Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je pripremio analizu aktualne političke situacije na Zapadnom Balkanu nakon održavanja samita EU – Zapadni Balkan u Tirani 6.decembra 2022. Iz opširne analize „EU - Zapadni Balkan 2022: Kraj ere 'udvaranja' Zapadu“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
U Tirani je 6.decembra 2022.godine održan Samit[2] Evropske unije (EU) i država Zapadnog Balkana, na kojem se raspravljalo o zajedničkom rješavanju posljedica ruske invazije na Ukrajinu, intenziviranju političkog dijaloga i politike proširenja i jačanju sigurnosti i izgradnji otpornosti na strano uplitanje, rješavanje izazova koje predstavljaju migracije, borba protiv terorizma i organiziranog kriminala. Samit je uslijedio dva mjeseca nakon održavanja neformalnog samita država Evropske političke zajednice u Pragu na kojem su sudjelovale sve evropske države osim Rusije i Bjelorusije.
Na kraju Samita EU – Zapadni Balkan usvojena je deklaracija[3], kojom se upozorava, da eskalacija agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine ugrožava evropski i globalni mir i sigurnost te ističe važnost strateškog partnerstva između EU i regiona Zapadni Balkan, potvrđuje svoju potpunu i nedvosmislenu opredijeljenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU. Traži se usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU (ZVSP) i djelovanje u skladu sa time, uključujući i u pogledu restriktivnih mjera EU. Pohvaljeni su oni partneri sa Zapadnog Balkana koji već pokazuju svoju stratešku posvećenost u ovom pogledu, tako što se u potpunosti usklađuju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i ohrabruju se oni koji to nisu učinili da slijede njihov primjer.
Samit se po prvi puta održava u regionu Zapadnog Balkana. Ipak, najveći događaj u regionu održan je oktobra 2021.godine u Beogradu kada je održan Samit Nesvrstanih povodom obilježavanja 60 godina od osnivanja tog pokreta na kojem su učestvovale delegacije iz više od 120 država.
Ruska invazija na Ukrajinu prouzrokovala je najveću sigurnosnu krizu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, a posljedično energetsku i prehrambenu krizu. Na samitu u Tirani obećana je pomoć EU državama Zapadnog Balkana u iznosu od milijardu eura za savlađivanje posljedica energetske krize. EU ne nudi rješenje za ukrajinsku krizu, ne bavi se uzrocima ukrajinske krize nego njenim posljedicama, koje pogađaju ne samo EU nego cijeli svijet. Došlo je do poremećaja u cijelom svijetu i najveće krize svjetskog poretka UN-a, koji je nastao kao posljedica Drugog svjetskog rata i koji ne odgovara sadašnjem vremenu i odnosima u svijetu.
Rat u Ukrajini izaziva poremećaje u trgovini i investicijama širom svijeta, pogađa proizvođače automobila u Evropi, hotelijere na turističkim destinacijama, uvoznike hrane i energenata. Iako su siromašni u svijetu, koji troše veliki dio svojih prihoda na životne potrepštine najugroženiji, nijedna zemlja, region ili industrija nije ostala netaknuta ovim poremećajima. Rat i sankcije, rezultirale su prekid ključne transportne veze između Rusije i Ukrajine te ostatka svijeta, narušavajući svjetsku trgovinu u širem smislu. Ruske transportne veze sa evropskim lukama su prekinute, a izvoz robe na druge destinacije je ograničen.
Analize pokazuju, da će kompanije ponovo procijeniti geopolitičke rizike i da će doći do premještanja proizvodnje iz zemalja koje se smatraju rizičnima, što će donekle preoblikovati globalne trgovačke lance i generalno svjetski biznis. To je ujedno i velika razvojna šansa za zemlje Zapadnog Balkana.
Utjecaj Rusije na Balkanu postaje prevelika opasnost za Zapad, koji je dugo vremena zapostavljao ovaj region. Rusije je zasada zaokupljena agresijom na Ukrajinu. Ruski predsjednik Vladimir Putin spašava sebe i svoju imperiju. Zapadni Balkan je na čekanju. „Putinovci“ u regionu čekaju signal za akciju.
Eventualni konflikt na Zapadnom Balkanu ne bi više bio lokalni konflikt nego evropski i zahvatio bi EU, jer više ne postoji monopolarni svijet (SAD) kao 90-tih godina prošlog stoljeća, nego policentrični i postoje akteri koji su spremni „zapaliti“ Evropu.
Analitičari smatraju, da posebno mjesto u regionalnim odnosima i evropskoj perspektivi zauzima Srbija kao najutjecajnija zemlja regiona, jer bez evropske Srbije nema ni evropskog Balkana. Srbija se nalazi na svojevrsnoj raskrsnici. Postavlja se pitanje, da li EU želi Srbiju u savezu sa Rusijom i Kinom, koji Srbiju uvlače u svoje geopolitičke, vojne i ekonomske interese mimo EU, ili EU želi pomoći Srbiji da postane punopravna članica EU. U ovom slučaju je izbor na EU, koja treba da pomogne Srbiji i prestane sa neprestanim uvjetovanjima te balkanske države. EU je odgovorna za fijasko dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine. Stalni incidenti i blokade, koje se uglavnom pripisuju vladi u Prištini nisu dobro polazište, da će uskoro doći do potpisivanja sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa i to predstavlja stvarnu sliku stanja odnosa unutar EU.
Američki ambasador u Srbiji Christopher Hill[4] rekao je, da je Srbija u specifičnim okolnostima kada je u pitanju uvođenje sankcija Rusiji, uglavnom zbog velike zavisnosti od ruskih energenata i da je u pitanju kompleksna slika da bi moglo samo da se kaže „pridružite se sankcijama“.
Ukoliko EU dodijeli kandidatski status Bosni i Hercegovini, ona će i dalje u vremenskoj dinamici zaostajati u evropskom integracijskom procesu u odnosu na druge zemlje zapadnog Balkana: Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju.
Kandidatski status za EU, koji se najavljuje je svojevrsno licemjerstvo. Turska vjerovatno nikada neće postati članica EU, a postoji realna opasnost da ista sudbina zadesi i Bosnu i Hercegovinu. Danas imate članice EU, koje ne zaslužuju članstvo, a BiH ne zaostaje ni po ćemo za njima. Drugo, imate članice EU koje javno i tajno podržavaju i šuruju sa Rusijom i onda se zapitamo šta to treba uraditi Bosna i Hercegovina da bude članica EU. Ako postoji politička volja EU, BiH može u rekordno kratkom vremenu postati članica EU.
Analitičari smatraju, da ključne opasnosti i prijetnje za Bosnu i Hercegovinu dolaze iz pojedinih država članica EU i NATO-a. Zbog toga je od historijske važnosti zbog stabilnosti i mira na Zapadnom Balkanu ali i u Evropi i ne samo zbog ukrajinske krize dodijeliti status kandidata Bosni i Hercegovini, jer je na prošlom vrhu EU taj status dodijeljen Ukrajini i Moldaviji iz sličnih razloga.
Ukrajinska kriza prouzrokovala je tektonske promjene u svijetu. SAD i EU moraju znati, da je socijalizam srušen upravo zbog privlačnih vrijednosti koje su ponuđene, demokratije, ljudskih prava, slobode govora, građanskih i ekonomskih sloboda… Ukidanje roominga između EU i država Zapadnog Balkana je populističina mjera EU. Naime, potpuno je jasno, da je pojavom i korištenjem različitih aplikacija (Viber, Whatsapp, Telegram i drugih) besmislen rooming i zbog toga ovakva mjera vrijeđa zdrav razum među stanovnicima Zapadnog Balkana.
Dok na drugoj strani EU uvodi Evropski sistem za informacije o putovanjima i njihovom odobrenju (ETIAS)[5], kojeg uvodi prema trećim zemljama iz kojeg nisu izuzete zemlje Zapadnog Balkana. Opravdanim se postavlja, da li EU istinski želi proširenje EU ili uvođenjem ETIAS-a želi trajno zacementirati proces proširenja? Istovremeno EU zahtijeva od zemalja Zapadnog Balkana uvođenje viza za građane trećih država. To je posebno osjetljivo pitanje za Srbiju, koja ima bezvizni režim sa brojnim zemljama. Upravo bi uvođenjem viza većem broju zemalja članica Pokreta Nesvrstanih, Srbija anulirala pozitivne efekte samita Nesvrstanih iz oktobra 2021.godine, koji je održan u Beogradu i koji predstavlja prekretnicu u razvoju i unapređenju odnosa sa tim zemljama. Primjena uredbe ETIAS značila bi uvođenje viza prema državama sa kojima je Srbija započela razvijati intenzivnu ekonomsku saradnju, što bi nanijelo enormnu štetu Srbiji. Pored toga EU je dodijelila nove domaće zadatke zemljama Zapadnog Balkana u vezi nelegalnih migracija, borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala.
Sistem ETIAS u praksi znači, da će svaki građanin bilo koje države Zapadnog Balkana (osim Kosova, za koje još uvijek postoji anahronizam viznog režima) prije ulaska u EU morati da ispuni posebnu aplikaciju i time zamoliti za odobrenje ulaska u EU. To praktički znači tiho uvođenje novog kvazi viznog režima, u poređenju sa sadašnjim slobodnim kretanjem za sve građane Zapadnog Balkana (osim već spomenutog Kosova). U tom smislu ni kandidatski status neće značiti ništa i građani država Zapadnog Balkana bit će u istom položaju kao svi drugi sa bilo koje strane svijeta dolazili u EU.
Analitičari smatraju, da EU mora donijeti strateške odluke o proširenju i vremenski okvir proširenja. Nedefiniran položaj zemalja Zapadnog Balkana udaljava te zemlje od EU i dodatno proizvodi određene frustracije. Svjetski poredak kojeg smo poznavali više ne postoji. Francusko-njemačka osovina unutar EU ne postoji u obliku u kojoj je poznajemo. Moć se seli sa zapada prema istoku. Ne postoji više monopolarni svijet, nego policentričan sa kompleksnim i isprepletenim interesima. Svijet se nalazi u velikim geopolitičkim previranjima i pomjeranjima. EU ne smije sebe gledati iz pozicije europocentrizma, jer je kraj ere „udvaranja“ Zapadu. Svaka zemlja vodi svoju politiku u skladu sa svojim interesima i na svom stolu ima različite ponude i rješenja za svoju budućnost. EU više nije jedina ponuda i rješenje na meniju zemalja Zapadnog Balkana. Na potezu je EU.
Ljubljana/Brisel/Washington, 11. decembar 2022
[1] IFIMES - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni savjetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom vijeću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine.
[2] Izvor: EU-Western Balkans summit in Tirana, 6 December 2022, link: https://www.consilium.europa.eu/en/meetings/international-summit/2022/12/06/
[3] Izvor: Deklaracija iz Tirane, 6. decembar 2022. godine, link: https://www.consilium.europa.eu/media/60549/tirana-declaration-01.pdf
[4] Izvor: Kosovo Online, Hill: Srbija u specifičnim okolnostima, treba joj pomoći sa izborom, link: https://www.kosovo-online.com/vesti/politika/hil-srbija-u-specificnim-okolnostima-treba-joj-pomoci-sa-izborom-10-10-2022
[5] Izvor: Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), link: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/LSU/?uri=CELEX:32018R1240
