Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu aktualne političke situacije u Republici Albaniji povodom lokalnih izbora, koji su raspisani za 30.juni/lipanj 2019.godine i koji su prvo odloženi, da bi kasnije bio određen novi termin održavanja lokalnih izbora 13.oktobar 2019.godine. Iz opširne analize „Lokalni izbori 2019: Da li Edi Rama vodi Albaniju u građanski rat?“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
U Albaniji su za 30.juni/lipanj 2019.godine raspisani lokalni izbori, ali je još uvijek neizvjesno njihovo održavanje, jer je predsjednik Republike Albanije Ilir Meta odložio izbore i 27.juna 2019.godine odredio novi datum održavanja lokalnih izbora 13.oktobar 2019.godine.
Opozicija već od februara 2019.godine bojkotira rad albanskog parlamenta, jer ne želi biti demokratska fasada kriminalno-korumpiranom režimu i zahtjeva da predsjednik Vlade Republike Albanije Edi Rama podnese ostavku i da se lokalni izbori održe zajedno sa prijevremenim parlamentarnim izborima.
Na parlamentarnim izborima održanim 25.juna/lipnja 2017.godine izborni pobjednik bila je Socijalistička partija (PS) Edija Rame. Na same izbore i izborni proces iznesene su brojne primjedbe i prema mišljenju analitičara i promatrača radi se o nepoštenim i neregularnim izborima, koji su obilovali brojnim nepravilnostima. Postoje brojni dokazi o vezi kriminalaca, koji su „prljavim“ novcem pomogli Socijalističkoj partiji da „kupi“ parlamentarne izbore. Korupcija je u Albaniji postala način života.
Iako je u početku svog prvog premijerskog mandata Edi Rama mnogo obećavao i viđen je kao nova nada na Zapadnom Balkanu ubrzo se pokazalo, da je Edi Rama umjesto lidera u demokratskim procesima i reformama, postao lider u kriminalu i korupciji. Taj početni zanos se izgubio i Edi Rama se sve više dovodi u vezu sa „kanabizacijom Albanije“ i cvjetanjem organiziranog kriminala i narko biznisa. Premijer Rama skreće pažnju javnosti sa tih tema okretanjem ka nacionalizmu i nacionalističkoj retorici. Te primjedbe nisu dolazile samo od strane opozicije, nego i od strane uglednih međunarodnih krugova i istraživača te vodećih obavještajnih službi.
Edi Rama je pokrenuo policijsku akciju uništenja sela Lazaret, koji je bio centar narko biznisa, da bi se kasnije pokazalo da je taj biznis preuzeo sam Edi Rama i umjesto reformi i razvoja te dalje demokratizacije države pokrenuo proces „kanabizacije Albanije“. Znatan dio obradivih površina nalazi se pod kanabisom, a taj posao je u rukama političko-kriminalnih struktura. Albanija je za vrijeme premijerskog mandata Edija Rame postala kriminalno utočište za kriminalce iz Evrope, Azije, Sjeverne i Južne Amerike. Olakšavajuća okolnost za kriminalne strukture je bezvizni režim, kojeg Albanija ima sa državama članicama EU što kriminalcima omogućava slobodno kretanje i poslovanje te enormne zarade u trgovini narkoticima i trgovini ljudima.
Između 2014. i 2017.godine, Albanija je postala glavna zemlja proizvođač i trgovac kanabisom u Evropi, što su potvrdili Europol[1], američki State Department[2] i Ujedinjene nacije (UN)[3]. Tokom cijelog tog perioda, opozicija je optužila socijalističku vladu, posebno ministra unutarnjih poslova Saimira Tahirija, da je izravno umiješan u narko biznis. Nakon javnog objavljivanja službenih prisluškivanja 30. januara 2019.godine, otkrilo se, da su deseci zastupnika socijalista, gradonačelnika socijalista i drugih visokih dužnosnika uhvaćeni na djelu u saradnji sa organiziranim kriminalom u kupovini glasova, zastrašivanju birača, krivotvorenju dokumenata i drugim kriminalnim aktivnostima prije i tokom glasanja na Opštim izborima 2017.godine. Sada postoje jasni dokazi o dosluhu na visokom nivou između socijalističke vlade i kriminalaca, što je omogućilo procvat trgovine narkoticima.
U martu 2017.godine ministar unutarnjih poslova Saimir Tahiri (2013-2017) zadužen za policijske snage i graničnu kontrolu zemlje, zamijenjen je nakon povećanog pritiska opozicije, koja bojkotira rad parlamenta i koji je kulminirao protestima ispred sjedišta Vlade premijera Edija Rame, koji se povezuje s trgovinom narkoticima. Prve optužbe protiv ministra Tahirija u vezi sa trgovcima narkoticima iznio je Dritan Zagani, albanski policajac u borbi protiv narkotika. Nakon što je optužen za curenje informacija, uhapsila ga je albanska policija. Zagani je pobjegao tražeći politički azil u Švicarskoj. U azilu je izjavio, kako je njegovo hapšenje bilo osveta ministra Saimira Tahirija za istragu o njegovoj povezanosti sa trgovcima drogom.
Septembra 2017.godine, albanski tužitelji pokrenuli su istragu protiv bivšeg ministra unutarnjih poslova Albanije Saimira Tahirija, optužujući ga za pomaganje i sudjelovanje u organizaciji trgovine drogom. Talijanski tužitelji protiv mafije prisluškivali su čelnike organizacije, koji su na kraju uhapšeni i osuđeni, i koji su u svojim razgovorima otkrili da je organizacija finansirala Tahirijevu izbornu kampanju i njegov osobni način života. Premijer Rama neprestano je branio Tahirija, štiteći ga od hapšenja, dok je otvoreno napadao njegove istražitelje. Suđenje Tahiriju očekuje se uskoro[4].
Oko 42 policajca, uključujući nekoliko viših regionalnih šefova, trenutno su pod istragom vezanom za trgovinu drogom. Postoji zabrinutost da su istrage namjerno zaustavljene. U oštroj suprotnosti sa običnim ljudima od kojih je oko 38.000 u zatvoru zbog npr. neplaćanja računa za struju, komunalnih troškova i slično, dok ministar Tahiri i drugi optuženi policajci su na slobodi i nisu uhapšeni.
U mjesecu maju 2018.godine otkriveno je da je Tahirijev nasljednik, ministar unutarnjih poslova Fatmir Xhafaj, pružio podršku svom bratu, koji živi kao bjegunac od talijanskog pravosuđa, gdje je osuđen na više od sedam godina zatvora zbog međunarodne trgovine drogom. Kako se u sljedećim mjesecima pojavilo više optužbi protiv njega i njegovog brata, Xhafaj je podnio ostavku na poziciju ministra unutarnjih poslova u oktobru 2018.godine.
Koristeći novac, mreže i njihove političke veze uspostavljene trgovinom kanabisom, albanska kriminalna organizacija proširila se na trgovinu heroinom i kokainom. Albanija sada „služi kao ključna vrata za distribuciju heroina širom Europe“[5] i glavni tranzitni koridor za krijumčarenje kokaina.
Pranje novca i prodiranje u legalnu ekonomiju postali su glavna aktivnost organizacija organiziranog kriminala. U 2017.godini i ponovno 2018.godine, State Department je označio Albaniju kao „zemlju pranja novca“, koji je napomenuo da se „nezakoniti prihodi lako peru i da zemlja i dalje ima veliki rizik od pranja novca zbog raširene korupcije i slabih državnih institucija“[6]. Vijeće Evrope (CoE) potvrđuje da su „rizici pranja novca i dalje visoki“, a najveća prijetnja dolazi od „kriminalnih prihoda koji potiču od trgovine narkoticima, poreskim i carinskim utajama i korupcije[7]“. Nekoliko luksuznih nebodera dobilo je dozvole i započelo gradnju u Tirani, najsiromašnijem glavnom gradu u Evropi, pokazujući duboko prodiranje nelegalnog novca od narkotika u legalne ekonomske tokove u Albaniji.
Prema podacima State Departmenta proizvodnja marihuane u Albaniji je samo u jednoj godini povećana za pet puta.
U napetoj atmosferi u Albaniji, koja zaostaje u procesima približavanja EU, ostaje otvoreno pitanje dodjele datuma za početak pregovora sa EU. U suprotstavljanju prednjači prvenstveno Francuska odnosno njen predsjednik Emmanuel Macron, koji se protivi dodjeli datuma o početku pregovora sa EU, pri čemu ima podršku njemačke kancelarke Angele Merkel. Nizozemska je zvanično donijela odluku u svom parlamentu, da se pokrene postupak za ukidanje bezviznog režima, kojeg Albanija ima sa državama članicama EU. Prvenstveno je važno normalizirati političku scenu i relaksirate odnose unutar države. Redovni masovni protesti na kojima učestvuje i po 200.000 građana su jasan znak nepovjerenja Vladi Edija Rame odnosno da je izgubio podršku među građanima.
Vladavina prava i (ne)djelovanje pravne države su „rak rana“ albanske države. Pri rješavanju toga pitanja mogu se iskoristiti iskustva Republike Sjeverne Makedonije, koja je također izlaz iz tadašnje političke krize 2015/16.godine pronašla u konsenzualnoj podršci pri formiranju Specijalnog javnog tužilaštva (SJT), preko formiranja tehničke vlade, koja se stvorila uvjete za održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Također, sadašnji albanski glavni tužilac izabran je nezakonito u albanskom parlamentu prostom parlamentarnom većinom.
Pri tome važnu ulogu u Albaniji može odigrati eventualni izvještaj Reinharda Priebea odnosno tzv. Priebeove komisije, koja bi pripremila pregled stanja u pravosuđu. Presedan u Priebevom izvještaju za Republiku Sjevernu Makedoniju je ostavljena mogućnost da sudski mogu biti procesuirane sudije i tužioci, što predstavlja novinu i revolucionarni napredak u samoj pravnoj praksi. Albanija se nalazi u sličnoj situaciji, jer pojedine sudije i tužioci, zbog nezakonitog rada, povezanosti sa političko kriminalnim strukturama, vjerovatno će se naći pod istragom i biće procesuirani.
Nalazi Priebeove komisije odnosili bi se na paket izmjena i dopuna Zakona o sudovima i Zakon o sudskom vijeću u potpunosti bi se odrazili na već izdane i nadolazeće preporuke Venecijanske komisije Vijeća Evrope (VC) i pravnih eksperata EU. Potrebno je, da se ponovno izgradi povjerenje u pravosudne institucije, osobito poduzimanjem konkretnih mjera za povećanje transparentnosti i promjena u ponašanju. Nadalje, inspekcija sistema za automatsko upravljanje informacijama o sudskim predmetima (ACCMIS) trebala bi donijeti konkretne rezultate kroz istrage koje provodi javni tužitelj i revizija koju provodi Sudsko vijeće. Sudsko vijeće i Vijeće javnih tužitelja trebali bi se pozabaviti preporukama skupine eksperata za vladavinu prava, posebno u odbrani neovisnosti pravosuđa i osiguravanju njegove profesionalnosti i odgovornosti.
Analitičari smatraju, da se nisu stekli uvjeti za održavanje fer, poštenih i transparentnih lokalnih izbora u ambijentu snažnih napetosti u društvu, koje bi mogle eskalirati čak u građanski rat. Zbog toga bi bilo opasno i kontraproduktivno održavati lokalne izbore 30.juna 2019.godine. Zbog toga je potrebno postići konsenzualni dogovor između aktualnog premijera i predsjednika Socijalističke stranke (PS) Edija Rame i predsjednika opozicijske Demokratske stranke (PD) Lulzima Bashe, odnosno opozicije da se izbori pomjere i održe zajedno sa prijevremenim parlamentarnim izborima kada se za to ispune uvjeti? Pri postizanju dogovora između vlasti i opozicije potrebno je snažnije posredovanjem EU i prvenstveno SAD.
Suština dogovora između vlasti i opozicije je, da se u „tranzicionoj“ Vladi, opoziciji dodijele ministarska mjesta, kako bi opozicija imala uvid i kontrolu nad izborima i izbornim procesom. Tako bi opozicija dobila „tehničkog“ potpredsjednika vlade i šest ministara, od kojih je najvažniji ministar unutrašnjih poslova, a iz redova opozicije bi bili npr. ministri pravosuđa, finansija, zdravlja, obrazovanja i socijalne politike. Rama bi ključne resore trebao prepustiti opoziciji. Pored ministarskih mjesta opozicija bi dobila svoje ljude i na čelu pet važnih državnih agencija i uprava – npr. za distribuciju energije, katastar, legalizaciju imovine i urbanizam, ruralni razvoj i upravu za zatvore.
Štampanje glasačkih listića za nelegalne lokalne izbore u Albaniji 30.juna 2019.godine izvršeno je u Sloveniji. Međutim, postavlja se pitanje koliko je uopšte odštampano glasačkih listića i da li je odštampan mnogo veći broj od broja birača na biračkom spisku?
Nije jasno ko je vršio nadzor nad štampanjem glasačkih listića odnosno transparentnost i javnost cijelog izbornog procesa su veoma upitni?
Također, nije jasno da li su glasački listići odštampani u predviđenom roku ili je taj rok produžen?
Dakle, cjelokupni izborni proces nelegalnih lokalnih izbora obiluje netransparentnošću, nepravilnostima i mnogobrojnim sumnjama.
Od pada komunističkog režima Envera Hoxhe 1991.godine retrogradne snage bile su poražene. Dolaskom na vlast Edija Rame i njegove Socijalističke partije (PS), koja vuče korijene u nekadašnjoj komunističkoj partiji Albanije te snage su ponovo došle do izražaja. To se moglo primijetiti i u odnosu Edija Rame prema Donaldu Trumpu tokom izborne kampanje u SAD, kada je nedvosmisleno podržao Hillary Clinton, a ne Trumpa. U zapletenoj situaciji opozicija se ponaša državotvorno, jer joj je Albanija na prvom mjestu i predstavlja pozitivan primjer opozicije u regionu Zapadnog Balkana. Rama će u želji da ostane na vlasti, krizu iz Albanije pokušati prenijeti na region ali i širi evropski prostor.
Predsjednik Republike Albanije Ilir Meta odigrao je ključnu ulogu, jer je odložio održavanje lokalnih izbora 30.juna 2019.godine i odredio novi termin održavanja izbora za 13.oktobar 2019.godine, nekoliko dana prije održavanja vrha EU, koji će se održati 17. i 18.oktobra 2019.godine i na kojem bi se trebao dodijeliti datum za početak pregovora sa EU za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Svojim potezima predsjednik Ilir Meta spasio je i/ili odgodio građanski rat, koji prijeti Albaniji. Albanija je već bila na rubu građanskog rata 1991.i 1997.godine. Ponašanje Edija Rame po mnogim aspektima podsjeća na ponašanje nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji je, između ostaloga, organizirao izbore usprkos bojkotu opozicije i ignorirao masovne proteste, sprovodio velikodržavni projekt i nastavio proganjati novinare umjesto kriminalce. Dosadašnji potezi premijera Edija Rame vode Albaniju u građanski rat?
Analitičari smatraju, da je vrlo važna činjenica, da Kongres regionalnih i lokalnih vlasti Vijeća Evrope, neće poslati promatračku misiju za promatranje nelegalnih lokalnih izbora u Albaniji 30.juna 2019.godine.
Ključno pitanje za Edija Ramu je, zašto je Albanija najsiromašnija zemlja u Evropi, a ima izvanredne potencijale za razvoj? U rješavanju političke krize u Albaniji zakazali su EU i NATO, zbog toga je potreban snažniji i konkretniji angažman SAD-a kako bi se izvršila mirna tranzicija vlasti. Kriza u Albaniji će razotkriti korupcijsku mrežu Edija Rame u koju su uključeni i pojedini visoki zvaničnici EU ali i drugih država.
Analitičari smatraju, da bi se poslije prijevremenih parlamentarnih izbora nova albanska vlada trebala raditi na popravljanju negativnog imidža Albanije, usmjeriti se na dobivanje statusa države-kandidata za EU i ubrzano ispunjenje uvjeta za punopravno članstvo u EU. Potrebno je intenzivirati borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije te povećanje pravnih standarda kako bi se privukli strani i domaći investitori, a ne na kritiziranje međunarodnih faktora, ugrožavanje slobode medija, progonu i tužbama protiv domaćih i stranih novinara i okretanjem ka nacionalizmu i razvijanju narko biznisa i kriminala, koji neposredno ugrožava budžetsku stabilnost i drugih država, regionalni mir i stabilnost.Posebno je važno, da su vodeće obavještajne službe islijedile tokove novca i imovine režima Edija Rame.
Ljubljana, 28. juni/lipanj 2019
[1] Serious and Organised Crime Threat Assessment (SOCTA), European Union (Europol), 2018.
[2] International Narcotics Control Strategy Report, US State Department, March 2018.
[3] World Drug Report, United Nations Drug Office, 2017, 2018.
[4] “Albanian ex-minister to face drug trafficking charges”, Reuters online, May 12, 2018.
[5] International Narcotics Control Report 2018, US State Department, March 2018.
[6] International Narcotics Control Report 2018, US State Department, March 2018.
[7] Anti-Money Laundering and Counter-terrorist Financing Measures – Albania Evaluation Report, Council of Europe, July 2018.
