Izbori za trećeg predsjednika Republike Hrvatske održat će se 27.decembra/prosinca 2009.godine. Republika Hrvatska ima nešto više od 4,4 milijuna stanovnika, birača sa pravom glasovanja je oko 3,5 milijuna, bez glasova dijaspore, koja broji oko 400 tisuća birača od kojih većina živi u Bosni i Hercegovini, gdje Hrvati imaju status konstitutivnog naroda, a ne nacionalne manjine. Dijaspora će glasovati u 55 država.
Za predsjednika Republike Hrvatske natječe se 10 kandidata i dvije kandidatkinje.
Kandidati za predsjednika Republike Hrvatske su: ?Milan Bandić (nezavisni kandidat) ?Andrija Hebrang (Hrvatska demokratska zajednica- HDZ) ?Ivo Josipović (Socijaldemokratska partija Hrvatske – SDP) ?Damir Kajin (Istarski demokratski sabor – IDS) ?Dragan Primorac (nezavisni kandidat) ?Vesna Pusić (Hrvatska narodna stranka-liberalni demokrati-HNS) ?Nadan Vidošević (nezavisni kandidat) ?Josip Jurčević (nezavisni kandidat) ?Boris Mikšić (nezavisni kandidat) ?Vesna Škare Ožbolt (nezavisna kandidatkinja) ?Miroslav Tuđman (nezavisni kandidat) ?Slavko Vukšić (Demokratska stranka slavonske ravnice-Slavonska ravnica).
Hrvatska se nalazi u dubokoj gospodarskoj krizi. Državu karakterizira visok stupanj organiziranog kriminala i korupcije te slabo funkcioniranje pravosudnog sustava. Prvi predsjednik republike bio je Franjo Tuđman, čije su nesporne zasluge na stvaranju samostalne hrvatske države. Njegovom vladanju pripisuju se mnogobrojni nedostaci posebice autokratsko vođenje države čije se posljedice još uvijek osjećaju posebno u segmentu organiziranog kriminala, korupcije i sprovedene „tajkunizacije“ hrvatskog gospodarstva. Prema Corruption Perceptions Indexu (CPI) organizacije Transparency International Hrvatska je u 2009.godini zauzela 66. mjesto zajedno sa Gruzijom i Kuvajtom.
Drugi predsjednik Republike Stjepan Mesić naslijedio je teško breme Tuđmanove političke zaostavštine. Međutim, imao je viziju i uspio je napraviti značajne iskorake u afirmaciji Hrvatske u regiji i svijetu i potaknuti borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. Pri tome je uspio prekinuti izolaciju Hrvatske i vratiti je na put integracija u EU i savez NATO. Činjenica je, da nije u potpunosti uspio eliminirati posljedice Tuđmanove vladavine zbog prisutnosti značajnog broja nekadašnjih Tuđmanovih kadrova u hrvatskoj politici, vlasti i sigurnosnom sustavu, koji su vrlo često osobni ili stranački (HDZ) interes postavljali ispred državnog. U Hrvatskoj je još od razdoblja osamostaljivanja neprekidno prisutan fenomen kriminalizacije politike i politizacije kriminala.
U izbornoj kampanji za predsjednika Republike Hrvatske ne sudjeluju pretjerano atraktivni kandidati. Neki od kandidata nemaju čak ni političke vizije, neki od njih nisu političari nego menadžeri, od kojih bi se sasvim izvjesno moglo očekivati, ukoliko bi bili izabrani za predsjednika Republike Hrvatske, da se ponašaju kao „politički trgovci“, a za koja se vezuju i netransparentna imovinska stanja (Bandić i Vidošević).
Pojedini kandidati pokušavaju manipulirati domoljubljem i zbog toga se opravdano postavlja pitanje redefiniranja uloge domoljublja u hrvatskom društvu, pošto je nerijetko domoljublje bilo paravan za organizirani kriminal i pljačku društvene (državne) imovine. Nekoliko kandidata su otpadnici iz svojih političkih stranaka (Bandić, Vidošević, Primorac).
Analitičari smatraju, da je Hrvatskoj potreban predsjednik sa vizijom, a ne politički trgovci i kandidati sa netransparentnim imovinskim stanjem, opterećeni aferama, sa nedostacima u političkoj biografiji i bez iskustva i potrebnog znanja o vanjskoj politici i ustavnim ovlastima.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da se situacija u posljednjim danima izborne kampanje može značajnije promijeniti na poziciji drugoplasiranog kandidata za koju se natječu Vidošević i Bandić dok se ne isključuje zapaženiji rezultat kod kandidatkinje Pusić, Primorca i Hebranga, zbog još uvijek prevelikog broja neodlučenih birača, utjecaja glasova iz inozemstva te utjecaja poruka predsjedničkih kandidata u završnici kampanje.
ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNIJENJA:
Međunarodni institut IFIMES je u periodu od 01. do 20 decembra/prosinca 2009.godine obavio istraživanje javnog mnijenja metodom terenskog dubinskog intervjua na teritoriju Republike Hrvatske.
Uzorak je slučajan troetapni. Veličina uzorka 1.888 anketiranih (punoljetni državljani Republike Hrvatske oba spola). Metodologija: terenski dubinski intervju. Period 1-20.12.2009. Standardna devijacija +/- 3. Kontrola na 10% uzorka. Stopa pouzdanosti 95%. Teritorija Republika Hrvatska bez glasača u inozemstvu. Demografski podaci su preuzeti od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. U anketi nije htjelo sudjelovati 392 slučajno izabrana ispitanika, 218 nije odgovarao postavljenom uzorku. Spolna, starosna, socijalna i obrazovna struktura anketiranih odgovara postavljenom uzorku. Struktura je približno usklađena ispitanicima iz urbanih i neurbanih sredina.
NAPOMENA: Prilikom istraživanja nisu obuhvaćeni glasači sa pravom glasa, koji žive u inozemstvu što može značajnije utjecati na rezultate izbora.
Izdvajamo odgovore na najvažnija i najzanimljivija pitanja.
1. DA LI ĆE TE IZAĆI NA PREDSTOJEĆE PREDSJEDNIČKE IZBORE?
2. ZA KOJEG KANDIDATA/KANDIDATKINJU ĆE TE, UKOLIKO IZAĐETE NA IZBORE, GLASOVATI NA PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA?
3. DA LI SMATRATE VAŽNIM UTJECAJ I ULOGU PREDSJEDNIKA REPUBLIKE NA DOGAĐANJA U HRVATSKOJ ?
- DA 52,3%
- NE 22,5%
- NE ZNAM 25,2%
4. UKOLIKO BI SADAŠNJI PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATKE STJEPAN MESIĆ IMAO PRAVO KANDIDIRANJA NA PREDSTOJEĆIM PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA SKUPA SA OSTALIM KANDIDATIMA ZA KOGA BI STE TE GLASOVALI?
5. DA LI PODUPIRETE PREDLOŽENI ARBITRAŽNI SPORAZUM IZMEĐU HRVATSKE I SLOVENIJE O RJEŠAVANJU GRANIČNOG PITANJA?
- DA 42,6%
- NE 32,8%
- NEMAM STAV 24,6%
6. DA LI PODUPIRETE NASTOJANJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA ŠTO BRŽI ULAZAK U EUROPSKU UNIJU?
- DA 48,4%
- NE 30,1%
- NEMAM STAV 21,5%
7. KOLIKO JE ZA VAS BITNA ZAŠTITA HRVATSKIH NACIONALNIH INTERESA?
- VRLO BITNA 75,1%
- BITNA 13,6%
- NEBITNA 3,8%
- NE ZNAM 7,5%
8. DA LI SU U HRVATSKOJ U VELIKOJ MJERI PRISUTNI RAZLIČITI OBLICI ORGANIZIRANOG KRIMINALA I KORUPCIJE?
- DA 72,2%
- NE 16,6%
- NEMAM STAV 4,7%
- NE ZNAM 6,5%
9. DA LI STE UVJERENI, DA SADAŠNJA HRVATSKA VLADA MOŽE HRVATSKU IZVUĆI IZ KRIZE?
- DA 33,6%
- NE 44,8%
- NE ZNAM 21,6%
10. DA LI PODUPIRETE NASTOJANJA, DA DRŽAVE ZAPADNOG BALKANA ŠTO PRIJE POSTANU ČLANICE EU?
- DA 72,3%
- NE 23,6%
- NE ZNAM 4,1%
11. DA LI JE, PREMA VAŠEM MIŠLJENJU, RIJEŠENO PITANJE POLOŽAJA SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ?
- DA 66,1%
- NE 18,8%
- NE ZNAM 15,1%
12. KOJA OD SUSJEDNIH DRŽAVA VAM JE NAJDRAŽA?
- SLOVENIJA 10,8%
- SRBIJA 11,4%
- CRNA GORA 12,3%
- MAĐARSKA 17,6%
- BOSNA I HERCEGOVINA 20,6%
- ITALIJA 22,1%
- NIJEDNA 5,2%
Ljubljana, 24. decembra/prosinca 2009
