Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom dodatne eskalacije političke krize u Bosni i Hercegovini (BiH) pripremio analizu aktualnih događanja. Iz opsežne analize „Bosna i Hercegovina 2024: Da li je ugrožen mir u BiH?“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
U Bosni i Hercegovini (BiH) će se 6.oktobra 2024.godine održati lokalni izbori. Iako je Bosna i Hercegovina u martu ove godine dobila zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u EU, to je bilo uglavnom nezasluženo i predstavlja simboličnu gestu EU prema BiH zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Prema najavama Milorada Dodika (SNSD), predsjednika entiteta Republika Srpska (RS), pripremljen je prijedlog o „mirnom razdruživanju“ sa Federacijom Bosne i Hercegovine (FBiH) što dodatno usložnjava situaciju u Bosni i Hercegovini i zahtijeva veći angažman međunarodne zajednice, prvenstvo SAD i NATO-a, zbog eklatantnog kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja mira.
U Bosni i Hercegovini se odvija preuranjena izborna kampanja za lokalne izbore, koju Centralna izborna komisija (CIK) ne sankcionira. Dodik intenzivira aktivnosti na proglašenju nezavisnosti Republike Srpske što prouzrokuje dodatne napetosti, koje mogu dovesti do sukoba u zemlji, koja je krhkog mira i sigurnosno ranjiva što može ozbiljno ugroziti postojeći prividni mir.
Dodik eskalacijom situacije želi skrenuti pažnju sa pljačke javnih resursa, teške ekonomske i financijske situacije u kojoj se nalazi Republika Srpska i zbog američkih sankcija (OFAC), kojima su obuhvaćeni vodeći zvaničnici Republike Srpske na čelu sa Miloradom Dodikom i članovima njegove porodice. Zbog toga pokušava spasiti svoju imovinu i oligarhiju oko njega prebacivanjem novca i druge imovine u poreske oaze ali i u inostranstvo i zemlje regiona gdje vrši intenzivne poslovne aktivnosti. Prema procjenama u Ljubljani odnosno Sloveniji se obrće oko tri milijarde kapitala Milorada Dodika i njegove oligarhije, kojima servis i podršku pružaju pojedini ljubljanski zvaničnici i od toga ostvaruju određene koristi. Dodikov kapital se oplođuje u različitim djelatnostima kao što su građevinarstvo, nekretnine, IT sektor, kadrovske agencije, finansijski sektor i dr. Milorada Dodika u Sloveniji prati kapital iz političkog i narko kartela iz Sarajeva, koji je također intenzivirao svoje aktivnosti u Sloveniji i koji putem poslovnih aktivnosti dijelom finansira svoje političke zaštitnike u Sarajevu. Zbog toga je važno, da američka administracija u narednom paketu proširi paket sankcija na te kompanije i pojedince ali i ljubljanske zvaničnike i slovenske banke, koje sudjeluju u tim spornim poslovima (javni novac i sredstva EU), koji ugrožavaju mir i Daytonski mirovni sporazum. Američke sankcije mogu se primijeniti na bilo koju instituciju, uključujući banke i druge finansijske institucije, bilo u privatnoj ili javnoj svojini, koje pružaju materijalnu podršku pojedincima ili kompanijama koje su pod američkim sankcijama. Dešifriranje Sky aplikacije pomoći će policijskim agencijama i tužiocima da otkriju aktivnosti opasnih kriminalaca u BiH i regionu i njihovu vezu sa političarima, što će rezultirati brojnim akcijama i hapšenjima.
Političko-kriminalne strukture intenzivirale su napad i obračunavanje sa neposlušnim medijima, pravosudnim sistemom (VSTV) i novinarima.
Bosna i Hercegovina je intenzivno u posljednje vrijeme od strane režima Milorada Dodika i njegove porodice, inače lica sa američke OFAC[2] liste, ugrožena i u sferi medija.
Preko državnog Instituta za mjeriteljstvo BiH (IMBiH) na čijem čelu je od strane Dodika postavljena direktorica Milica Ristović Krstić, nezakonito je ukinuto postojeće mjerenje gledanosti, tako da su mediji ostali bez ove važne stavke, na osnovu koje se isplaćuju i reklame.
Sve je započelo tako što je finalni akt onemogućavanja rada firme Audience Measurement d.o.o. dogodio se u maju 2024. godine kada je oduzeto odobrenje tipa za uređaje (peoplemetre) ovoj firmi, koje je važilo do kraja 2032.godine.
Tako je preko noći došlo do prestanka isporuke podataka. TV stanice RTRS, ATV, UNA TV i K3 su sve prestale biti klijenti Audience Measurement d.o.o. zaključno sa 30.junom 2024.godine, jer su krajem 2023.godine željele potpisati ugovor samo do polovine godine i jer su unaprijed znali da će „Dodikov Institut za mjeriteljstvo“ preuzeti mjerenje.
Početkom juna 2024.godine, Kantar Media je potvrdila da je sa firmom See Media Research d.o.o. Banja Luka potpisala ugovor o saradnji (licensed technology).
Cilj ove strategije je jasan: uspostaviti monopol nad mjerenjem gledanosti i ojačati TV kanale bliske režimskoj strukturi u Republici Srpskoj kroz namještene rezultate gledanosti. Ovo bi omogućilo tim kanalima da ostvare znatno veći prihod od marketinških agencija, koje godišnje plasiraju oko 30.000.000 EUR. Pored toga, cilj je uticati na način izvještavanja, čime se ugrožavaju slobodni mediji, a prije svega nezavisna BN TV u Republici Srpskoj, ali i TV Hayat u Sarajevu.
Direktor See Media Research d.o.o. Banja Luka, Marko Gujaničić, dovodi se u vezu sa organizacionim sekretarom SNSD-a Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika. Nedavne američke OFAC sankcije su pokazale, da su i ATV i UNA TV pod kontrolom Igora Dodika i porodice Dodik.
Eksperti smatraju, da je rješenje, kojeg traže svi ostali mediji u BiH jeste, da se mjerenje gledanosti izuzme iz zakonskog mjeriteljstva, kao što je praksa u EU, ali i u regionu i cijelom svijetu i to u što prije kako bi se ogromna šteta što prije zaustavila. U vezi ovakvog snažnog napada na nezavisne i slobodne medije zasada šute šef delegacije EU u BiH Johann Sattler i visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) Christian Schmidt.
Vladajuće stranke iz poznatih razloga nastoje uspostaviti uticaj na ključne resore i resorne institucije. Jedna od ključnih institucija u sektoru pravde sa velikim spektrom nadležnosti je i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV). Očigledno je da se sa smanjenjem nadležnosti ove institucije, povećavaju nadležnosti i uticaj resornog ministarstva. Otud i ne čudi jasno osmišljen plan s ciljem smanjenja nadležnosti VSTV od strane izvršne vlasti prilikom izrade novog Zakona o VSTV BiH. Izrada novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) pokazuje jasne naznake pokušaja smanjenja nadležnosti odnosno ukidanja statusa nezavisnog tijela. Evidentni su napori izvršne vlasti, odnosno resornog ministarstva pravde, da se konceptualno mijenja postojeći Zakon o VSTV, koji je ocijenjen kao dobar, da se omogući da se na VSTV primjenjuju administrativni zakoni, koji se odnose na ministarstva i druga tijela javne uprave BiH, sa namjerom da se to unese u novi zakon o VSTV. Paralelno s time, pokušava se oslabiti angažman i uloga struktura VSTV kroz moguća personalna rješenja koja će ići na ruku vladajućim strukturama. Jasna je želja da se uvede primjena administrativnih zakona koji se odnose na ministarstva i tijela uprave BiH.
Isto tako, izvršna vlast želi uvesti regionalno predstavljanje gdje bi se došlo do izbora u VSTV osoba određene nacionalnosti s obzirom da je poznato u kojim dijelovima BiH dominira pojedina etnička zajednica. Pokušavaju se nametnuti određena rješenja kao da su članovi VSTV sindikalni predstavnici struktura iz kojih dolaze. VSTV mora samostalno odlučivati i odnositi najbolje zakonite odluke u interesu VSTV i pravosudnog sistema.
Cilj izvršne vlasti je da se kroz navedene intervencije u zakonska rješenja uruši samostalnost VSVT i uvedu etnički princip u pravosuđe, omogući entitetska blokada što do sada nije bilo prisutno u radu VSTV. Etnička i spolna struktura se poštuje i u dosadašnjim zakonskim rješenjima.
Još jedna, krajnje simptomatična činjenica je da nakon skoro godinu dana od usvajanja Zakona o VSTV-u, nisu odobrena sredstva za implementaciju tog Zakona, čime je dovedena u pitanje jedna od ključnih nadležnosti ove institucije. S pravom se postavlja pitanje zašto predlagač Zakona nije predvidio ovu situaciju i prelaznim odredbama Zakona spriječio ovu pojavu. Kome odgovara da VSTV ne funkcionara, odnosno ne obavlja svoje, Zakonom predviđene obaveze?
Venecijanska komisija[3] Vijeća Evrope (VC) preporučuje, da VSTV-u treba dati ustavni status. U kontinuitetu sa važećim zakonom, treba zadržati i opšte odredbe koje propisuju neprimjenjivanje odredbi Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine i Zakona o upravi Bosne i Hercegovine na VSTV, sa ciljem očuvanja nezavisnosti Vijeća i njegovog Sekretarijata. Venecijanska komisija se slaže da sastav bilo koje institucije na državnom nivou treba što je više moguće da odražava raznolikost zemlje u smislu etničke, rodne, jezičke, vjerske ili druge kriterije, ona također naglašava da etnički pristup i svaki zakon koji je okrenut budućnosti treba da ima za cilj prevazilaženje etničkih podjela. Stoga Venecijanska komisija preporučuje da se u član 5. stav 5. doda upućivanje na činjenicu da će VSTV, kao pravosuđe općenito, biti generalno reprezentativno za narode Bosne i Hercegovine, kako to zahtijeva Ustav, te izmijeniti sve one odredbe koje i dalje se pozivaju na konstitutivne narode Bosne i Hercegovine. Isto tako, imenovanje sudija treba prvenstveno biti zasnovana na zaslugama, a etnički faktor treba uzeti u obzir samo izuzetno, jer multietnički sastav pravosuđa sam po sebi treba da bude dovoljan da osigura povjerenje javnosti (članovi 71. i 103.2 Nacrta zakona ). Što se tiče članstva u VSTV-u, Venecijanska komisija preporučuje: osnivanje Vijeća sa neparnim brojem članova, dva odjeljenja, sudsko i tužilačko, također treba da se sastoje od neparnog broja članova, što podrazumijeva da treba računati na neparan broj članova laika koji pripadaju oba odjela; otvaranje laičkog članstva drugim pravnim stručnjacima, a uzimajući u obzir i nepravne profesionalce; značajno povećati broj članova laika i osigurati da ne postoji neopravdana razlika u tretmanu između pravosudnih i nesudskih članova.
Što se tiče ocjenjivanja, izjava o imovini i premještaja sudija i tužilaca, Venecijanska komisija preporučuje: razraditi način na koji bi se kriteriji za ocjenjivanje trebali tumačiti i primjenjivati, posebno kada je u pitanju 'kvantitet učinka' i 'statistički kvalitet' odluka“ (član 138), integrirajući nekoliko prethodnih preporuka u vezi sa sistemom prijavljivanja imovine koje još uvijek nisu riješene, preispitujući mogućnost privremenog premještaja sudija i tužilaca bez njihovog pristanka (članovi 146. i 148.) i obezbjeđivanje drugog suda za žalbe odluka VSTV o tom pitanju.
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) izglasala je Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, čime je nakon 20 godina ponovno kriminalizirala klevetu i uvela je u krivično zakonodavstvo. Zakon je slabo i nestručno pripremljen, po donesenom zakonu tužilaštvo vas progoni, suprotna strana nije više pojedinac nego država (tužilaštvo). Mali mediji, koji su finansijski na granici preživljavanja će nestati. Doći će do samocenzure medija. Odredbe krivičnog prava moraju biti jasne inače će doći do konfuzne nepredvidljivosti u javnom prostoru. Pravo ima standarde. Međunarodni standardi su protiv kriminaliziranja klevete. BiH nema jakih demokratskih institucija. Regresija klevete je posljedica šireg trenda rasta populizma u regionu.
Tokom svoje dugogodišnje autokratske vladavine, Milorad Dodik je uspio razjediniti, oslabiti i potkupiti opoziciju u Republici Srpskoj, ali mu nije pošlo za rukom, da pod svoju kontrolu stavi malu, ali veoma glasnu grupu medija i NVO, koje su otvoreno kritikovale njegovu vlast, korupciju, zloupotrebe i štetu koju nanosi građanima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Tu se posebno ističu RTVBN iz Bijeljine, zatim portali Buka i Capital, te Transparency International i Helsinški odbor za ljudska prava. Da bi oslabio njihov kritički rad i uticaj u javnosti, Dodik je osmislio zakone, koji su u suprotnosti sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a kojima se svi oni koji slobodno misle i govore mogu kazniti višegodišnjim zatvorskim kaznama, ili drakonskim novčanim kaznama. Prema tvrdnjama Tužilaštva u RS, pokrenuto je nešto manje od 100 istraga u vezi sa krivičnim djelo klevete i nadležna Tužilaštva već vrše saslušanja novinara.
Istovremeno, dok novinare i aktiviste civilnog društva, stavlja pod udar autokratskih zakona, Narodna skupština Republike Srpske, je nedavno usvojila Zakon o imunitetu, predsjednika i potpredsjednika RS, članova Vlade RS, poslanika Narodne skupštine RS i delegata u Vijeću naroda, te oni neće biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak u okviru njihovih dužnosti, za vrijeme trajanja mandata, pa čak i nakon prestanka mandata.
Očigledna diskriminacija, novinari i mediji su odgovorni krivično za ono što kažu ili napišu, nosioci javnih funkcija imaju dodatni imunitet i ne mogu krivično odgovarati.
Da bi spriječio slobodan rad NVO, bez ikakvih obrazloženja ili neophodnih analiza, Milorad Dodik je pokrenuo donošenje Zakona o agentima stranog uticaja, po uzoru na sličan zakon u Rusiji, kojim se Ministarstvu pravde RS daje mogućnost, da izda zabranu bilo kojoj NVO koja se finansira novcem iz inostranstva, te se takve NVO stavljaju pod posebno restriktivnu kontrolu institucija Republike Srpske, sa nizom zabrana, poput one, da nemaju pravo da iznose „političke stavove“ sa naravno prijetnjama ukidanja, visokih novčanih i zatvorskih kazni. Ministarstvo pravde RS se zadužuje da pored kontrole vodi i posebnu evidenciju o svim detaljima vezanim za takve NVO i zaposlene u njima. Istovremeno, Vlada Republike Srpske je zabranila školama, Univerzitetima i drugim institucijama saradnju sa takvim NVO.
Postoje vjerodostojne informacije, o postojanju instrukcije, da osobe koje su radile u NVO, koje se finansiraju stranim novcem, nikada više ne mogu zaposliti u javnom sektoru.
Već sama najava Zakona o agentima stranog uticaja, rezultirala je napuštanjem dijela zaposlenih u mnogim NVO, jer jednostavno, mnogi od njih ne žele da imaju „poseban tretman“ od strane vlasti u Republici Srpskoj. Interesantno je, da ta ista Vlada, ministarstva, i druge institucije nesmetano koriste desetine miliona stranih donacija i različite finansijske aranžmane. Znači, Vlada može da koristi novac stranih donatora, civilno društvo će imati diskriminatorski tretman ukoliko to bude radilo. Ovdje također treba spomenuti da Vlada RS i druge institucije, nikada nisu bile spremne da finansijski podrže rad NVO, izuzev naravno onih koje su sami formirali ili koji su u potpunosti pod kontrolom vlasti.
Ne treba posebno isticati, da je donošenje ova tri zakona izazvalo kritike i zabrinutost iz EU i SAD, jer su u suprotnosti sa strategijama evropskih integracija. Značajno smanjenje stranih investicija u RS u protekle dvije godine, utiče negativno na ionako katastrofalnu ekonomsku situaciju u RS, te povećava odliv radno sposobnog stanovništva.
Vlada RS je u sklopu propagandne kampanje prilikom donošenja ovih zakona, prikazivala zemlje EU, posebno Njemačku, kao neprijateljske, te nastavila otvoreno govoriti o Velikoj Britaniji i SAD, kao neprijateljskim zemljama koje navodno žele da unište Republiku Srpsku.
Uglavnom, stvaranje neprijateljskog odnosa prema strancima, utiče na stvaranje veće izolacije RS u odnosu na privredne i političke tokove u regionu. Najavljeno je da će Zakon o agentima stranog uticaja stupiti na snagu 1.januara 2025.godine. Vjerovatno će ionako mali broj aktivnih NVO u Republici Srpskoj svesti na još manji nivo, te dovesti u pitanje njihov rad i opstanak. Faktički imamo paradoksalnu situaciju, da pojedini članovi Vlade Republike Srpske predstavljaju agente stranog uticaja, a ne pojedine NVO.
Na osnovu Apelacije (U-21/23), koju je uputio Denis Zvizdić, tadašnji zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH krajem avgusta 2023.godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je privremenu mjeru, jer je odredba člana 280a osporenog zakona u suprotnosti sa Ustavom, a odnosi se na zatvorske kazne za vrijeđanje Republike Srpske.
Milorad Dodik u sklopu privatizacije institucija u RS naložio je Ministarstvu finansija RS i Narodnoj skupštini RS da osmisle način kako bi firme i pojedinci mogli nesmetano da rade. Narodna skupština RS ovih dana pokušava da Investicijsko-razvojnu banku Republike Srpske (IRB RS) pretvori u banku preko koje bi vršila platni promet za sankcionirane firme i pojedince. Stoga je važno obratiti pažnju na slijedeće:
Eksperti smatraju, da Centralna banka BiH mora zastaviti najnoviji Dodikov eksperiment sa IRB RS i zloupotrebu pozicije institucionalne moći u svrhu izbjegavanja američkih sankcija. Dodik pokušava preuzeti tri ključne finansijske poluge: Komisiju za hartije od vrijednosti, Centralni registar hartija od vrijednosti i Banjalučku berzu.
Politička dešavanja u regionu podsjećaju na reprizu dešavanja početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Nacionalna okupljanja, koja ipak imaju jednu novinu. Političke elite Zapadnog Balkana bez izuzetka podržavaju ulazak svojih država u članstvo EU. Istu poziciju zastupa i pozicija i opozicija u BiH. Trenutno su u fokusu odnosi Republike Srbije i Bosne i Hercegovine. Postoji raspoloženje u EU o istovremenom primanju Republike Srbije i BiH u uniju evropskih država. Očekuje se da aktuelna vlast u BiH pokrene inicijativu o zajedničkoj deklaraciji Republike Srbije i BiH o hitnom i neizostavnom ulasku ove dvije države u EU. Deklaracija bi bila usvojena na zajedničkoj sjednici dva parlamenta/skupština i urgentno poslana u EU. Deklaracija ne bi sadržavala ništa osim jasnog zahtjeva EU o potrebi hitne odluke da se dvije države prime u EU. Na ovaj način bi se relaksirali odnosi i EU bi mogla u posebnoj proceduri zajednički razmatrati sve potrebne mehanizme, ali i preuzeti odgovornost za mir na Balkanu. Ukoliko izostanu proevropske inicijative onda će to biti najuvjerljiviji pokazatelj da su političke elite definitivno ogrizle u kriminalu i korupciji i da je ulazak u EU samo floskula pomoću koje se izvlače sredstva iz fondova EU.
Ljubljana/Bruxelles/Washington, 4.juli 2024
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives”.
[2] OFAC: Treasury Targets Milorad Dodik’s Network of Wealth Generating Companies, Including Prointer, link: https://home.treasury.gov/news/press-releases/jy2414
OFAC: U.S. Treasury Sanctions Members of Milorad Dodik’s Family and Patronage Network, link: https://home.treasury.gov/news/press-releases/jy1825
[3] Venice Commission: Bosnia and Herzegovina - Interim Follow-up Opinion to previous Opinions on the High Judicial and Prosecutorial Council, adopted by the Venice Commission at its 139th Plenary Session (Venice, 21-22 June 2024), link: https://www.venice.coe.int/webforms/documents/?pdf=CDL-AD(2024)009-e
