Lokalni izbori će biti važni ne samo za lokalni razvoj i poboljšanje života građana Kosova već će istovremeno predstavljati borbu za vođenje lokalnih zajednica između časnih, sposobnih radnih ljudi, koji misle svojim sugrađanima pružiti najbolje što mogu, ili će biti vođeni od pojedinaca, čiji su primarni ciljevi, već duži niz godina, zadovoljavanje ličnih interesa i potreba.
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom lokalnih izbora na Kosovu, koji će se održati 3.novembra/studenog 2013.godine pripremio analizu aktualne političke situacije. Iz analize „KOSOVO - LOKALNI ZBORI 2013: IZBORNA BITKA ZA PRIŠTINU“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Kosovo - Lokalni zbori 2013:
Izborna bitka za Prištinu
Na Kosovu će se 3.novembra/studenog 2013.godine održati Drugi lokalni izbori od proglašenja nezavisnosti 17.februara/veljače 2008.godine. Na lokalnim izborima birat će se predsjednici opština i odbornici u opštinskim skupštinama.
Centralna izborna komisija Kosova (CIK) je potvrdila učešće na lokalnim izborima za 103 politička subjekta od toga: 33 političke partije, 52 građanske inicijative, 16 nezavisnih kandidata i dvije koalicije sa ukupno 7.932 kandidata. Na birački spisak upisano je ukupno 1.779.357 birača, a glasat će se u 38 opština (na prethodnim izborima u 33 opštine). Od ukupnog broja političkih subjekata prijavljenih za lokalne izbore je 27 srpskih lista (24 građanske inicijative i tri političke stranke). Srpska zajednica sa sjevera Kosova (opštine Kosovska Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok i Leposavić) prvi put će učestvovati na lokalnim izborima, koje organiziraju vlasti u Prištini. Zvanično je kampanja započela 3.oktobra 2013.
Na osnovu potpisanog Briselskog sporazuma između zvaničnog Beograda i Prištine omogućeno je konstituisanje Zajednice srpskih opština na Kosovu. Zajednica srpskih opština konstituiše se statutom, ali se garantuje zakonima Kosova, za čije izmjene je neophodna dvotrećinska većina. Shodno tome, Zajednica se može raspustiti samo odlukom opština članica. Iako nastaje izvan pravnog sistema Kosova, Zajednica je dio Kosova, ne dio Republike Srbije (tačke 1. i 2.). Zajednica srpskih opština predstavljat će zvaničnu instituciju, koja će biti institucionalno povezana sa vlastima u Beogradu.
NEZADOVOLJSTVO RADOM THAÇIJEVE VLADE
Radom aktualne vlade premijera Kosova Hashima Thaçija građani su uglavnom nezadovoljni, i većinski Albanci, i pripadnici manjinskih etničkih zajednica. Vlada Kosova nije se dovoljno angažirala u borbi organiziranog kriminala i korupcije, poboljšanju životnog standarda građana, zapošljavanju, investicijama. Većina medija je pod kontrolom Vlade i političkih stranaka, po?tivanje osnovnih ljudskih prava je na niskom nivou posebno kada se radi o pripadnicima manjinskih zajednica. Vlada je morala promijeniti pristup politikama kako bi se razvili efikasni programi zapošljavanja, modificirale investicione politike u oblastima poslovanja i životne sredine, a prije svega, potrebno je dodatno investirati i osposobiti pravosuđe u kojeg se trenutno ulaže samo 0,47 % BDP-a. Test za kosovsko pravosuđe predstavlja slučaj Naser Kelmendi, koji je ove godine uhapšen u Prištini pod optužbom za ubistvo i da je jedan od vodećih narko dilera u Evropi, koji se nalazi na „crnoj listi“ predsjednika SAD-a Baracka Obame. Slučaj Kelmendi razotkrit će mnogobrojne kriminalne veze u regionu, u Prištini, Beogradu, Banja Luci, a posebno u Podgorici i Sarajevu. Ovaj slučaj mogao bi doprinijeti i rasvjetljavanju njegove povezanosti i saradnje sa kontraverznim ministrom sigurnosti BiH Fahrudinom Radončićem u Sarajevu.
Vlada je zakazala kada je u pitanju priznanje kosovske državnosti, jer je proces priznanja suviše spor u odnosu na euforiju i najave odmah poslije proglašenja nezavisnosti. Neadekvatno djelovanje kosovske vlade u smjeru nastavka procesa međunarodnog priznanja stvorilo je političku apatiju kod biračkog tijela. Odnosi sa susjedima su nazadovali posebno kada su u pitanju odnosi sa Makedonijom.
Aktualna Vlada Kosova i njen premijer često su se miješali u rad institucija, čija je autonomija zagarantirana ustavom. Tako je producirana afera sa Centralnom bankom Kosova i spektakularno bez ikakva osnova uhapšen je u julu 2010.godine jedan od najuspješnijih guvernera Hashim Rexhepi, koji je kasnije oslobođen svih optužbi. Nepotizam, netransparentnost i korupcija karakteriziraju Thaçijevu vladavinu. Prema ocjeni Transparency Internationala za 2012.godinu Kosovo je uvršteno je na 105.mjesto prema stepenu korupcije od ukupno 174 zemlje, koje su bile predmet istraživanja i nalazi se zajedno u grupi sa Alžirom, Armenijom, Bolivijom, Gambijom, Malijem, Meksikom i Filipinima (Podatak: Transparency International Corruption Perceptions Index 2012).
PDK „DIGLA RUKE“ OD PRIŠTINE
Očekivano, glavna politička borba na lokalnim izborima vodit će se za glavni grad - Prištinu. Četvrtina građana Kosova živi u Prištini. Priština je do sada slovila kao glavni bastion Demokratskog saveza Kosova (LDK), stranke aktualnog gradonačelnika i predsjednika LDK Isa Mustafe. Ključni politički okršaji na ovim lokalnim izborima pored Prištine očekuju se u opštinama Prizren/Prizren, Gjilan/Gnjilane i Gjakova/Đakovica.
Vladajuća Thaçijeva Demokratska partija Kosova (PDK) je imala znatne probleme oko nominiranja kandidata za gradonačelnika Prištine, koji bi se suočio sa gradonačelnikom iz redova LDK Isa Mustafom.
PDK je izuzetno zainteresirana za poziciju gradonačelnika Prištine posebno poslije tri uzastopna posljednja poraza na prethodnim lokalnim izborima. Dva puta, izbore je izgubio u Prištini i to sa teškim porazom bivši ministar transporta i komunikacija i potpredsjednik PDK, Fatmir Limaj, javnosti poznatiji kao oslobođeni haaški optuženik. Oba puta izgubio je od LDK. Dok je treći put izbore izgubio Astrid Salihu, ponovno od LDK.
U PDK su već duže vrijeme prisutne snažne podjele i tenzije unutar stranke i u nekolicini opštinskih odbora pojedini kandidati predstavljaju prijetnju za partiju i dodatno slabe poziciju PDK. Druga činjenica, koja će se reflektirati na poraz PDK u nekim većim centrima gdje su sada na vlasti biće jednostavno sadržana u slabim rezultatima. Birači će kazniti PDK, jer nisu ispunili svoja predizborna obećanja i zbog slabog rada u tim opštinama.
Glavna politička borba između političkih stranaka svakako vodit će se za glavni grad Kosova, Prištinu. U utrci za prvog čovjeka Prištine glavnu riječ vodit će aktualni gradonačelnik i predsjednik LDK Isa Mustafa i kandidat pokreta Vetëvendosje!-Samoopredjeljenje! (VV) i potpredsjednik pokreta Shpend Ahmeti.
Vladajuća PDK premijera Hashima Thaçija za svog kandidata za gradonačelnika Prištine kandidirala je Agima Çeku-a, aktualnog ministra bezbjednosnih snaga Kosova, bivšeg premijera Kosova (mart 2006-januar 2008) i bivšeg komandanta Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Kandidatura Agima Çekua prilično je iznenadila javnost ne samo izvan PDK, nego i unutar PDK. Reakcije javnosti u kandidaturi Çekua vide unaprijed predatu igru od strane PDK i njenog lidera Hashima Thaçija.
Agim Çeku se u aprilu 2008.godine priključio Socijaldemokratskoj partiji Kosova (PSDK) i postao njen predsjednik. Poslije debakla na prošlim lokalnim izborima 2009.godine, priključuje se koaliciji stranke Behgjeta Pacollija, Alijansi za novo Kosovo (AKR), koja poslije izbora 2010.godine ulazi u vladu sa PDK, a Agim Çeku postaje ministar bezbjednosnih snaga, a poslije za nešto manje od godinu dana napušta i koaliciju sa Alijansom za novo Kosovo (AKR) i sa pozicije predsjednika PSDK napušta svoju stranku i prelazi u PDK. Kako će birači reagirati na ovakve političke avanture generala Çekua pokazat će izbori. Prilično je nejasno zašto PDK zaista nema „konja za trku“ što se tiče Prištine, ili je posrijedi je neka druga igra? Tako je bilo 2009.godine kada su kandidirali filozofa Astrita Salihua, tako je i danas.
Stranka AAK Ramusha Haradinaja, što se tiče Prištine, ponovno pokazuje neinventivnost i nezainteresovanost, jer je kandidovala Besnika Tahirija, koji je i 2009.godine bio kandidat AAK za gradonačelnika Prištine.
ISA MUSTAFA PRED SVOJIM TREĆIM MANDATOM?
Glavna politička borba za prvog čovjeka Prištine vodit će se između aktualnog gradonačelnika, tehnokrate i uglednog univerzitetskog profesora Isa Mustafe, koji pretenduje za treći mandat, i Shpenda Ahmetija mladog, 35-godišnjaka, diplomca uglednog Univerziteta Harward, potpredsjednika pokreta VV na čijem je čelu javnosti mnogo poznatiji Albin Kurti.
Ako je 2009.godine Isa Mustafa dobio svoj drugi mandat već u prvom krugu sa više od 51% osvojenih glasova, na ovim lokalnim izborima je to nemoguće ponoviti. To pokazuju i obavljena istraživanja javnog mnijenja vezana za lokalne izbore. Prije početka izborne kampanje, što se tiče Prištine, istraživanja su pokazivala tijesnu utrku između LDK i pokreta VV, gdje je LDK imala 21% podrške, a pokret VV 19%. Deset dana poslije početka izborne kampanje najnovije ankete pokazuju nevjerojatan preokret, u korist pokreta VV. Tako najnovija anketa, pokazuje da pokret VV ima podršku čak od 24,2%, dok LDK ima podršku 15,9%. Ako se ovaj trend zadrži u toku kampanje 3.novembra 2013.godine biće mnogo vjerojatnija pobjeda u prvom krugu kandidata pokreta VV Shpenda Ahmetija, ali nedovoljna da bi bio izabran za gradonačelnika u prvom krugu. Drugi krug biće suočavanje sa Isa Mustafom, ali svakako sa psihološkom prednošću kandidata Shpend Ahmetija. Ono što se očekuje je, da u drugom krugu Isa Mustafa dobije podršku i PDK, kao prihvatljiva opozicija, za razliku od pokreta VV koji je najžešći kritičar politike Hashima Thaçija. Da li će to biti dovoljno da Isa Mustafa osvoji treći mandat, ostaje još uvijek neizvjesno.
Jedan dio građana Prištine smatraju, da Isa Mustafa bez obzira na brojne rezultate još uvijek nije dovoljno učinio na rješavanju brojnih gradskih problema, jer pojedini dijelovi grada još uvijek imaju restrikciju vode i struje, a saobraćajni haos je još uvijek prisutan u gradu.
Da je neizvjesna situacija za Isa Mustafu, pokazuje i činjenica, da je se poslije dužeg vremena, na izbornim skupovima LDK počeo pojavljivati i bivši predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu, koga je Isa Mustafa 2010.godine naslijedio na čelu stranke. Odlazak Sejdiu sa čela LDK u to vrijeme nije bio nimalo prijatan za njega, jer je dobio „nož u leđa“ od samog Isa Mustafe. Njihova komunikacija bila je u potpunosti prekinuta, a odnosi zahladnjeli. Da li je Isa Mustafa shvatio, da je napravio političku grešku eliminirajući Sejdijua iz stranačkog života LDK ili ovoga puta želi samo da iskoristi njegov autoritet - u svoju korist?
UVOD U PRIJEVREMENE PARLAMENTARNE IZBORE
Sudeći prema predizbornim sloganima i tematskim ponudama političkih stranaka, da se zaključiti, da je vrijeme patriotskih osjećaja nadživljeno i da nastupa novi period otriježnjenja i političke borbe zasnovane na rješavanju stvarnih ekonomskih i socijalnih problema koji najviše pogađaju građane Kosova. Zasluge za takav premještaj osovine političkog vokabulara svakako ide na konto Albina Kurtija i pokreta VV koji su savladali brojne scile i haribde od strane domaćih, ali i vanjskih faktora, uspjeli su da podignu svijest građana o teškoj ekonomskoj situaciji u zemlji i enormnom broju nezaposlenih mladih Kosovara.
Bez obzira na procent glasova za pokret VV, njihova budućnost je sasvim izvjesna i bit će obojena bojama pokreta VV i njihovoj „Young Turk“ filozofiji reforme kako političke scene, tako i ukupnog kosovskog društva.
Iako su redovni parlamentarni izbori zakazani za jesen 2014.godine, Međunarodni institut IFIMES procjenjuje, da će poraz i PDK i LDK u Prištini, biti veliki udarac za obje stranke, a time će se otvorit put za moguće prijevremene parlamentarne izbore, koji bi se mogli održati u proljeće 2014.godine, a to će biti prilika za promjenu političke slike i na nivou Kosova.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da će ovi izbori biti važni ne samo za lokalni razvoj i poboljšanje života građana Kosova već će istovremeno predstavljati borbu za vođenje lokalnih zajednica između časnih, sposobnih radnih ljudi, koji misle svojim sugrađanima pružiti najbolje što mogu, ili će biti vođeni od pojedinaca, čiji su primarni ciljevi, već duži niz godina, zadovoljavanje ličnih interesa i potreba.
Analitičari smatraju, da će opštine na sjeveru Kosova najvjerojatnije dobiti neku vrstu autonomije, a još uvijek se ne zna iz čega će se konkretno sastojati.
Potpisivanjem Briselskog sporazuma premijer Srbije Ivica Dačić ostvario je većinu svojih zahtjeva, dok Hashim Thaçi postaje marginalni politički lider i na izvjestan način ga je Dačić „nadmudrio“. Thaçi ionako vlada sa manjinskom vladom, a Briselskim sporazumom zaokružio je svoju već zalazeću političku karijeru. Uspjeh pokreta VV na lokalnim izborima biće uvod za njihov ulazak u vlast na nivou Kosova gdje dosada nikada nisu participirali u vlasti. Dosadašnja dešavanja i lokalni izbori simbolično će pokazati sa srpske strane afirmaciju Ivice Dačića, posebno na međunarodnoj političkoj sceni, dok na albanskoj strani na unutarnjopolitičkoj sceni će to biti pokret VV.
KOSOVO I EU
Pokretanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa EU, dijalog o liberalizaciji viza i napredak u dijalogu sa Srbijom pozitivne su stvari za Kosovo u ovogodišnjem Izvještaju EU o napretku Kosova. Dok je u političkom smislu vidljiv napredak Kosova, prije svega, zbog Briselskog sporazuma između zvanične Prištine i Beograda, Kosovo se i dalje suočava sa brojnim problemima u pravosuđu, ekonomskom razvoju, radu javne administracije i korupcijom. Vlada se ne smije zadovoljiti sa SAA i komplimentima oko dijaloga sa Srbijom, koji može biti samo poticaj za budućnost, a ne odraz realnog stanja.
Vlada Kosova mora uložiti dodatne napore za ukidanje viza za građane Kosova, rješavanje enormne nezaposlenosti, privlačenje stranih investicija, poštivanje ljudskih prava, odnosima sa susjedima, borbom protiv regionalnog i međunarodnog kriminala, kojeg simbolizira slučaj Naser Kelmendi.
EU ima primjedbe i na političku retoriku pojedinih zvaničnika. Tako je Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin (ALDE/LDS) u obraćanju poslanicima EP tokom nedavnog plenarnog zasjedanja EP u Strasbourgu primijetio nedostatak evropskog ponašanja i odgovornost kod lidera i tom prilikom je rekao: „Srbija i Kosovo su demokratska društva sa višepartijskim političkim sistemom, tako da birači imaju pravo da se kandidiraju i glasaju za kandidate na više lista, ukupno na 32 različite lokalne liste. Pozivanje Beograda da Srbi na Kosovu glasaju samo za „Građansku inicijativu Srpsku“ nije u duhu Briselskog sporazuma i predstavlja nastavak politike podjele srpske zajednice na Kosovu. Politički pluralizam je temelj demokracije, jednopartijski sistemi su stvar prošlosti. Upravo mogućnost izbora između lokalnih lista je suština lokalnih izbora.“
Ljubljana, 22.oktobar/listopad 2013
