Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom šestih lokalnih izbora u Republici Makedoniji, koji će se održati 15.oktobra/listopada 2017.godine pripremio analizu aktualne političke situacije u toj državi. Iz analize „Lokalni izbori 2017: Izbori o budućnosti Republike Makedonije“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
U Republici Makedoniji će se 15.oktobra/listopada 2017.godine održati šesti lokalni izbori od proglašenja nezavisnosti te države. Drugi krug lokalnih izbora održat će se 29.oktobra/listopada 2017.godine.
Lokalni izbori predstavljaju šansu za nastavak promjena u Republici Makedoniji započetih formiranjem nove koalicione Vlade Republike Makedonije 31.maja/svibnja 2017.godine predvođene premijerom Zoranom Zaevim (SDSM).
Pravo glasa na predstojećim lokalnim izborima imat će 1.814.644 birača državljana Makedonije, koji će u prvom krugu izbora birati gradonačelnike i vijećnike u 80 opština, kao i za glavni grad Skopje. Liste sa kandidatima za gradonačelnike i vijećnike podnijelo je 19 partija i koalicija, a kandidature za 64 nezavisna kandidata i liste podnijele su grupe građana. Lokalni izbori u Makedoniji biće sprovedeni na 3.480 biračkih mjesta, a nadzirat će ih više od 300 promatrača misije OSCE/ODIHR.
Predstojeći lokalni izbori u Republici Makedoniji su nesvakidašnji izbori za obje strane političkog spektra (SDSM i VMRO-DPMNE), jer se vodi politička borba između demokracije i autoritarizma odnosno između građanskog i/ili etničkog (čak nacionalističkog i isključujućeg) karaktera Makedonije. Iako se radi o lokalnim izborima, ipak, radi se o izboru između „Zapada i Istoka“, iako su nominalno svi za „Zapad“.Ovi lokalni izbori nisu obični lokalni izbori, nego se radi o nastavku parlamentarnih izbora i političkih promjena započetih 11.decembra 2016.godine kada su održani prijevremeni parlamentarni izbori, koji su doveli do svrgavanja režima Nikole Gruevskog (VMRO-DPMNE) i uspostavljanja nove vladajuće koalicije, koju čine Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), Demokratska unija za integraciju (DUI-BDI) i Alijansa za Albance (DR-ADP, UNITETI, NDP).
Čak 57 od 80 općina u Makedoniji imaju stara rukovodstva (VMRO-DPMNE), koja su neprekidno na vlasti već 12 godina.Radi se o fenomenu da su općine „ukradene“ od građana. Poslije parlamentarnih izbora formiranjem nove Vlade Republike Makedonije započet je proces oslobađanja „zarobljene i ukradene“ makedonske države, kojeg je potrebno nastaviti na lokalnom nivou. Pri tome je važno da se „zarobljena“ država ne zamijeni novom „zarobljenom“ državom.
Na predstojećim lokalnim izborima ne glasa se samo o gradonačelnicima i vijećnicima u općinskim/gradskim vijećima, nego se na njima određuje budućnost Republike Makedonije. Odlučuje se, da li će Republika Makedonija nastaviti da se razvija i reformira u prosperitetnu i uspješnu zemlju sa brojnim međunarodnim prijateljima ili će ostati izolirana i podijeljena zemlja.
Za provođenje lokalnih izbora važna pitanja su birački spisak, regulacija medija i njihovog izvještavanja, ažuriranje biračkog spiska i osiguranje nesmetanog i transparentnog rada Državne izborne komisije (DIK). Vrlo važno pitanje je regulacija medija, posebno kada se radi o javnom servisu Makedonskoj radio-televiziji (MRT), koja još uvijek djeluje kao za vrijeme vladavine režima Nikole Gruevskog i VMRO-DPMNE, umjesto da se transformira u moderan javni servis, koji će biti u funkciji javnosti i građana, jer bez slobodnih medija nema ni slobodnih građana. Javni servis mora biti nezavisan i kontrolor vlasti.
Pad režima Nikole Gruevskog i VMRO-DPMNE u Makedoniji predstavlja snažan udarac kriminalu, korupciji, nepotizmu i neslobodnim medijima.
Pitanje medijske regulacija će i dalje predstavljati izazov za makedonsko društvo, jer većina medija ignorira svoje društveno poslanstvo i stavlja se u funkciju određenih političkih partija i/ili vlasti.Kao i do sada, rijetki su direktni dueli kandidata iz najvećih političkih partija, pošto uglavnom gostuju u medijima koji se smatraju bliskim njihovoj političkoj opciji.
Degruevizacija Republike Makedonije ne predstavlja samo suočavanje sa uzrocima i posljedicama režima Nikole Gruevskog i VMRO-DPMNE nego se radi o dugotrajnim procesu demontaže tog režima, koji je prisutan u svim segmentima makedonske države i društva. Gruevski i suradnici ne mogu izbjeći odgovornost i sudsko procesuiranje za sve počinjeno tokom njihove 12-godišnje vladavine. Gruevski na lokalne izbore ide sa scenarijem, da će preko lokalnih izbora iznuditi/inscenirati krizu i prijevremene parlamentarne izbore i tako pokušati politički preživjeti.
Gruevski je svjestan poraza na lokalnim izborima i već je najavio da će VMRO-DPMNE mjeriti svoj uspjeh ili neuspjeh brojem dobivenih općina, dok je potpuno jasno, da pobjeda u velikim gradovima ima mnogo veću težinu nego u ruralnim sredinama.
Pored toga što će se Gruevski morati suočiti ne samo sa teškim optužbama Specijalnog javnog tužilaštva (SJO), već i sa rastućim otporom unutar VMRO-DPMNE, čiji članovi sve više žele da je preuzme bivši ministar vanjskih poslova Makedonije Antonio Milošoski. Unutar VMRO-DPMNE već traje proces distanciranja dijela članstva i pojedinih visokih zvaničnika od počinjenog kriminala u njihovo ime što otvara mogućnost za stvaranje nove političke stranke.
Predstojeći lokalni izbori u Republici Makedoniji predstavljaju ponovno suočavanje dva suprotstavljena politička bloka SDSM i VMRO-DPMNE. Lokalni izbori predstavljaju specifičnost u tome da ključnu ulogu imaju ličnosti, koje kandidiraju stranke i nezavisne liste i ponuđeni program.
Utisak iz kampanje je, da se premijer i lider socijaldemokrata Zoran Zaev više osvrće na lokalne teme, dok lider opozicione VMRO-DPMNE Nikola Gruevski govori o pitanjima koja su uobičajena za parlamentarne izbore. Zaev je skoro 12 godina bio gradonačelnik općine Strumica, jedne od najuspješnijih opština u regionu i odličan je poznavalac lokalne problematike i svjestan je činjenice šta znači (ne)suradnja centralne Vlade sa lokalnim zajednicama, koja je njemu kao gradonačelniku općine Strumica uglavnom bila uskraćivana, jer je pripadao opozicionoj stranci SDSM. Zbog toga je važno da novoizabrani (grado)načelnici općina imaju dobru suradnju i podršku centralne Vlade u rješavanju nagomilanih lokalnih problema.
Gruevski je promašio temu izborne kampanje, jer u kampanji za lokalne izbore kritizira aktualnu državnu vlast, koja je tek četiri mjeseca na vlasti, a na predizbornim mitinzima hvali se urađenim dok je bio na dugogodišnjoj vlasti, koja je bila porazna za građane i Republiku Makedoniju. On kritizira sporazum o dobrosusjedstvu potpisan između Republike Makedonije i Republike Bugarske, strategiju o migrantima, ekonomsku politiku, vodi debate o migrantima, daje obećanja o infrastrukturnim projektima, ekologiji, o desetinama hiljada novih radnih mjesta i boljem životnom standardu umjesto da se bavi lokalnim temama i problemima sa kojima se svakodnevno suočavaju građani na lokalnom nivou. Cjelokupna kampanja VMRO-DPMNE je koncipirana na spašavanju Nikole Gruevskog.
Ipak, da se radi o lokalnim izborima i svakodnevnim problemima građane je podsjetio aktualni premijer Zoran Zaev, jer se veći dio njegovih javnih nastupa odnosi na ekologiju, plinofikaciju, uvođenje centralnog grijanja u općinama, razvoj lokalne infrastrukture, pitanje čiste vode za piće, čisti zrak, naročito u onim gradovima koji godinama imaju problem sa zagađenjem i opskrbom vode.
Kod albanskih glasača na proteklim parlamentarnim izborima Ali Ahmeti (DUI) izgubio je skoro 70.000 glasova u odnosu na prethodne izbore, iako od svih albanskih stranaka ima najviše zastupnika u Parlamentu Makedonije (Sobranie). Pozicija DUI je ozbiljno ugrožena od strane novih albanskih stranaka Besa i Alijanse za Albance, koji na ove lokalne izbore izlaze sa poznatim i uglednim političkim ličnostima - kandidatima za gradonačelnike u gradovima koji se smatraju ključnim za Albance, a to su Tetovo, Gostivar i Struga.
Koalicija okupljena oko SDSM broji ukupno 22 politička subjekta i na listama se nalazi oko 40% predstavnika civilnog društva što joj daje dodatnu snagu, jer su u nju uključene sve etničke zajednice koje žive u Republici Makedoniji (Makedonci, Albanci, Srbi, Turci, Vlasi, Romi, Bošnjaci, ….).
Međunarodni institut IFIMES smatra, da su predstojeći lokalni izbori u Republici Makedoniji izuzetno značajni za budućnost Republike Makedonije, jer će predstavljati nastavak pozitivnih političkih procesa i promjena započetih na proteklim prijevremenim parlamentarnim izborima održanim 11.decembra 2016.godine. Pobjeda koalicije oko SDSM značit će ubrzan nastavak reforme pravosuđa i sudskog procesuiranja (ne)odgovornih pojedinaca, koji su se ogriješili o zakon u posljednjih 12 godina vršenja vlast. Obrnuta situacija dovela bi do blokade daljih procesa demokratizacije i ponovnih opstrukcija, koji bi Makedoniju mogli vratili u period pred svrgavanje režima. Lokalne zajednice su opustošene dosadašnjim vođenjem, jer se čak u 57 općina rukovodstvo nije mijenjalo već 12 godina. Izbor novih rukovodstava lokalnih zajednica u Makedoniji predstavljat će novi poticaj demokratskim procesima u toj državi i fokusiranju rada lokalnih zajednica kao servisa građana, jer građani većinu svojih potreba ipak zadovoljavaju na lokalnom nivou.
Analitičari očekuju da će se u završnici kampanje zaoštriti retorika, koja ne smije dovesti do konflikata, nasilja i uplitanja stranog faktora, prvenstveno Srbije i Rusije, koji i dalje intenzivno rade na destabilizaciji Makedonije. Uspješno provedeni lokalni izbori biće važan korak na putu da Republika Makedonija uskoro postane 30. punopravna članica NATO-a i da konačno započne pregovore o punopravnom članstvu u EU.
Ljubljana, 10. oktobar/listopad 2017
