Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES analizira događanja u Bosni i Hercegovini (BiH), poslije održavnih lokalnih izbora u BiH (Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko Distrikt BiH) 2. oktobra/listopada 2004. godine. Iz opširne analize izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove:
Karakteristika prethodnih lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini održanih 2. oktobra/listopada 2004. godine je u uspostavljanju trenda pada popularnosti nacionalističkih politika, koje u najvećoj mjeri zastupaju nacionalističke/nacionalne partije SDS (Srpska demokratska stranka), SDA (Stranka demokratske akcije) i HDZ (Hrvatska demokratska zajednica). Na održanim lokalnim izborima politička pitanja od najvećeg interesa prema kojem su birači pokazali posebnu zainteresovanost bila su: obezbjeđivanje radnih mjesta u osiromašenoj zemlji, odlučnost političkih partija da se suprostave razvijenom organizovanom kriminalu i korupciji koja godinama potresa BiH te zaštita zakonitosti. Na ova pitanja nacionalističke politike nisu za birače imale odgovarajuću političku ponudu, jer su svojim djelovanjem u proteklim godinama predvodeći bh. narode u rat uništili privredu i ugasile više stotina hiljada radnih mjesta i ljudskih života. Iz njihovih stranačkih struktura nastali su kriminalni lobiji, koji su produkovali organizovani kriminal i korupciju, koja je najprisutnija u institucijama vlasti od lokalnog do državnog nivoa – BiH se na ljestvici korumpiranosti država, prema podacima Transparency International, nalazi na 82. mjestu od 146 država i njena pozicija se pogoršala u odnosu na prethodnu godinu. Takođe, iz vladajućih političkih krugova razvijani su snažni uticaji i pritisci na pravosudne organe i druge institucije kao što su MUP gdje su pravna zaštita ili pravičnost uopšte bila isključiva privilegija moćnih političkih ličnosti iz vladajućih krugova, jer su nacionalističke oligarhije princip zakonitosti podredile sebi i svojim interesima obračunavajući se proteklih godina ponekad i krajnje surovo sa svojim političkim neistomišljenicima i protivnicima. Uticaj naprednih demokratskih političkih partija bio je posebno izražen u Republici Srpskoj (RS) gdje su SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) i SP (Socijalistička partija) imali rast podrške u biračkom tijelu, dok su druge političke partije koje su učestvovale na izborima imale osjetan pad koji je posebno izražen gubljenjem podrške biračkog tijela kod SDS i PDP (Partija demokratskog progresa), a to su trenutno vladajuće partije u RS i na nivou BiH. Glasanjem, na održanim lokalnim izborima, za opozicione partije SNSD, SP i druge građani su se izjasnili, da ne podržavaju politiku vladajućih partija te su tako pokazali svoj otpor prema politici vladajućih partija.
Lokalni izbori su pokazali, da je biračko tijelo u BiH duboko nacionalno izdijeljeno tako što su birači bošnjačke nacionalnosti uglavnom glasali za bošnjačke političke partije, birači srpske nacionalnosti za srpske političke partije, birači hrvatske nacionalnosti za hrvatske političke partije što jasno govori, da BiH nije demokratski isprofilisano društvo i da će se u narednim godinama morati učiniti odlučniji i dodatni napori za razvojem međunacionalne tolerancije i razumijevanja iz čega bi trebao da se razvija osjećaj čvršćeg povezivanja i saradnje bh.naroda kako bi se BiH kao država učvrstila i izgradila kao samoodrživa država. Evidentno je, da se to neće moći postići sa aktuelnim nacionalističkim strukturama o čemu treba ponovo razmisliti u širim međunarodnim krugovima uključujući i mogućnost zabrane organizovanja političkih partija na nacionalnoj osnovi. To pitanje može biti ključno za budućnost BiH, a moguće ga je rješavati uz najavljene ustavne promjene u BiH.
Građani su na održanim lokalnim izborima uputili oštar signal upozorenja međunarodnim predstavnicima u BiH, a posebno visokom predstavniku lordu Paddyju Ashdownu, koji je svojevremeno podržao formiranje bh. vlasti sa nacionalističkim strankama što u bh. javnosti nikada nije primljeno sa odobrenjem niti je ta vlast imala pozitivne rezultate u protekle dvije godine - što znači da je politika podrške visokog predstavnika lorda Ashdowna bila aposlutno pogrešna smjer za BiH. Ilustracija takve politike može se uočiti kroz status i ulogu hrvatskog člana Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića, koji je usko povezan sa kriminalizovanim hrvatskim strukturama u BiH što govori nekoliko podignutih krivičnih prijava. Zašto do sada visoki predstavnik lord Ashdown nije reagovao? Očigledno je, da su pojedini bh.političari miljenici visokog predstavnika lorda Ashdowna – u ovom primjeru vidljivo dr.Dragan Čović. Izraženu naklonjenost visokog predstavnika imaju i drugi kadrovi nacionalističkih stranaka kao što su predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić i bošnjački član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, a neskrivenu podršku uživa aktuelni ministar vanjskih poslova dr. Mladen Ivanić.
Važnu ulogu u društvenom životu BiH ima i kler, čiji se zvaničnici svih vjerskih konfesija nastoje uspostaviti kao faktor u kreiranju nacionalističkih politika koje bi kao što je poznato trebale biti u funkciji tolerancije i saradnje bh.naroda, a ovako profilisane aktivnosti vjerskih zajednica u BiH generiraju osjećaj duboke podijeljenosti sa tendencijom da ona bude još veća, a to je potpuno u suprotnosti sa generalnom politikom koja bi trebala biti vođena u BiH.
Vjerske zajednice snažno nastoje da očuvaju svoj uslovni uticaj u obrazovno-vaspitnom sistemu posebno kroz predmet vjeronauka u osnovnim školama – predmet izučavanja nije učenje o kulturi religije nego prakticiranje vjerskih obreda i teoloških sadržaja iz čega se kod djece razvija osnova koja u daljem životu generira njihovu svijest, koja se u krajnjem izrazu svodi na stvaranje nepromostljivih razlika u praktičnom životu između tri naroda odnosno tri vjerske zajednice u BiH. Vjerske zajednice u BiH bi istinski trebale da budu nosivi pokretač tolerancije, suživota ili pak zajedničkog života, a one to danas realno nisu i sve su dalje od tog cilja. Vjerske razlike u BiH bi trebale da oplemene život tri naroda na zajedničkom prostoru.Nažalost, praksa sadašnje nastave vjeronauke koncipirana je i izvodi se tako što učenici muslimanske vjere uče uglavnom o islamu, učenici pravoslavne vjere uče uglavnom o pravoslavlju, učenici katoličke vjere uče uglavnom o katoličanstvu. Opravdano se postavlja pitanje, da li u BiH ima prostora za sve ili je potrebno oduzeti prostor za ateističke poglede na život ili na još neke druge religijske pripadnosti?
Međunarodni institut IFIMES smatra, da je potrebno detaljno reformisati pristup vjeronauci u obrazovnim sistemima u BiH ukoliko je to moguće ili čak pristupiti ozbiljnom razmišljanju o ukidanju predmeta vjeronauka, koji je koncipiran i izvodi se na sadašnjim diskriminisajućim osnovama.
Međunarodni institut IFIMES u dužem vremenskom periodu prati situaciju u BiH i procjenjuje, da će PDP i SzBiH (Stranka za BiH), koje su trenutno u »čvrstom zagrljaju« vlasti sa nacionalističkim strankama SDS, SDA i HDZ potpuno izgubiti svoj politički kredibilitet, a to su lokalni izbori i pokazali.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da PDP i SzBiH svoj politički spas u nastaloj situaciji poslije lokalnih izbora mogu pronaći u povlačenju iz vlasti na svim nivoima i prelaskom u opoziciju kako bi se iz opozicione pozicije rekonsolidovali i tako pokušali povratiti u politički život u BiH prije održavanja predviđenih redovnih opštih izbora u jesen 2006. godine. U suprotnom bi mogle završiti kao neke druge partije koje su nekada bile moćne, a sada nemaju nikakvog političkog značaja kao što su SNS dr. Biljane Plavšić, NHI, Liberali, BPS i drugi.
U sličnoj poziciji nalazi se i SDS u RS, koji od 2000. godine bilježi stalni i veliki pad podrške biračkog tijela sa tendencijom da u budućnosti postane nejak politički faktor. To prije svega zavisi od reformi unutar SDS-a za koje je SDS do sada imao više prilika ali nijednu nije iskoristio. Možda bi odlazak dr. Dragana Kalinića i preuzimanje stranke od strane Dragana Čavića, nekadašnjeg Socijaliste, mogao biti povod da se SDS iznutra reformiše i distancira od SDS-ove ratne i postratne politike, koja je prije svega srpskom narodu, a i RS, donijela hipoteku ogromne odgovornosti za promašenu ratnu politiku tadašnjeg rukovodstva SDS i kadrova stranke od kojih se najveći broj suočava sa odgovornošću pred Haaškim trubunalom. Činjenica je, da Dragan Čavić ne predstavlja autoritet u SDS-u i RS, koji bi kreirao i vodio nove procese već se pretvara u glas međunarodne zajednice koji najčešće u poslednje vrijeme govori o tome kakvi su potezi međunarodne zajednice u BiH i RS ne pokušavajući pri tome da shvati ili učini nešto čime bi pokazao da razumije situaciju u kojoj se Republici Srpskoj »izmiče tepih ispod nogu«, a za pomjeranje tog tepiha jedinu odgovornost moraju preuzeti SDS i PDP. Ukoliko se nastavi sa ovakvom politikom Dragan Čavić mogao bi biti poslednji predsjednik RS, a Mladen Ivanić najveće razočarenje na političkoj sceni RS.
Bošnjačke političke stranke u aktuelnoj strukturi vlasti u BiH predstavljaju kadrovi SDA i SzBiH koje predvode Sulejman Tihić i Haris Silajdžić, koji blisko paktiraju sa SDS i PDP promovišući projekat subivanja RS i centralizacije BiH. Tihić i Silajdžić zanemaruju važnu činjenicu, da u RS raste otpor prema politici SDS i PDP što može dovesti u bližoj budućnosti do snažnog političkog preokreta, jer je na RS usmjeren pritisak, a na taj način i srpski narod koga nemogu beskrajno izdržati. Neprimjerene reakcije koje bi mogle uslijediti kao otpor na snažne pritiske mogle bi ugroziti perspektive i normalan zajednički život sva tri naroda u BiH, jer BiH ne smije potsticati frustracije bilo kog naroda. Tihić i Silajdžić potstiču nastanak nove frustracije unutrašnje nestabilnosti i razvoja BiH. Pri tome Tihić i Silajdžić sve otvorenije zloupotrebljavaju evidentne žrtve bošnjačkog naroda u proteklom ratu u BiH, čak prijeteći bošnjačkim žrtvama prema drugim narodima čime potstiču nestabilnost te ugrožavaju i sam bošnjački narod. Takvom politikom najdirektnije pomažu ostalim nacionalističkim strankama iz srpskog i hrvatskog naroda (SDS i HDZ) u političkom životu osiguravajući im na taj način političko preživljavanje.
Nedavna aktivnost imenovanja novih bh. ambasadora pokazale su neopreznost ministra vanjskih poslova Mladena Ivanića i cijelog Predsjedništva BiH kada su propustili priliku da uspostave stvarnu ravnotežu pri imenovanju ambasadora iz redova srpskog i hrvatskog naroda i u područjima arapskih država namjesto Bošnjaka, koji su tamo imenovani čime su onemogućili jednak razvoj interesa prisutnosti svih naroda na svim destinacijama bh.diplomatije u svijetu.
Moralni pobjednik lokalnih izbora u BiH, posebno u RS je sadašnja opozicija, prije svega SNSD i SP, koje su zahvaljujući konzistentnoj politici u poslednje tri godine povratile ugled i podršku u biračkom tijelu na cijelom prostoru BiH, a posebno u RS. Opozicija je naglašenije od drugih isticala potrebu rješavanja socijalnih pitanja i borbe protiv korupcije i kriminala što je u osnovi temeljni zahtjev svih građana BiH upućen političkim partijama.
Međunarodni institut IFIMES uočava, da je SNSD na lokalnom nivou vrlo bliska saradnji sa SDS, jer su najvećim dijelom organi Dodikove stranke na lokalnom nivou sačinjeni od bivših kadrova i članova SDS što u narednom periodu može imati jako negativan uticaj na političko profilisanje SNSD.
DA LI JE UGROŽEN PROJEKT BRČKO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE?
Brčko Distrikt BiH je posebno važan projekt za Bosnu i Hercegovinu, čija je važnost jednaka za institucije BiH, a posebno za međunarodnu zajednicu koja je založila svoj potpuni politički autoritet kako bi pokazala i dokazala da je u BiH moguće obnoviti multietničku zajednicu i iz nje izvedenu multietničku vlast u kojoj bi na skladan način učestvovali predstavnici sva tri naroda u BiH (Srbi, Bošnjaci i Hrvati). U protekle četiri godine od razglašenja Distrikta u Brčkom su dokazali da je to moguće, jer su vlast vršile umjerene političke partije SDP i SP, koje inače važe kao partije naglašene tolerancije i evropske orijentacije. Poslije rezultata održanih lokalnih izbora sada je taj model na provjeri, jer nacionalističke stranke pokušavaju da uspostave vlast nakon prvih lokalnih izbora u Brčko Distriktu te pokušavaju pronaći saveznike u partijama centra kao što su SzBiH i HSS-NHI.
Međunarodni institut IFIMES procjenjuje, da bi u slučaju uspostave lokalne vlasti od strane nacionalističkih stranaka projekat Brčko Distrikt bio uzdrman i krajnje neizvjestan. Neuspjeh u Brčko Distriktu bio bi istovremeno i veliki poraz politike međunarodne zajednice u BiH posebno diplomatskih napora SAD čiji je predstavnik već četiri godine supervizor za Brčko Distrikt BiH.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da je potrebno spriječiti formiranje lokalne vlasti u Brčko Distriktu sastavljenu od nacionalističkih stranaka. Stabilna vlast u Brčko Distriktu formirana od umjerenih i nenacionalnih stranaka SDP, SP, SNSD, HSS-NHI, SzBiH i DS bila bi garancija da multietnička zajednica u Brčko Distriktu može opstati i napredovati, ali za njeno ostvarenje potrebno je uložiti dodatni napor kojeg jedino ima i može učiniti međunarodna zajednica u BiH i visoki predstavnik lord Paddy Ashdown.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da su dosadašnji napori međunarodne zajednice i OHR-a u Brčko Distriktu BiH bili uspješni i da će svojim autoritetom doprinijeti da vlast u Brčkom u svojoj strukturi očuva kontinuitet većinskog učešća u vlasti umjerenih i nenacionalnih partija. U suprotnom, ukoliko bi vlast formirale nacionalne/nacionalističke stranke sa strankama koje ih podržavaju, koje su kao kandidate ponudile kadrove sa početka ratnih sukoba na području Brčkog projekat Brčko Distrikta bio bi ozbiljno ugrožen i doveden u pitanje. Budućnost Brčko Distrikta BiH nije pitanje samo države BiH nego predstavlja pitanje od regionalnog značaja i zbog toga je formiranju vlasti u Brčko Distriktu potrebno pristupiti krajnje odgovorno, jer eventualno učinjena pogreška može imati posledice za cijelu državu BiH i regiju.
Međunarodni institut IFIMES procjenjuje, da bi koaliranje neke od nenacionalne stranke sa nacionalnim strankama u Brčko Distriktu bio zasigurno pogrešan izbor i takve stranke bi u narednim godinama mogle doživjeti sudbinu PDP u RS i SzBiH u FBiH, koje imaju stalnu stagnaciju i pad popularnosti kod građana.
ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNJENJA U BRČKO DISTRIKTU BiH
Podaci o uzorku:
• Uzorak: slučajan troetapni
• Veličina uzorka: 273 ispitanika (punoljetni građani oba pola)
• Metodologija: telefonska anketa
• Period: 15. i 16.11.2004
• Stepen pouzdanosti: 95%
• Kontrola: na 10% uzorka
• Standardna devijacija +/-3
• Teritorija: Brčko Distrikt BiH
Koje političke stranke u Brčko Distriktu BiH mogu osigurati stabilan i održiv razvoj Brčko Distrikta BiH?
NENACIONALNE STRANKE (SDP, SP, SNSD, DS, SzBiH, HSS-NHI) ~ 64,30%
NACIONALNE/NACIONALISTIČKE STRANKE (SDS, SDA I HDZ) ~ 26,80%
NEMAM STAV ~ 8,90%
Podaci o uzorku:
• Uzorak: slučajan troetapni
• Veličina uzorka: 273 ispitanika (punoljetni građani oba pola)
• Metodologija: telefonska anketa
• Period: 15. i 16.11.2004
• Stepen pouzdanosti: 95%
• Kontrola: na 10% uzorka
• Standardna devijacija +/-3
• Teritorija: Brčko Distrikt BiH
Ukoliko vlast ne mogu formirati nenacionalne stranke, da li bi podržali rješenje za Brčko Distrikt da se održi postojeći prelazni period pod supervizijom OHR-a?
DA ~ 74,90%
NE ~ 17,80%
NEMAM STAV ~ 7,30%
Međunarodni institut IFIMES na osnovu istraživanja ocjenjuje, da građani Brčko Distrikta izražavaju izrazito veliku podršku međunarodnoj zajednici i OHR-u u Brčko Distriktu. Prisutnošću i aktivnostima OHR-a postignuti su značajni rezultati u razvoju Brčko Distrikta te je obezbjeđena stabilnost, bezbjednost i uslovi za održiv razvoj te je tako Brčko Distrikt postalo najperspektivnije područje u BiH Rezultati istraživanja pokazuju, da građani Brčko Distrikta podržavaju prisutnost OHR-a i njegov dalji angažman sa mogućnošću nastavka funkcionisanja sadašnje prelazne vlasti ukoliko ne bi bilo moguće sastaviti stabilnu koaliciju iz nenacionalnih i naprednih političkih stranaka u Brčko Distriktu.
ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNJENJA U BOSNI I HERCEGOVINI
Podaci o uzorku:
• Uzorak: slučajan troetapni
• Veličina uzorka: 1673 ispitanika (punoljetni građani oba pola)
• Metodologija: telefonska anketa
• Period: 15. i 16.11.2004
• Stepen pouzdanosti: 95%
• Kontrola: na 10% uzorka
• Standardna devijacija +/-3
• Teritorija: Bosna i Hercegovina (Republika Srpska, Federacija BiH, Brčko Distrikt BiH)
Da li na osnovu rezultata lokalnih izbora održanih 2. oktobra 2004. godine aktuelna vlast nacionalističkih stranaka (SDS, SDA i HDZ) i njihovih saveznika PDP i SZBiH imaju politički legitimitet?
NE ~ 70,70%
DA ~ 15,50%
NEMAM STAV ~ 13,80%
Podaci o uzorku:
• Uzorak: slučajan troetapni
• Veličina uzorka: 1673 ispitanika (punoljetni građani oba pola)
• Metodologija: telefonska anketa
• Period: 15.i 16.11.2004
• Stepen pouzdanosti: 95%
• Kontrola: na 10% uzorka
• Standardna devijacija +/-3
• Teritorija: Bosna i Hercegovina (Republika Srpska, Federacija BiH, Brčko Distrikt BiH)
Da li, kao državljanin/-ka BiH, želite ulazak BiH u EU?
DA ~ 89,80%
NE ~ 6,30%
NEMAM STAV ~ 3,90%
Podaci o uzorku:
• Uzorak: slučajan troetapni
• Veličina uzorka: 1673 ispitanika (punoljetni građani oba pola)
• Metodologija: telefonska anketa
• Period: 15.i 16.11.2004
• Stepen pouzdanosti: 95%
• Kontrola: na 10% uzorka
• Standardna devijacija +/-3
• Teritorija: Bosna i Hercegovina (Republika Srpska, Federacija BiH, Brčko Distrikt BiH)
Da li aktuelna vlada stranaka (SDS, SDA, HDZ, PDP i SZBiH) i njihovi lideri Čavić, Tihić, Čolak, Ivanić i Silajdžić mogu BiH približiti evropskim integracijama?
NE ~ 78,10%
DA ~ 16,40%
NEMAM STAV ~ 5,50%
Podaci o uzorku:
• Uzorak: slučajan troetapni
• Veličina uzorka: 1673 ispitanika (punoljetni građani oba pola)
• Metodologija: telefonska anketa
• Period: 15. i 16.11.2004
• Stepen pouzdanosti: 95%
• Kontrola: na 10% uzorka
• Standardna devijacija +/-3
• Teritorija: Bosna i Hercegovina (Republika Srpska, Federacija BiH, Brčko Distrikt BiH)
Koje političke snage u BiH mogu BiH omogućiti unutrašnju stabilnost, održiv razvoj i približavanje evropskim integracijama?
SADAŠNJE VLADAJUĆE STRUKTURE ~ 13,10%
SADAŠNJA OPOZICIJA ~ 78,30%
MEĐUNARODNA ZAJEDNICA I NOVE POLITIČKE SNAGE KOJE TREBA RAZVIJATI ~ 8,60%
Međunarodni institut IFIMES smatra, da rezultati istraživanja pokazuju, da je sudbina i perspektiva BiH i njenih građana u vlastitim političkim snagama posebno u sadašnjim opozicionim partijama, koje poslije važnog političkog uspjeha na lokalnim izborima 2. oktobra/listopada 2004. godine imaju jasnu političku obavezu da izbjegnu kolaboraciju sa nacionalnim/nacionalističkim strankama i da u sredinama gdje su ostvarile izbornu pobjedu konkretnim rezultatima pokažu prednosti svoje politike i tako definitivno cijelu BiH usmjere ka afirmaciji vrijednosti njihovih politika – dobri i uočljivi rezultati u vršenju vlasti na lokalnom nivou biće najbolje polazište za pobjedu opozicije na narednim opštim izborima. Politička praksa u BiH je pokazala, da su stranke koje su kolaborirale sa nacionalističkim/nacionalnim strankama kasnije su u političkom životu bile »politički sahranjene« stranke.
