G-din Balkan Kizildeli
Ambasador Republike Turske u Republici Sloveniji
Članstvo Turske v Evropskoj uniji predstavlja veliki projekat transformacije, koji obuhvata cjelokupno tursko društvo. Dugogodišnji odnosi između Turske i EU došli su do važne prelomne tačke, jer decembra 2004. godine EU će saopštiti svoju odluku o početku pregovora o pristupanju EU. Turska je odlučna nastaviti sa svojim nastojanjima za usklađivanjem sa EU. Glavni razlozi za njenu odlučenost je tvrdi zavjet parlamenta i vlade za postizanje punopravnog članstva u EU, velika podrška poslovnog svijeta i nevladinih organizacija te kao najvažnija činjenica, da 75% cjeokupne turske javnosti podržava taj cilj.
POLITIČKA PITANJA
Cilj Turske bio je završiti usklađivanje zakonodavstva vezanog za politička mjerila do kraja 2003. godine i u 2004. godini usredotočiti se, prije svega, na realizaciju. Turska istrajno napreduje u tom smjeru što se najočitije vidi u brzom donošenju četiri zakona, u nizu paketa, za usklađivanje sa EU od početka 2003. godine. U tim paketima usklađivanja donešeni su novi zakoni i značajne zakonske promjene i dopune, koje su obezbjedile pravnu osnovu za slobodu misli i izražavanja.
Pored zakonodavnih reformi bili su ratificirani i značajni međunarodni sporazumi o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a u okviru parlamenta osnovana je Komisija za EU, koja bi nadzirala i olakšala rad u vezi sa harmonizacijom zakonodavstva.
Turska poklanja dosta pažnje realizaciji odobrenih mjera. Odvijaju se različiti projekti usposobljavanja osobljakod nosilaca realizacije, vlada je uvela i propise za obezbjeđivanje pravilne realizacije političkih reformi. Jedan od najvažnijih napredaka u tom pogledu bilo je osnivanje »Savjetodavnog odbora za ljudska prava«, u kojem su predstavnici javnog sektora i civilnog društva, odgovorni za praćenje prakse u vezi ljudskih prava po cijeloj državi i za donošenje potrebnih mjera. Nedavno oblikovanje dva različita tijela, »Grupe za praćenje reformi« i »Grupe za komuniciranje sa EU« prije svega je značajno, jer govori o snažnoj volji i odlučenosti države za članstvo u EU. »Grupu za praćenje reformi« sastavljaju ministarstva: vanjskih poslova, pravosuđa, unutrašnjih poslova te Generalni sekretar za evropska pitanja i vođa Savjetodavnog odbora za ljudska prava. Grupa je odgovorna za praćenje procesa realizacije i otkrivanje teškoća prilikom realizacije.
Radi se o organu na visokom nivou, koji ocjenjuje sva pozitivna i negativna događanja u vezi sa izvođenjem; prima pritužbe i mišljenja te neodložno djeluje. Jedan od poslednjih primjera njegovog djelovanja bila je mjera u vezi sa praksom, koja je u suprotnosti sa zakonodavnim reformama i koji onemogućava slobodu imenovanja djece u jeziku, koji nije turski. Namjena »Grupe za komuniciranje sa EU«, čiji je dio Fond za privredni razvoj je otkriti predrasude prema Turskoj u evropskoj javnosti i na realističan način predstaviti »Savremenu Tursku«. »Grupa za komuniciranje sa EU« je zajednička inicijativa nevladinih organizacija i vlade i kao osnovna ustanova otvorena je za doprinos i učešće svih nevladinih organizacija.
PRIVREDA I FINANSIJE
Turska je svjesna, da je potrebno ispuniti mjerila za članstvo ne samo zbog procesa uključivanja nego, prije svega, zbog usklađivanja sa standardima demokratske i socijalne države. U vezi sa tim snažno nastoji, da bi te standarde dostigla i namjerava do kraja godine postići značajan napredak u privrednom kao i usklađivanju sa pravnim redom. Što se tiče privrede Turska dobro napreduje sa programom privredne stabilnosti, koji je u skladu sa kopenhaškim privrednim kriterijima. U 2003. godini zabilježena je najniža stopa inflacije u poslednjih 20 godina. Bruto nacionalni proizvod je se u 2002. godini povećao za 21,7% u poređenju sa prethodnom godinom.
Trenutni pozitivni trend u turskoj privredi oslanja se na pad stope inflacije u junu, julu i avgustu. Pored toga su zbog 13,8% inflacije, zabilježene u septembru, i 5,4% privrednog rasta u prvoj polovini 2003. godine porasla očekivanja, tako da su makroekonomski ciljevi vlade o postizanju 5% privredne rasti i 20% inflaciji do kraja 2003 postali vrlo izvjesni.
Stalni pozitivni trend u izvozu u prvoj polovini godine značajan je faktor, koji stvara povjerenje u privredu. U prvih osam mjeseci 2003 godine u poređenju sa jednakim periodom prethodne godine izvoz se povećao za 33,7% i dostigao je 29,8 milijardi $. Povećanje stope iskorištenosti kapaciteta u industriji ukazuje, da će se u narednom periodu nastaviti povećanje izvoza. Cilj trećeg Predpristupnog privrednog programa (Pre-Accession Economic Programme, PEP) Turske, koji obuhvata period od 2003. do 2006. godine je jačanje makroekonomske stabilnosti sa namjerom povećanja socijalnih strategija za oblikovanje socijalnog društva.
Iako je u PEP-u predviđena 14,4% stopa inflacije za 2004. godinu tokom pripremnog sastanka turskog Odbora za budžet pročitana je obavijest, da je stopa inflacije u ovoj godini iznosila 12%, stopa rasti 5%. Pozitivni privredni trendovi stvorili su povjerenje u tursku privredu i povećali su njenu vjerodostojnost u međunarodnim privrednim krugovima. Ipak, Turska je svjesna, da može postići trajan uspjeh pri nadziranju inflacije samo sa trajnom fiskalnom politikom, koja je utemeljena na strukturnim reformama.
U okviru strukturnih reformi donesen je zakon o promjenama i dopuni Zakona o zaštiti potrošača, koji nije bio samo puko usklađivanje turskog zakonodavstva na tom području sa Evropskom unijom nego poboljšanje i pospješivanje prava potrošača u Turskoj. Promjene i dopune Zakona o carinama, Zakona o javnim tenderima i Zakona o javnoj upravi i budžetskoj službi te stalna nastojanja za promjenu Zakona o poreskoj službi i Zakona o reformi finansijskog sektora kao i zaključak o pripremama u vezi sa nacrtom Zakona o upravljanju javnim finansijama i finansijskom nadzoru predstavljaju značajne korake.
Donošenje Zakona o direktnim stranim ulaganjima predstavlja značajan iskorak za postizanje povoljnog ambijenta za ulaganja, usklađenog sa međunarodnim standardima. Pored toga Turska je donijela i sistem označavanja CE i uvela obaveznu upotrebu tog sistema na unutrašnjem tržištu proizvoda, donijela propise u vezi davanjem ovlaštenja Ministarstvu za industriju za nadzor tržišta te uvela sistem klasifikacije NUTS, koji je potreban za usklađivanje sa regionalnim strategijama EU.
JAVNI SEKTOR
Posebni fond za istraživanja izveo je informativni projekat, u kojem su bila obuhvaćena 24 grada u cijeloj Turskoj. Namjera tog projekta bila je informirati tursko stanovništvo o EU, o odnosima između EU i Turske o procesu učlanjenja. Seminari su se odvijali u jedanaest gradova u istočnoj i jugoistočnoj Turskoj. Prisutnost je bila dosta visoka i povratne informacije su pokazale pozitivan razvoj. Efekti promjena, koje su prouzrokovale političke reforme u poslednje vrijeme su očite. Svakodnevni život se neprestano mijenja na bolje. U tako povoljnom ambijentu možemo utvrditi, da će se turska javnost vrlo pozitivno odazvati na odluku EU za početak pristupnih pregovora, jer ljudi vjeruju, da će se sa početkom pregovora reforme za povećanje standarda demokracije i ljudskih prava dobiti dodatni novi zamah.
Tako će Evropki savjet u Haagu decembra 2004 omogućiti Evropskoj uniji istorijsku priliku, da turskoj javnosti izrazi i objasni namjere u pogledu članstva Turske. Unatoč snažnoj podršci su, naime, prisutneprikrivene nedoumice o odlučnosti EU i nekih krugova u Turskoj, koji dvoume u iskrenost EU. Pored toga turska javnost je zabrinuta, jer bi proces reformi bio u opasnosti, ako pregovori ne bi počeli. Ako EU decembra ove godine ne bi donijela pozitivne odluke, takva zabrinutost će prevladati, turska javnost će biti duboko razočarana, proces harmonizacije može izgubiti snažnu podršku, koju trenutno ima.
Još jedna značajna povratna informacija sa navedenih seminara, povezana je sa određenom zabrinutošću članica EU u pogledu članstva Turske, bila je migracija. Kao što je vidljivo iz odgovora članstvo u EU bi još više značilo dodatno razvijanje privrednih i demokratskih standarda. Tako u suprotnosti sa raširenim shvatanjem u državama članicama EU turska javnost smatra, da će članstvo u EU njihovoj regiji donijeti blagostanje i tako povećati kapacitete zapošljavanja tamo živećih stanovnika Turske.
PREDNOSTI ČLANSTVA TURSKE U EU
Članstvo Turske u EU bi prije svega pokazalo, da EU zastupa zajedničke vrijednosti i idelae a ne zajedničku civilizaciju i religiju. Učlanjenjem države sa pretežno muslimanskim stanovništvom Unija bi dokazala, da nije kršćanski »klub«.Tako bi još više doprinijela miru u svijetu i zaštiti multikulturnog mozaika.
Sa članstvom Turske EU bi dobila neophodne strateške koristi što se tiče sigurnosti. Kako što su se često izrazili predstavnici NATO-a, Turska nije potrošač nego proizvođač sigurnosti. Pored toga, prema trenutnim ocjenama NATO-a u pogledu shvatanja »novih opasnosti«, koje su se promijenile poslije napada 11. septembra, Turska važi za »ključnu državu«. Pored sigurnosti centralni i jedinstven položaj Turske između tri kontinenta obezbjediti će podlogu za ostvarivanje očekivanih koristi Evro-atlantskog sredozemskog partnerstva. Evropska unija će sa Turskom kao punopravnom članicom povećati svoj uticaj na međunarodnom području posebno na Bliskom istoku, Balkanu i Kavkazu.
Pored toga Turska će doprinijeti rješavanju problema EU u vezi sa sigurnošću i raznolikošću dobave zbog neposredne blizine izvora energije i svog strateškog položaja što se tiče naftnih i plinskih cjevovoda. Što se tiče tržišnih prilika preduzeća iz EU će pored dostupa do turskog tržišta imati bolji dostup do tržišta Bliskog istoka, Rusije i centralne Azije. Priliku će imati dogovoriti partnerstva sa turskim firmama, koje su aktivna na tom tržištu, i iskoristiti te povoljnosti. Turska je svjesna da je čeka još dug put, posebno što se tiče realizacije već ozakonjenih reformi. Zato se od EU očekuje saradnja umjesto odnosa, koji je počesto pun predrasuda. Unatoč četrdesetgodišnjem odnosu i odlučenosti Turske moguće je primjetiti prisutnost predrasuda. U nekim dijelovima EU bi mogli reći, da Tursku obrađuju više kao »problem« a ne kao »partnera«. Turska očekuje, da će Evropska komisija, druge ustanove EU i države članice poduprijeti saradnju sa njom pri iskorijenjivanju takvih predrasuda te da će državljanima država članica objasniti, da će članstvo Turske značiti rješenje na zadovoljstvo svih. Sinergija, koju bi donijelo članstvo Turske bi Evropskoj Uniji utvrdilo put do novih uspjeha.
