim, taj strah još uvijek producira Ramush Haradinaj (AAK) sa svojim saborcima, koji su često istovremeno i nosioci kriminala.
Pitanje rješavanja odnosa i dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine preuzeo je na sebe predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Vučić je preuzeo na sebe najteže srpsko nacionalno pitanje, kojeg su mu u amanet ostavili Slobodan Milošević i njegova Socijalistička partija Srbije, Vojislav Koštunica (DSS) i Boris Tadić (DS).
Potpisivanjem Washingtonskog sporazuma napravljen je značajan iskorak u dijalogu između zvaničnog Beograda i Prištine.
Analitičari upozoravaju na opasnost, da zbog međusobnog priznanja između Izraela i Kosova i uspostavljanja punih diplomatskih odnosa može doći do novog talasa zaustavljanja međunarodnih priznanja Kosova, posebno od strane muslimanskih zemalja i zemalja članica Pokreta Nesvrstanih.
Dolaskom nove američke administracije na čelu sa predsjednikom Josephom Bidenom doći će do ponovne konfrontacije SAD sa Rusijom. U novoj konstelaciji odnosa između SAD i Rusije, Srbija mora biti oprezna, da ne postane kolateralna šteta njihovih međusobnih odnosa, posebno zbog važnosti okončanja dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine.
Analitičari smatraju, da na dosadašnji način nije moguće uspješno okončati dijalog između zvaničnog Beograda i Prištine. EU mora dati veći doprinos dijalogu i napraviti iskorak, a jedno od rješenja je, da se potpisivanjem pravno obavezujućeg sporazuma između Srbije i Kosova istovremeno omogući članstvo u EU objema zemljama. Članstvo u EU je prvenstveno politička odluka, a bez toga nema uspješnog završetka dijaloga. Davanje bianco garancija o članstvu u EU u nekom budućem (ne)predvidljivom periodu nije uvjerljivo i sasvim sigurno Srbija na to neće pristati s obzirom na stanje unutar EU, koje je opterećeno stalnim krizama, međusobnim odnosima i globalnom situacijom.
Kosovsko društvo je duboko podijeljeno društvo. Potrebno je stvarati inkluzivno društvo na što je upozorio ambasador Lamberto Zannier, bivši generalni sekretar OSCE i visoki komesar za nacionalne manjine: „Glavni razlog je taj što je na Kosovu društvo i dalje u osnovi odvojeno. Kao visoki komesar za nacionalne manjine, otišao sam na Kosovo da razmotrim pitanja poput jezika i obrazovanja. Ako Albanci uče i govore samo albanski, a Srbi uče i govore samo srpski, malo je nade da će se stvari u budućnosti promijeniti. Dakle, mentalni stavovi, pre svega, treba da se promijene. Potrebno je snažno lokalno rukovodstvo da promoviše bolje integrisano društvo, ono u kome zastupljenost, na primjer, nije zagarantovana samo kvotama, već je rezultat stvarne integracije. Međunarodna zajednica može pružiti savjete, ali inicijativu i odgovornost treba da preuzmu lokalni lideri. Ovo bi bio osnovni uslov za postojanje političkih snaga koje se usredsređuju na programsku agendu i kroz koje se mogu protezati preko etničke podjele. Ključno pitanje, međutim, ostaje - da li je neko na Kosovu spreman da rizikuje preuzimanje ove osnovne odgovornosti[2]“.
Retorika albanskih političkih lidera o organiziranju referenduma o pripajanje Kosova Albaniji nanosi konstantnu štetu Kosovu, jer se u ozbiljnim političkim krugovima smatra, da bi pokušaj takve političke avanture mogao skupo koštati Kosovo.
Analitičari smatraju, da su predstojeći parlamentarni izbori na Kosovu svojevrsni plebisciti o budućnosti Kosova iz zbog toga je važan masovni izlazak na izbore, jer su svi dosadašnji pokušaji izbora časnih, poštenih, kompetentnih i odgovornih ljudi bez hipoteke zločina i kriminala, koji će voditi Kosovo - propali. Trijumf započet uvjerljivom pobjedom na nedavnim lokalnim izborila u opštini Podujevo (bastionu LDK), nastavit će se na parlamentarnim izborima uvjerljivom pobjedom Pokreta Samoopredjeljenje (LVV) na čelu sa Albinom Kurtijem kao najvjerovatnijim novim premijerom Kosova, dok će Srpska lista ostati dominantan politički faktor u srpskoj zajednici sa osvojenih svih 10 zagarantiranih poslaničkih mjesta. Za početak neophodnih korjenitih reformi na Kosovu biće ključno donijeti zakonsku regulativu, koja će omogućiti utvrđivanje porijekla imovine, posebno bivših i sadašnjih čelnih ljudi Kosova i drugih političkih lidera te stvoriti ambijent i zakonsku osnovu za demontažu režima Hashima Thacija.
Ljubljana/Washington/Bruxelles/Priština, 10.februar 2021
Fusnote:
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN od 2018.godine.
[2] Izvor: Kosovo Online, Intervju Lamberto Zannier „Zanijeri: Ako Albanci uče i govore samo albanski, a Srbi samo srpski, stvari će se teško promeniti“, link: https://www.kosovo-online.com/intervjui/zanijeri-ako-albanci-uce-i-govore-samo-albanski-srbi-samo-srpski-stvari-ce-se-tesko
