Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), Ljubljana, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES prati proces pridruživanja Evropskoj uniji te spremnost država, posebno Hrvatske i Turske, za početak pregovora o ulasku u EU. IFIMES smatra, da je proces približavanja Turske Evropskoj uniji strateškog značaja za Evropu 21. stoljeća. O odnosima između Turske i EU govorio je na predavanju u Ljubljani 1. decembra 2004. godine turski potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Abdullah Gül. Predavanje u Ljubljani sadrži poglede Turske pred vrhunskim zasjedanjem EU 17. decembra 2004. godine u Briselu. Na njegovu želju predavanje objavljujemo u cjelini.
Abdullah Gül
Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova
Častni rektore Univerziteta u Ljubljani, poštovani učesnici, dame i gospodo! Zahvaljujem se Univerzi-tetu u Ljubljani za topao prijem. Veliko mi je zadovoljstvo da sam danas tu sa vama. Zahvalan sam profesoru Jezerniku za mogućnost, da mogu govoriti pred tako uglednim auditorijem.
Na početku bi čestitao slovenačkom narodu za uspješan ulazak u EU i NATO. Turska je prijateljski slovenački narod pozdravila i podržavala u tom procesu. Kao saveznik i partner smo sa zadovoljstvom pratili uspješan zaključak tranzicijskog perioda na putu u članstvo u EU i NATO. Slovenačka dostignuća pri uvođenju potpune demokratije i dinamične privrede u tako kratkom vremenu vrijedna su poštovanja.
Dame i gospodo! Evropska unija zbog svoje dinamične narave konstantno je središte za sve Evropljane, koji poštuju njene ideale: Evropa treba da bude područje trajnog mira i stabilnosti, kontinent, gdje svi mogu uživati koristi demokratije, vladavine prava, ljudskih prava i tržišne privrede, i unija, gdje je bogastvo namijenjeno svima. Još prije pet decenija to je bio samo san. Danas je projekat cjelovite i slobodne Evrope bliži stvarnosti nego ikada prije.
Dame i gospodo! Političke, kulturne i privredne veze Turske sa Evropom imaju više od dva stoljeća staru tradiciju. Republika Turska je već od svog osnivanja prije približno osamdeset godina slijedila politiku uključivanja u zapadne institucije. Turska je od samog početka uključena u Vijeće Evrope i NATO. Zbog toga nije bilo iznenađujuće, da je Turska zamolila za pristup tadašnjoj Evropskoj ekonomskoj zajednici samo osamnaest mjeseci poslije njenog osnivanja. Rezultat te molbe za pridruživanje bio je sporazum o pridruživanju iz 1963. godine, 28. član tog sporazuma predviđao je, da će se Turska jednog dana pridružiti Zajednici. Veze između Turske i EU postajale su sve snažnije. Sa privrednog aspekta EU je tradicionalno naš najveći trgovački partner i strani investitor. Prema riječima Evropske komisije Turska ima visoku sposobnost apsorpcije u poređenju sa drugim državama kandidatima. To naglašavam, jer želim izraziti svoje povjerenje u dinamičnu tursku privredu.
Sa uspješnim privrednim reformama poslednjih godina postigli smo stabilnost, rast i povjerenje. Odlučni i sigurni smo, da će do ulaska u EU turska privreda postati dovoljno jaka, da će predstavljati izvor dinamike u EU. Još jedan vidik privredne prisutnosti Turske su turski biznismeni u Evropi. Sa preko 80.000 preduzeća u svom vlasništvu turski biznismeni obezbjeđuju radna mjesta za desetine hiljada ljudi. Turski poslovni ljudi su se dokazali na više stranih tržišta. Sa punopravnim članstvom Turske imaće mnogo više mogućnosti za obezbjeđivanje novih radnih mjesta.
Prema svom geografskom položaju Turska se nalazi na raskrsnici sadašnjih i budućih energetskih, saobraćajnih i komunikacijskih mreža, koje povezuju EU sa istokom i obratno. Sa geopolitičkog vidika Turska je u tom periodu razvila svoje kulturne, političke i trgovačke odnose sa Balkanom, Crnim morem i državama Kavkaza. Danas je Rusija među našim najvećim trgovačkim partnerima. Zahvaljujući našim jezičkim i kulturnim vezama sa srednjeazijskim republikama imamo dobar dostup do te regije. Na Bliskom istoku Republika Turska je država, kojoj vjeruju i Izraelci i Palestinci. Moja vlada je oformila forum susjednih država kao podršku pri rješavanju problema u Iraku. Taj forum se pokazao kao značajan oslonac u nastojanjima za mir u Iraku. Generalni sekretar UN-a cijeni tu inicijativu i sam joj doprinosi. Prošle sedmice taj forum se sastao sa državama članicama grupe G-8, EU, OIC (Organizacija islamske konferencije) i Arapske lige, da bi pomagao obezbjeđivanju političkog procesa u Iraku.
Turska će i dalje potsticati reformu i transformaciju za politički i privredni razvoj na Bliskom istoku. Turska je snažan akter u sprečavanju konflikata, savlađivanju kriznih situacija i postkonfliktnom opravku. Imamo iskustva u operacijama očuvanja mira u Bosni, na Kosovu, u Albaniji, na Bliskom istoku i u Gruziji. Preuzeli smo komandovanje ISAF II u Afganistanu i uspješno izveli taj teški zadatak. Tu misiju ćemo opet preuzeti februara iduće godine. Sva ta pitanja i sve te regije su prioritetni zadatak i za EU.
Dame i gospodo! Etničke, kulturne i vjerske predrasude su danas, nažalost, raširenije nego ikada prije. One nastaju zbog socijalno-ekonomskih problema, kao što su migracije, siromaštvo, organizovani kriminal i terorizam ali te probleme i sami stvaramo. Savlađivanje tih prepreka je važan zadatak, koji predstavlja naš zajednički izazov.
Zbog toga bi jedan od naših ciljeva morao biti savlađivanje razlika svih vrsta sa solidarnošću, razumijevanjem, dijalogom i jedinstvenošću. Na tom području Evropska unija je dokazala svoju vrijednost kao zajedničku vrijednost različitih kulturnih, etničkih i vjerskih zajednica. Odnosi između Turske i EU i smjer u kojem će se razvijati u narednim mjesecima imaće značajne posljedice za regionalno i svjetsko jedinstvo.Evropska unija mora biti napredna snaga, koja može postići političke ciljeve na svjetskom nivou. Uvijek smo vjerovali, da će proširenje služiti toj namjeri. Zbog toga smo zadovoljni, da evropski državnici, političari, intelektualci i poslovni ljudi sa svjetskim vizijama gledaju na cilj Turske, da se pridruži Evropi sa vidika jednakih strateških interesa.
Dame i gospodo! Moja država sa unutrašnjom dinamikom uvijek je bila spremna, da se brzo prilagodi novim okolnostima. To je posebno važno u EU, koja je sama po sebi veliki projekat preoblikovanja. U poslednjim godinama zabilježili smo ogromni napredak u ispunjavanju standarda EU na brojnim područjima. Turski parlament je na prijedlog moje vlade donio osam paketa političkih reformi. Sa njima bi se u skladu sa normama i pravnim redom EU nadogradili već tako savremeni standardi demokratije. Sa tim će se još dodatno utvrditi osnovna prava, kao što su sloboda izražavanja, pravo na udruživanje i mirno okupljanje, kulturna i vjerska prava.
Ojačana će biti civilna narav naše demokratije i civilnog društva. Poboljšali smo zakone protiv korupcije i postali potpisnici osnovnih konvencija na tom području. Donijeli smo zakone i podzakonske propise o odgovornosti državnih zvaničnika i transparentnosti uprave. Oblikovan je projekat reforme za decentralizovaniju i racionalniju javnu upravu. U praksi funkcioniše Zakon o pravu do obaviještenosti, koji obezbjeđuje cjelovit okvir za javnu transparetnost. Sve te dalekosežne promjene odsjevaju u izvještaju i preporukama Komisije objavljenom 6. oktobra ove godine.
Prema riječima zvaničnika EU izveli smo »tihu revoluciju«. Skladno sa tim Komisija je priporučila početak pristupnih pregovora. Taj razvoj je historijskog značaja. U budućnosti ćemo još više nastojati poboljšati standarde i njihovu realizaciju. To je naš trajni zadatak.
Dame i gospodo! Približavanjem decembarskog samita Evropskog vijeća pitanje pridruživanja Turske potstaklo je javne rasprave u nekim državama EU: Takve rasprave mi se čine normalnim i koristnim. Prema mom mišljenju slabo je i nepravedno, da se te rasprave osredotočavaju, prije svega, na »punopravno« članstvo Turske, iako smo još u veoma ranoj fazi. Zbog toga ne smijemo zaboraviti na stvarni značaj očekivane odluke, koja će biti donijeta 17. decembra.
Ukoliko dođe do početka pregovora otvorit će se nova faza u našim odnosima, koja će trajati još godinama. Uspješnost Turske će odrediti koliko dugo će ta faza trajati. Kada gledamo Tursku kao članicu EU moramo pred sobom imati sliku drugačijih okolnosti od ovih koje su prisutne danas. Zamišljati moramo trenutak, kada će Turska ispuniti sve zahtjeve za članstvo.
Dame i gospodo! Sredinom ovog mjeseca EU će donijeti važnu odluku za Tursku.U vezi sa tim smatram, da je važno da nezaboravimo na činjenicu, da proces pridruživanja Turske nikada nije bila igra u kojoj jedna strana gubi dok druga dobija. EU i sve njene države članice dobijaju sa našim punopravnim članstvom kao što je pokazala studija o uticaju, kojeg je pripremila Komisija. To je glavni argument, koji je do sada i koji će i ubuduće povezivati Tursku i EU.
Želio bih odgovoriti onima, koji predlažu, da Turska ne dobije mogućnost članstva nego status »posebnog partnera«. Ne smijemo zaboraviti, da Turska već sada ima snažne i posebne odnose sa EU. Naša carinska unija djeluje već osam godina, odvijaju se već različita nastojanja za njeno još dodatno jačanje. Izdvojena su sredstva za saradnju u ESDP (Evropska perspektiva prostornog razvoja). Predpristupna strategija u cjelini je pripremljena za realizaciju sa opsežnim političkim i makroekonomskim dijalogom i finansijskom saradnjom. Odvijaju se razgovori za liberalizaciju usluga i javnih tendera.Ukratko, zamjene za punopravno članstvo nema. Prijedlozi za poseban status znače rizik, da će se promijeniti vidici budućnosti za sve strane i kao takvi su neprihvatljivi.
Dame i gospodo! Očekujemo, da će EU na decembarskom samitu na vrhu donijeti jasnu i bezuslovnu odluku, da će se 2005. godine bez odlaganja početi pristupni pregovori sa Turskom. Izuzetno je važno, da je ta odluka pravedna, nepristrana i objektivna. Bilo bi žaljenja vrijedno, ako bi dozvolili, da kratkoročne zabrinutosti ili pitanja unutrašnje politike pojedinih država članica zasjene i potkopaju tako veliki projekat, koji je značajan za budućnost svih nas. Važno je i to, da odluka samita na vrhu ne bude u suprotnosti sa načelima na kojima je bazirana EU. Naš prednosni zadatak je postići, da proces pristupnih pregovora postane trajan i predvidljiv.
Dame i gospodo! Slovenija i Turska su države, koje slijede zajedničkom evropskom pozivu. Imamo jednake ciljeve koji se tiču brojnih pitanja vanjske politike. Sloveniju gledamo kao važnog partnera u regiji sa dugom kulturnom i industrijskom tradicijom te uređenom komunikacijskom i saobraćajnom infrastrukturom, koja prema geografskom položaju predstavlja vrata Evrope u srednju i istočnu Evropu. Mislim, da bi morali produbiti našu bilateralnu saradnju i efikasno je proširiti izvan svojih država, posebno pri privrednom oporavku jugoistočne Evrope. Tijesne veze Turske sa Kavkazom i srednjeazijskim državama bi mogle omogućiti nove puteve saradnje. Slovenačka preduzeća mogu iskoristiti mogućnosti lakšeg dostupa do tih regija.
Vjerujemo, da je Slovenija svjesna, kao i mi, da će nam se otvoriti novi putevi za saradnju u obostranom interesu, koje će se potvrditi kroz mogućnost pristupanja Turske EU.
Hvala za vašu pažnju.
