Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane redovno analizira aktualna događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je pripremio analizu aktualne političke situacije u Sjevernoj Makedoniji povodom drugog kruga predsjedničkih izbora i redovnih parlamentarnih izbora. Iz opširne analize „Predsjednički i parlamentarni izbori u Republici Sjevernoj Makedoniji 2024: Povratak u neogruevizam?“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
U Republici Sjevernoj Makedoniji će se 8.maja 2024.godine održati drugi krug predsjedničkih izbora i redovni parlamentarni izbori.
Na izborima, prema proporcionalnom sistemu, za makedonski parlament (Sobranie), koji ima 120 poslanika/zastupnika pravo glasa će imati 1.814.317 birača. Vodeće stranke na predstojećim izborima su: SDSM i koalicija „Za Evropsku budućnost“ (vladajuća socijaldemokratska partija), koalicija oko VMRO-DPMNE (opoziciona konzervativna nacionalistička partija), koalicija „Evropski front“ - Demokratska unija za integraciju (DUI – vladajuća partija etničkih Albanaca) i koalicija „Vrijedi-VLEN“ – opoziciona koalicija partija etničkih Albanaca). Političke partije manjina kao što Turci, Romi, Bošnjaci, Srbi i drugi biće tradicionalno zastupljeni u makedonskom parlamentu.
Međunarodni institut IFIMES je 21.aprila 2024. objavio predizbornu analizu „Predsjednički izbori u Republici Sjevernoj Makedoniji 2024: Ivanov(izacija) predsjedničke funkcije?“, link: https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/predsjednicki-izbori-u-republici-sjevernoj-makedoniji-2024-ivanovizacija-predsjednicke-funkcije/5302?
U prvom krugu predsjedničkih izbora najviše glasova osvojila je kandidatkinja koalicije oko VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska Davkova 363.085 glasova (40,09%), drugo uvršteni kandidat je zajednički kandidat vladajućeg SDSM (Socijaldemokratski savez Makedonije) i koalicije „Za Evropsku budućnost“ aktualni predsjednik Stevo Pendarovski 180.499 glasova (19,93%). Izlaznost u prvom krugu izbora iznosila je 48,38%.
Analitičari smatraju, da novoizabrani predsjednik/predsjednica mora biti korektiv izvršne vlasti i moralni autoritet, koji će jačati poziciju države na euroatlantskom putu, a postoji realna opasnost da se izborom Gordane Siljanovski Davkove pored euroatlantskom puta izvrši i zaokret prema Rusiji.
U februaru 2015.godine je razotkriveno tajno i nezakonito prisluškivanje od strane makedonske tajne službe (UDK) oko 26.000 građana. Režim Nikole Gruevskog iznio je iz zemlje, prema procjenama, više od pet milijardi eura, dok su biznismeni bili prisiljeni plaćati „reket“ režimu. Međuetnički konflikti redovno su producirani na dnevnoj osnovi, unosili su nesigurnost, zabrinutost i strah kod građana. Došlo je do enormnog bogaćenja Gruevskog i oligarhije oko njega.
Uspostavljen je neformalni centar moći Nikola Gruevski - Sašo Mijalkov - Orce Kamčev kao simbioza, politike, tajkuna i mafije uz podršku obavještajnog podzemlja i tako su faktički vladali državom. Makedonske vlade poslije pada režima samo su djelomično vladale, jer se nisu uspjele u potpunosti suprotstaviti neformalnim centrima moći i demontirati režim Gruevski-Mijalkov-Kamčev, koji sve vrijeme subverzivno djeluje protiv vlade raspolažući enormnom količinom novca za njeno slabljenje i rušenje sa namjerom vraćanja Sjeverne Makedonije u prethodno stanje.
Degruevizacija ne predstavlja samo suočavanje sa uzrocima i posljedicama režima Nikole Gruevskog i VMRO-DPMNE nego se radi o nužnom dugotrajnom procesu demontaže tog režima, koja je bila samo djelimična. VMRO-DPMNE se nikada nije odrekao političke zaostavštine Nikole Gruevskog. Nisu eliminirane štetne posljedice 11-godišnje vladavine Gruevskog, koji se od 2018.godine nalazi u bjekstvu/egzilu u Mađarskoj i pod zaštitom je mađarskog premijera Viktora Orbána (Fidesz). Doneseno je nekoliko pravosnažnih presuda za Gruevskog i saradnike, koji su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne. U Sjevernoj Makedoniji imamo na sceni kombinaciju političko-kriminalne zaostavštine režima Nikole Gruevskog i Orbánove financijsko-kriminalne i bankarsko-poslovne hobotnice.
Umjesto degruevizaciju države, koja nije moguća u potpunosti bez izručenja Nikole Gruevskog iz Mađarske i predaje vlastima Sjeverne Makedonije, pobjedom VMRO-DPMNE na predstojećim parlamentarnim i predsjedničkim izborima ulazi se u fazu neogruevizma, koji može skupo koštati Sjevernu Makedoniju. Sjeverna Makedonija će i dalje po svemu sudeći kaskati u brojnim procesima, koji će ostati nezavršeni sa različitim frustracijama i posljedicama za budućnost te države, što predstavlja vraćanje u stanje iz 2016.godine.
Ako se objektivno analizira povratak u neogruevizam u novoj makedonskoj vladi će nedostajati samo lično Nikola Gruevski (koji je u bjekstvu i objektivno slabim odnosima sa čelnikom VMRO-DPMNE Hristijanom Mickovskim). Sve ostalo je isto. Ostaje i mađarski novac, koji nikada nije prestao da se slijeva u makedonske pro-VMRO-DPMNE medije. Ostaje ideološka matrica, koja je nepromijenjena u VMRO-DPMNE od vremena Gruevskog do danas. Ako se pažljivo proanalizira kadrovski potencijalan naredne izvršne vlasti, to su 90% ljudi koji su bili pripadnici nižih „borbenih“ ešalona vladavine VMRO-DPMNE iz perioda 2006-2017.godine.
Na parlamentarne izbore u Sjevernoj Makedoniji u albanskom političkom bloku snažan, možda odlučujući utjecaj imat će kosovski premijer Albin Kurti (LVV), koji snažno podržava albansku opoziciju okupljenu u koaliciju „Vrijedi-VLEN“ i koja bi trebala postati partner VMRO-DPMNE prilikom formiranja nove vlade.
Analitičari smatraju, da historijsku ulogu i odgovornost na parlamentarnim izborima u Sjevernoj Makedoniji ima Albin Kurti, koji bi svojim utjecajem mogao doprinijeti da se uspostavi nova makedonska proruska vlada što je u suprotnosti sa Kurtijevim prozapadnim političkim opredjeljenjem i snažnom suprotstavljanju ruskom utjecaju na Kosovu te generalno albanskoj političkoj prozapadnoj opredijeljenosti. Istovremeno se potvrđuje, da su Albanci sve vrijeme održavali odnose sa Nikolom Gruevskim u bjekstvu/egzilu, a sam Ali Ahmeti (DUI) zatražio je aboliciju za Nikolu Gruevskog od predsjednika države Steve Pendarovskog, koji je to odbio.
VMRO-DPMNE protivi se ustavnom imenu države Republike Sjeverna Makedonija i zalaže se za otkazivanje potpisanih međunarodnih sporazuma, posebno Prespanskog sporazuma. Postignut je historijski uspjeh, članstvo u NATO-u i priznanje autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske Arhiepiskopije (MPC-OA). U proteklih sedam godina nije zabilježen nijedan ozbiljniji međuetnički incident, a za vrijeme vladavine VMRO-DPMNE bilježeni su međuetnički incidenti na dnevnoj osnovi.
Prespanskim sporazumom Zoran Zaev (SDSM) i Alexis Tsipras (Siriza) su porazili doktrinu Slobodana Miloševića i Constantina Mitsotakisa, kojima su asistirale pojedine makedonske političke partije, prema kojoj nije bilo predviđeno postojanje Makedonije kao države i Makedonaca kao naroda. Punopravnim članstvom u NATO-u ostvario se stoljetni san Makedonaca i ostalih građana, da imaju svoju državu za čiji teritorijalni integritet i suverenitet garantira najveće i najjače vojno-političko savezništvo na svijetu – NATO. Time su poraženi velikodržavni projekti koji su uključivali ili imali aspiracije prema Sjevernoj Makedoniji.
Detektirano je i locirano više od 160 medijskih portala, koji konstantno produciraju brojne lažne vijesti („fakenews“) i afere sa namjerom izazivanja haosa i diskreditacije. To se dovodi u vezu sa Adinamic Media, kompanijom koja vodi web sajtove, koji podržavaju opozicionu stranku VMRO-DPMNE. Adinamic Media je povezana sa mađarskom javnom televizijskom mrežom Magyar Televizo (MTV), koja je naklonjena vodećoj Fidesz stranci premijera Viktora Orbána.
Analitičari smatraju, da postoji realna opasnost da Sjeverna Makedonija uđe u novu političku krizu, dok bi poništavanje već potpisanih i ratificiranih međunarodnih sporazuma i preuzetih obaveza i ponovno pregovaranje značilo gubitak još 20 ili 30 godina i ponovnu konfrontaciju sa susjedima i odustajanje od euroatlantskog puta države. Zbog toga predstojeći predsjednički i parlamentarni izbori mogu biti presudni za budućnost države u kompleksnim međunarodnim okolnostima. Sjevernoj Makedoniji potreban je snažan unutrašnji koncensus o budućnosti države, dok se ne smije ugroziti već postignuti multietnički sklad i stabilnost.
Ljubljana/Bruxelles/Washington/Skopje, 6. maj 2024
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine. i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“.
