Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES[1]) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH), koji će se održati 15.novembra/studenog 2020 pripremio analizu završnice izborne kampanje. Iz analize „Lokalni izbori u BiH 2020:Uvod u tektonske promjene na političkoj sceni“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Izborna kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, koji će se održati 15.novembra/studenog 2020.godine ulazi u završnu fazu. Ukupan broj birača je 3.283.194. Na predstojećim izborima je znatno povećan broj birača koji glasaju putem pošte i iznosi 101.771 birač. Na lokalnim izborima natječe se 30.809 kandidata za pozicije u budućoj lokalnoj vlasti, 534 politička subjekta odnosno 129 političkih stranaka, 262 nezavisna kandidata, 72 koalicije, devet listi nezavisnih kandidata i 71 nezavisni kandidat pripadnik nacionalnih manjina.
Na lokalnim izborima izabrat će se 64 općinska vijeća u Federaciji BiH, 56 skupština opština u Republici Srpskoj (RS), 120 načelnika općina/opština, 22 gradonačelnika i 31 zastupnik Skupštine Brčko Distrikta BiH.Muškarci su dominantno kandidati za (grado)načelnike.Zakon o ravnopravnosti spolova je propisao kvotu od 40% za manje zastupljen spol, a Izborni zakon BiH je propisao, da se mora na listama naći minimalno 40% manje zastupljenog spola.
Iako se radi o lokalnim izborima njihova važnost je daleko veća, jer poslije pada režima Mila Đukanovića i Demokratske partije socijalista (DPS) u Crnoj Gori i pobjede na američkim predsjedničkim izborima Josepha Bidena (D) otvaraju se mogućosti za tektonske promjene na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini, a već je došlo do preslagivanja na političkoj sceni entiteta Republika Srpska (RS). Rezultati lokalnih izbora će u mnogome utjecati na dalji razvoj političke situacije u Bosni i Hercegovini i na Opšte izbore, koji su predviđeni da se održe 2.oktobra 2022. Zbog toga postoji realna opasnost izborne prevare/krađe, jer su ovi lokalni izbori uvod u pad režima. Jednom zauvijek mora se zaustaviti spirala izbornih prevara i krađa u Bosni i Hercegovini.
Međunarodni institut IFIMES objavio je na početku izborne kampanje analizu „Lokalni izbori u BiH 2020: Talas političkih promjena seli se iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu“ 20.oktobra 2020, link: https://www.ifimes.org/ba/9916 .
Lokalni izbori su specifični, jer se radi o lokalnoj samoupravi odnosno lokalnom nivou vlasti sa kojom građani imaju najviše dodira prilikom rješavanja svojih svakodnevnih životnih potreba i problema. Zbog toga je važno kome dati svoj glas. Pošto se radi o lokalnim sredinama većina građana poznaje kandidate i lokalne probleme i tu dolazi do izražaja ugled i povjerenje u kandidata. Zbog toga je na lokalnim izborima veliki broj nezavisnih kandidata i nezavisnih lokalnih lista, koje se pojavljuju kao politički subjekti samo na nivou jedne lokalne zajednice. Karakteristično za lokalne izbore je, da stranke ulaze u neprincipijelne koalicije iako su na višim nivoima vlasti žestoki politički protivnici. Bezbroj je primjera takvih koalicija.
Tako u entitetu Republika Srpska imamo neprincipijelne koalicije u Šamcu, Čelincu i Tesliću, Bratuncu. U Šamcu kandidata za načelnika opštine vladajućeg Narodnog demokratskog pokreta (NDP) podržava opoziciona Srpska demokratska stranka (SDS). U Bratuncu vladajuća Ujedinjena Srpska (US) podržava kandidata opozicije za mjesto načelnika opštine umjesto kandidata SNSD-a.
U Srebrenici su prisutna grupiranja koalicija (bošnjačka i srpska) na etničkom nivou što nije dobro za demokratiju i moderne demokratske procese. Čak su dvojica zvaničnih srpskih kandidata odustala od načelničke kandidature u Srebrenici, da bi podržali jednog kandidata aktualnog načelnika opštine Srebrenica Mladena Grujičića što upućuje na političku korupciju i/ili zastrašivanje. U opštini Srebrenica u posljednja tri mjeseca prijavu mjesta prebivališta je tražilo i dobilo čak 940 osoba što otvara pitanje o regularnost izbornog spiska.
Na lokalnim izborima učestvuje veći broj nezavisnih listi i nezavisnih kandidata, jer su ugled i povjerenje u kandidata često važniji od stranačke pripadnosti.
Analitičari smatraju, da vodeće političke stranke obmanjuju javnost, jer stranke kandidiraju aktualne ministre i poslanike na lokalnim izborima, a jasno je, da oni neće napustiti svoje dosadašnje funkcije, da bi bili općinski odbornici odnosno načelnici.
Lokalni izbori u BiH 2020, održavaju se u vrijeme vrhunca pandemije Covid-19 zbog toga su masovna predizborna okupljanja onemogućena, iako pojedine političke partije krše predviđene epidemiološke mjere, koje ograničavaju broj učesnika na masovnim skupovima. Međutim, ključno je pitanje, da li će vlasti odnosno pojedinci zbog slabe reakcije i odgovora na pandemiju Covid-19 odgovarati za smrt velikog broja građana.
Epidemiološka situacija se ne smije zloupotrebljavati i biti izgovor, jer se moraju osigurati slobodni, pošteni i fer lokalni izbori.
Režim Milorada Dodika (SNSD) je proglasio zabranu okupljanja kako bi otežao odnosno onemogućio opoziciji izbornu kampanju i smanjio izlaznost na izborima, koja njemu najviše odgovara.
Centralna izborna komisija (CIK) ograničavanjem broja promatrača na izborni dan zbog preporuka i distance od 1,5 metar, krši Izborni zakon BiH.
Pojedine političke stranke će vjerovatno pokušati, da iskoriste tešku epidemiološku situaciju u BiH kako bi onemogućili nestranačkim, ali i pojedinim stranačkim promatračima, da budu prisutni na određenim biračkim mjestima s ciljem izbornih krađa. Mora se osigurati nestranačkim promatračima, da budu prisutni na biračkim mjestima, jer bi u protivnom sve bilo prepušteno političkim strankama, koje bi imale odriješene ruke za razne malverzacije i kontrolu nad izbornim procesom.
Analitičari upozoravaju, na trgovinu mjestima u biračkim odborima, koja je u suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH, koji propisuje da politički subjekti ovjereni za učešće na izborima mogu imati samo po jednog predstavnika u sastavu jednog biračkog odbora. Utvrđene su prijave i odjave birača u sedam opština, među kojima je se posebno izdvaja Srebrenica što upućuje na mogući izborni inženjering. Konstatirano je povećanje trenda i sve veći broj izbornih nepravilnosti iz jednog u drugi izborni ciklus u Bosni i Hercegovini.
Do nagovještaja tektonskih potresa na političkoj sceni dovela je odluka Demokratskog narodnog saveza (DNS) da napusti vladajuću koaliciju. Dolaskom Nenada Nešića na čelo ova stranka afirmisala je princip institucionalne zaštite interesa Republike Srpske, uz puno poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma i svih međunarodnih i domaćih pravnih normi.
Građani u Republici Srpskoj i članovi Socijalističke partije žele, da vladajuću koaliciju napusti i Socijalistička partija (SP) Petra Đokića, koja se nedavno oslobodila grupe „Dodikovaca“, koji su povezani sa kriminalnim miljeom. SP bi izlaskom iz vladajuće koalicije prevagnula u korist rušenja režima Milorada Dodika. Da bi za izlazak iz ove koalicije SP dobila i širu podršku, šalju signale i tri manje političke partije, od kojih je jedna Partija penzionera. Prema relevantnim istraživanjimaa SNSD na lokalnim izborima gubi u gradu Banja Luka (grad neriješenih ubistava), a neizvjestan je ishod u Bijeljini, Prijedoru i Trebinju gdje su veće šanse za trijumf opozicije. Zbog toga su intenzivirane aktivnosti SNSD u vezi pritisaka na birače, izbornih prevara, kupovini glasača, ali i nezakonitom registrovanju birača u inostranstvu.
Milorada Dodika čeka neizbježna sudbina Nikole Gruevskog (VMRO-DPMNE) kao i demontaža Dodikovog režima. Režim Gruevskog definitivno poražen na lokalnim izborima u Sjevernoj Makedoniji 15.oktobra 2017. Ulogu Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) kao predvodnika svih građana u demontaži režima u Sjevernoj Makedoniji u Bosni i Hercegovini imaju šansu da preuzmu pojedine opozicione snage u oba bh. entiteta. Primijećeno je da Dodik sve resurse ulaže za skidanje sa „crne liste“ američke administracije, jer ugrožava američku nacionalnu sigurnost i interese zbog svog dosadašnjeg političkog djelovanja. Dodik je netransparentno potrošio ogromne iznose sumnjivog novca za skidanje sa američke „crne liste“, iako je poznato da prema američkim zakonima nije dozvoljeno lobiranje za skidanje sa „crne liste“.
Već je došlo do preslagivanja na političkoj sceni Republike Srpske, izlaskom iz vladajuće i najdugovječnije koalicije (SNSD-DNS-SP) Demokratskog narodnog saveza (DNS), koji je dolaskom na čelo te stranke Nenada Nešića izabrao drugačiji politički put, a to je političko djelovanje, koje će biti u interesu građana/birača, jer je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) svoje djelovanje uglavnom temeljio opstankom na vlasti po svaku cijenu i enormnom bogaćenju i pljački društvenih resursa na čelu sa Miloradom Dodikom, članovima njegove porodice i pojedincima oko njega.
Velika su očekivanja građana u Republici Srpskoj, da vladajuću koaliciju napusti i Socijalistička partija (SP) Petra Đokića, koja se nedavno oslobodila grupe „Dodikovaca“ u svojim redovima i koja bi izlaskom iz vladajuće koalicije prevagnula u korist rušenja režima Milorada Dodika. Socijalistička partija je prva reagirala na Dodikovu primitivnu politiku najavljivanjem uskraćivanja podrške posebno u Banja Luci. Prema relevantnim istraživanja SNSD na lokalnim izborima gubi u gradu Banja Luka, a po svemu sudeći u Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kao većim gradovima. Očito je Dodik ignorisao činjenicu, da je Socijalistička partija stabilna partija, koja će poboljšati izborni rezultat kao i DNS.
Koncept Milorada Dodika od prije godinu i više dana je bio, da u uslovima rasta budžeta, plata, penzija, investicija, realne rasti zaposlenosti, da sve uspjehe pripiše sebi, a da druge ključne aktere eliminira, a te planove mu je pokvario Covid-19 i sada mu je sve to postale veliko breme sa kojim se mora sam nositi. Njegovi ljudi sumnjaju u koncept njegove politike i pronašli su kontakte na drugim stranama.
Simptomatično je, da je Nenad Nešić ekspresno pozvan u Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) kako bi bio saslušan 21.oktobra 2020 u okviru istrage o navodnoj zloupotrebi službenog položaja koju od ranije vodi Uprava kriminalističke policije MUP RS. Nešić se odazvao na poziv, ali je policijskim službenicima odbio dati izjavu. Prema saznanjima saslušanje se odnosilo na navodnu zloupotrebu službenog položaja u vezi s jednim od tendera JP „Putevi Republike Srpske“.
Analitičari smatraju, da je prije saslušanja Nenada Nešića trebao biti saslušan Milorad Dodik. U situaciji kada rejting DNS i Đokićevih Socijalista raste Dodik je spremio scenarij da pokuša oslabiti i nanijeti štetu Socijalističkoj partiji, dok je prije toga jedan manji dio „Dodikovaca“ iz Socijalističke partije uz kompletnu Dodikovu podršku i logistiku na kriminalan način sebi formirao novu partiju. Sve ovo potvrđuje činjenicu, da nema procesuiranja ozbiljnog kriminala i podizanja optužnica nego se radi o senzacijama i/ili montiranim optužnicama.
Analitičari smatraju, da je Dodikov udar na DNS i Socijalističku partiju (SP) najlošiji potez, jer je izgubio najiskrenije i najvjernije političke partnere, a u sistem vlasti je uveo svoje političke protivnike, koji su demotivirali odnose unutar koalicije što se negativno prenijelo i na građane Republike Srpske.
Stranku demokratske akcije (SDA) od njenog osnivanja prate politička previranja i raskoli. Najpoznatiji raskol, odmah poslije osnivanja, je napuštanje SDA od strane Adila Zulfikarpašića, kasnije Fikreta Abdića i Harisa Silajdžića. SDA nije klasična politička stranka nego više pokret odnosno konglomerat različitih interesa, koji je u osnovi zadržao ulogu vodeće političke stranke u Bosni i Hercegovini, koja je izuzev jednog kraćeg perioda svo vrijeme na vlasti na svim nivoima.
Test za SDA biće glavni grad BiH odnosno Kanton Sarajevo gdje su od devet općina osam načelnici iz SDA te gradonačelnik Sarajeva.
Na lokalnim izborima vladajuća Stranka demokratske akcije (SDA) odmjeravat će snage sa koalicijom, koju čine četiri političke stranke: Socijaldemokratska partija (SDP), Naša stranka (NS), Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NBL) i Narod i pravda (NiP). Te četiri stranke popularno nazvane „Četvorka“ su objavile izborni program nazvan „Sarajevski dogovor 2020“, koji se sastoji od 29 principa oko kojih se bazira njihov rad, zbog toga će lokalni izbori predstavljat svojevrstan plebiscit ZA ili PROTIV sadašnje SDA vlasti. Nažalost, niko nije ponudio rješenje kojem bi grad Sarajevo imao veće ovlasti i ustrojstvo primjereno glavom gradu države i da se gradonačelnik i gradsko vijeće Sarajeva biraju neposredno na izborima, a ne kao do sada posredno odnosno delegatski. Od izbornog rezultata na lokalnim izborima zavisiti će odvijanje daljih dešavanja u SDA.
Anomalije izbornog zakona u Bosni i Hercegovini su vidljive i na lokalnim izborima. Za izbor (grado)načelnika izbornim zakonom nije predviđen drugi krug izbora, nego kandidat koji osvoji najviše glasova u prvom i jedinom krugu glasanja postaje (grado)načelnik opštine/grada što umanjuje njegov legitimitet. To je posebno izraženo u općinama i gradovima gdje se za poziciju (grado)načelnika nadmeće više kandidata.
Analitičari smatraju, da je potrebno u narednim promjenama Izbornog zakona u BiH osigurati da izabrani (grado)načelnici osvoje natpolovičnu većinu glasova u 1. ili 2.izbornom krugu za (grado)načelnike, da se ne bi dovodila u pitanje njihova (ne)legitimnost. Ista situacija je i kod izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gdje također ne postoji drugi izborni krug glasanja kako bi kandidati osigurali natpolovičnu većinu glasova, što sada uglavnom nije slučaj zbog velikog broja kandidata. Također, potrebno će biti pronaći rješenje za participaciju u vlasti manjinskih etničkih zajednica na svim nivoima vlasti.
Republika Hrvatska je punopravna članica EU i NATO, radi se o ozbiljnim asocijacijama, koje traže poštivanje i implementaciju najviših demokratskih i pravnih standarda.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i HDZ Hrvatske Andrej Plenković (HDZ) je nedavno primio povjerenika za Općinski odbor HDZ-a BiH Tomislavgrad i kandidata za načelnika na predstojećim lokalnim izborima te se sa njim sastao u Zagrebu.
Ministar evropskih i vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman (HDZ) posjećuje općine u Zapadnoj Hercegovini sa čelnicima HDZBiH i tako aktivno sudjeluje u izbornoj kampanji.
Analitičari smatraju, da najveće uplitanje u izborni proces na predstojećim lokalnim izborima predstavlja djelovanje sigurnosno-obavještajnog aparata Republike Hrvatske na teritoriji Bosne i Hercegovine sa namjerom da pomognu HDZBiH, da trijumfira na lokalnim izborima. Postavlja se pitanje, šta radi sigurnosno-obavještajni aparat Hrvatske, članice EU i NATO, na teritoriji susjedne države Bosne i Hercegovine, posebno kada je pravomoćnim presudama Međunarodnog krivičnog sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY) presuđeno, da je Hrvatska učestvovala u međunarodnom oružanom sukobu na teritoriji Bosne i Hercegovine i u Udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) protiv Bosne i Hercegovine. Na potezu su organi EU i NATO, jer djelovanje Hrvatske urušava ugled i povjerenje u EU i NATO ne samo u Bosni i Hercegovini nego u međunarodnoj zajednici.
Tektonske političke promjene u Bosni i Hercegovine neće se moći provesti bez snažne pomoći i podrške međunarodne zajednice posebno liderstva SAD uz koordinaciju i tjesniju saradnju sa EU. Dijagnoza stanja u BiH je poznata, potrebna je terapija. Izborom Josepha Bidena za predsjednika SAD-a otvaraju se nove mogućnosti za sređivanje situacije u Bosni i Hercegovini. Potvrda da su promjene moguće dolazi iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore, a finaliziranje političkog dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine daje nadu, da region Zapadnog Balkana može ići ka boljoj i izvjesnijoj budućnosti. Promjene nisu moguće sa političkim čelnicima, koji tri decenije ne rade na boljitku svojih zajednica i država.
Analitičari smatraju, da u Bosni i Hercegovini političke i vjerske strukture pokušavaju kroz svoje višedecenijsko djelovanje građanima ubiti pomisao na normalnost, normaliziranje odnosa i poboljšanja situacije u toj balkanskoj državi, držeći svoje građane odnosno birače i/ili vjernike kao taoce, koji služe za održavanje na vlasti kroz fenomen tzv. suvišnih ljudi. Potrebno je redefinirati ulogu bošnjaštva, srpstva i hrvatstva novim okolnostima te ulogu i poslanstvo tri vodeće vjerske zajednice u BiH (Islamska zajednica, Srpska pravoslavna crkva i Rimokatolička crkva).
Međunarodni institut IFIMES smatra, da će ovi izbori biti važni ne samo za lokalni razvoj i poboljšanje života građana Bosne i Hercegovine već će istovremeno predstavljati borbu za vođenje lokalnih zajednica između časnih, sposobnih, kompetentnih, marljivih ljudi, koji će svojim sugrađanima pružiti najbolje što mogu, ili će biti vođeni od pojedinaca, čiji su primarni ciljevi, već duži niz godina, zadovoljavanje ličnih i stranačkih interesa i potreba kroz reketiranje, počinjeni kriminal i korupciju. Zbog toga predstojeći lokalni izbori predstavljaju test za tri režima u Bosni i Hercegovini, kojeg po svemu sudeći neće položiti. Rezultati lokalnih izbora mogu značiti početak nove epohe u BiH odnosno odlazak političko-kriminalnih i mafijaških struktura sa vlasti.
Ljubljana/Sarajevo/Banja Luka/Mostar, 9.novembar/studeni 2020
Fusnote:
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine.
