Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom zakazanih prijevremenih parlamentarnih izbora u Republici Makedoniji 5.juna/lipnja 2016.godine pripremio analizu aktualne političke situacije. Iz analize „Makedonija: Ukradena država i demokratija“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Prijevremeni parlamentarni izbori u Makedoniji, koji su bili predviđeni da se održe 24.aprila 2016.godine odloženi su za 5.juni 2016.godine, iako još uvijek nisu ispunjeni uslovi za njihovo održavanje. Izbori su posljedica dogovora iz Pržina iz juna 2015.godine kada su četiri vodeće političke stranke u Makedoniji, Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija – Demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo (VMRO-DPMNE), Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), Demokratska unija za integraciju (DUI-BDI) i Demokratska partija Albanaca (DPA-PDSH), nakon teških pregovora postigli dogovor da političku krizu, prouzrokovanu nezakonitim prisluškivanjem više od 20.000 građana, prevaziđu održavanjem prijevremenih parlamentarnih izbora uz ispunjenje određenih preduslova, između ostalih, pročišćavanje izbornog spiska na kojem se nalazi višak od 330.000 birača i da se uspostavi regulacija medija, koja će omogućiti jednak dostup do medija svim učesnicima u izbornom procesu umjesto dosadašnje apsolutne medijske dominacije VMRO-DPMNE.
U međuvremenu je albanska stranka DUI Ali Ahmetija početkom aprila 2016 taktički napustila vladajuću koaliciju u interesu režima kako bi iznudila i „zabetonirala“ datum održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora za 5.juni 2016 i tako još jednom pokazala i potvrdila, da je marioneta u rukama Nikole Gruevskog (VMRO-DPMNE). I druga albanska stranka DPA je sve vrijeme u funkciji režima. Albanci su zahvaljujući DUI i DPA ostali bez svojih predstavnika u institucijama makedonske države. Lojalnost dvojcu Nikola Gruevski - Sašo Mijalkov neupitna je i od predsjednika DPA Menduha Thaçija što je vidljivo i iz objavljenih prisluškivanih razgovora u kojima Thaçi izražava lojalnost Mijalkovom „do smrti“. Zbog toga ne iznenađuje činjenica, da su državno vodstvo Albanije i premijer Edi Rama, otkazali bilo kakvu podršku dvojcu Ahmeti – Thaçi.
U međuvremenu je Ustavni sud Republike Makedonije donio kontraverznu odluku da „vrati“ ovlaštenja predsjedniku Republike Makedonije Gjorge Ivanovu u vezi pomilovanja, na osnovu kojih može pomilovati ne samo osuđene nego i osumnjičene osobe. Iako niko od predsjednika Ivanova nije zahtijevao pomilovanje, on je ipak donio odluku o pomilovanju svih učesnika u aferi „prisluškivanje“ i aferi „izborne prevare“ što je pokrenulo masovne proteste građana i pomilovanih osoba iz redova opozicije. Predsjednik Ivanov je ponovno zloupotrijebio svoje ustavne ovlasti i zbog toga građani Makedonije na masovnim protestima opravdano zahtijevaju njegovu ostavku.
Inače, poznato je, da je navedena pomilovanja predsjednik Ivanov dogovorio sa vodstvom VMRO-DPMNE i istovremeno zloupotrijebio dolazak u Makedoniju predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora i predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, jer je upravo na dan njihovog dolaska objavio odluku o pomilovanjima kako bi ublažio reakcije javnosti na svoju odluku. Istovremeno je neuobičajeno, da su Pahor i Grabar-Kitarović došli u posjetu Makedoniji u vrijeme napete predizborne kampanje, jer se time u javnosti stvara utisak da podržavaju postojeći režim, koji je i prouzrokovao političku krizu. Navodni razlozi posjete, da Pahor i Grabar-Kitarović dolaze zbog procesa „Brdo-Brijuni“ nisu uvjerljivi i providni su, jer je proces „Brdo-Brijuni“ mrtav duže vrijeme i nema nikakve dodane vrijednosti. U navedenoj igri Pahora i Grabar-Kitarović odbio je sudjelovati austrijski predsjednik Heinz Fischer, koji nije želio doći u Makedoniju i učestvovati u raskrinkanoj igri sa odlazećim režimom u Makedoniji. Zanimljivo je, da su Pahor i Grabar-Kitarović uvučeni u makedonski „lonac“ u kojeg je u pozadini uključena i Rusija, koja ima interes da zaustavi i onemogući ulazak Makedonije u NATO, a Pahor i Grabar-Kitarović su predsjednici država, koje su punopravne članice NATO-a.
Sredinom ove godine navršava se 1o godina od dolaska na vlast koalicije VMRO-DPMNE i DUI.
VMRO-DPMNE je tokom desetogodišnje vladavine sudjelovao u izbornim prevarama i svi dosadašnji održani izbori dovode pod sumnju izborne rezultate. Zbog toga je Specijalno javno tužilaštvo pokrenulo krivični postupak protiv bivše ministrice za unutarnje poslove Gordane Jankulovske i bivšeg ministra za promet i veze Mileta Jankievskog,da su sudjelovali u izbornim prevarama. Pošto se radi o izbornim prevarama opravdanim se postavlja pitanje legalnosti i legitimnosti izbora predsjednika Parlamenta, Vlade, predsjednika države, Ustavnog suda ...
Mediji i medijski prostor su pod apsolutnom kontrolom režima Nikole Gruevskog, bivšeg premijera, koji je još uvijek predsjednik VMRO-DPMNE i apsolutni gospodar Makedonije. O uskraćivanju slobode medija u Makedoniji u svojim izvještajima posljednjih nekoliko godina redovno su upozoravale i međunarodne organizacije. Zbog toga je potrebno, prije održavanja izbora, uspostaviti regulaciju medija, jer je u postojećem kreiranom i režiranom ambijentu apsolutno favoriziran VMRO-DPMNE.
Tokom 10 godina vladavine VMRO-DPMNE je građanima Makedonije ukrao državu i demokratiju. Pri tome je imao svesrdnu pomoć DUI. VMRO-DPMNE se uglavnom bavio institucionalnim kriminalom i korupcijom, jer pod kontrolom ima sve poluge vlasti, dok je albanskim liderima uglavnom prepustio vaninstitucionalni kriminal. To je bila u osnovi podjela vlasti i interesnih područja između VMRO-DPMNE i DUI. U tom duhu su se odvijali i sastanci za sastavljanje koalicije na kojima je sudjelovao i tadašnji šef makedonske tajne službe Sašo Mijalkov, koji je kod sebe imao bogate kriminalne dosjee albanskih lidera.
Formiranje Specijalnog javnog tužilaštva daje nadu da bi se u Makedoniji mogli pokrenuti brojni pozitivni procesi i započeti proces de-Gruevizacije te države. Nažalost, pored Specijalnog javnog tužilaštva nije formiran i Specijalni sud, koji bi sudio počiniteljima kriminala i korupcije enormnih razmjera. Od ukupnog broja 770 sudija u Makedoniji je čak 440 sudija imenovao VMRO-DPMNE kao svoje kadrove.
Neophodno je formirati Specijalni sud na istim osnovama kao i Specijalno javno tužilaštvo, koji bi procesuirali brojni kriminal, koji se povezuje sa dodjeljivanjem subvencija u poljoprivredi, namještanjem tendera, transferom novca u Belize, Kajmanska ostrva, Djevičanska ostrva, Češka, Kipar, Švicarska, Delaware itd. Prema procjenama u posljednjih 10 godina vladavine VMRO-DPMNE iz Makedonije je izvučeno oko 2,2 milijarde EUR kroz razne oblike kriminala i korupcije.
Pored glavnih osumnjičenih za kriminal i korupciju Nikole Gruevskog i Saše Mijalkova nalaze se brojni drugi pojedinci koji se dovede u vezu sa aktualnim režimom kao što su: Mile Jankievski, Vladimir Peševski, Koce Trajanovski, Orce Kamčev, Srgjan Kerim, Musa Xhaferi, Bekim Hasani, Minčo Jordanov, Cele Pandeleski, Nikola Todorov i mnogi drugi. U opticaju je spisak „TOP 100 lica“ režima Nikole Gruevskog, koji su predmet istraga Specijalnog javnog tužiteljstva.
Pred Specijalnim javnim tužiteljstvom je težak zadatak pokretanja optužnici za „TOP 100 lica“ režima na čelu sa dvojcem Gruevski-Mijalkov. Proces de-Gruevizacije Makedonije započet će sa hapšenjem Nikole Gruevskog. Prema procjenama počinjeni kriminal je neprimjereno veći po intenzitetu i sadržaju nego počinjeni kriminal bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera. Zbog toga će de-Gruevizacija Makedonije biti veliki izazov i za međunarodnu zajednicu, jer kriminal jedne države nije izolirana kategorija nego sadrži elemente međunarodnog kriminala. Vodeće svjetske obavještajne službe imaju bogate dosjee dvojca Gruevski-Mijalkov, njihovih najbližih saradnika i svih onih koji su se okoristili zahvaljujući postojećem režimu.
Zbog svega navedenog potrebna je snažna podrška vodstvu Specijalnog javnog tužiteljstva, Katici Janevi, Fatime Fetahi, Lence Risteski i drugim tužiocima, koji su svojim dosadašnjim djelovanjem pokazali profesionalnost i neustrašivost u borbi protiv kriminala i korupcije. U Makedoniji je došlo do zloupotrebe i kraha institucija države i u takvim okolnostima uloga Specijalnog javnog tužilaštva postaje još važnija. Makedoniji će najvjerovatnije biti potrebna dodatna pomoć američkih agencija da se obračuna sa kriminalom i korupcijom kao što su tu pomoć SAD nudile Italiji za obračun sa mafijom.
Još uvijek nisu ispunjeni uslovi za održavanje fer, poštenih i transparentnih izbora 5.juna 2016, jer se na izbornom spisku nalazi više od 330.000 nelegalno upisanih birača. Opravdanim se postavlja pitanje, ko je spreman preuzeti odgovornost za organizaciju izbora u takvim uslovima, jer bi takvi izbori bili falsificirani i kriminalni. Zbog toga je važno da EU i zvanični Brisel daju snažniju podršku demokratizaciji Makedonije, jer bi to značilo podršku demokratizaciji cijele regije Zapadnog Balkana. Pojedini krugovi unutar EU još uvijek koketiraju sa Gruevskim, jer je za jedan dio EU spreman, po narudžbi, izazvati i lokalni konflikt kako bi fizički prekinuo izbjegličke/migrantske puteve, koji preko Makedonije vode prema Zapadnoj Evropi. Pri tome je od posebne važnosti uloga Evropskog komesara sa susjedsku politiku i proširenjeJohannesa Hahna, koji vjerovatno ne bi dozvolio u svoj zemlji Austriji, da kriminal i kriminalne strukture te korupcija ovladaju institucijama austrijske države. Austrija, Njemačka, Mađarska i Slovenija ne mogu izbjeći svoju odgovornost u aferi nezakonito prisluškivanje više od 20.000 građana, jer su postojeći telekom operateri u Makedoniji u većinskom ili manjinskom dijelu u (para)vlasništvu tih država.
Makedonski režim je u strahu i panici, jer su mu odbrojani dani i zbog toga je spreman nanijeti dodatnu štetu Makedoniji, jer je čak 40% makedonske privrede u (para)vlasništvu VMRO-DPMNE.
U Makedoniji na djelu imamo eroziju režima i aktivnosti pojedinaca iz režima, koji su se već ponudili opoziciji u ulozi „svjedoka-saradnika“. Dosadašnji odnos EU prema događanjima u Makedoniji, dovodi do ugrožavanja evropskih vrijednosti, jer se EU nije adekvatno odazvala ili je sa odazivanjem zakasnila. Time je dodatno izgubila svoj kredibilitet među makedonskim građanima zbog svoje podrške i koketiranja sa omraženim režimom.
Makedonska kriza neće se moći razriješiti bez dodatnog angažmana SAD-a. U slučaju režima u Makedoniji imamo sličnu situaciju kao sa autoritarnim sirijskim režimom u Damasku sa kojim su države EU već prije nekoliko godina prekinule diplomatske odnose i povukle svoje ambasadore. Ukoliko se nastavi dosadašnja eskalacija situacije u Makedoniji EU će biti prisiljena donijeti odluku o prekidu diplomatskih odnosa i povlačenju ambasadora država članica EU iz Makedonije.
U Makedoniji je potrebno relaksirati odnose kroz organizaciju fer, poštenih i transparentnih izbora. Tome bi dodatno doprinijelo hapšenje ključnih aktera destabilizacije Makedonije, prije svega, dvojca Gruevski – Mijalkov.
Potrebno je, da SAD i EU izraze snažniju podršku tužiteljicama specijalnog tužiteljstva Jonevi , Fetahi, Risteski i drugim tužiocima, jer će angažman Specijalnog javnog tužiteljstva povratiti povjerenje u institucije makedonske države i doprinijeti dekriminalizaciji politike i javne scene u Makedoniji.
Ukoliko se ne izvrši pročišćavanje izbornog spiska, na kojem se nalazi višak od 330.000 birača biće potrebno ponovno prolongirati prijevremene izbore, koji su zakazani za 5.juni 2016.godine, jer će u suprotnom održavanje izbora podsjećati na nedavno održane parlamentarne izbore u Siriji, koje su bile u organizaciji i za potrebe očuvanja režima Bashara al-Assada, koje civilizirani svijet ne priznaje.
Sigurnosni stručnjaci upozoravaju na mogućnost atentata na najprepoznatljivije lidere opozicije kao što se to desilo 2006.godine kada je izvršen atentat na Arbëna Xhaferija. Ta opasnost je od nedavno povećana, kada su od strane režima oduzeta zakonska i ustavna prava ministru za unutarnje poslove u prijelaznoj vladi Oliveru Spasovskom (SDSM) i poništene sve njegove donesene odluke, jer režim još uvijek temelji na represivnom aparatu. Nezakonito oduzimanje ustavnih i zakonskih prava koje ima ministar Spasovski je alarm, da se režim mobilizira i pokušava konsolidirati, da bi opstao na vlasti i izbjegao neizbježna hapšenja i sudska procesuiranja ključnih ljudi režima. SAD i EU ne smiju ostaviti Republiku Makedoniju na cjedilu i njene građane, koji su već 10 godina taoci režima Nikole Gruevskog. Zbog toga je građanima Makedonije potrebno pomoći da vrate ukradenu vlastitu državu i ponovno uspostave demokratiju, a izbore prolongirati sve dok se ne ispune uslovi za njihovo održavanje.
Ljubljana, 27. april/travanj 2016
