Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES povodom Općih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH), koji se održati 12.oktobra/listopada 2014.godine godine analizira završnicu izborne kampanje i aktualna događanja u toj državi. Iz analize „BiH:Nakon izbora neće biti velikih promjena“izdvajamo najvažnije dijelove.
Bosna i Hercegovina
Nakon izbora neće biti velikih promjena
Imajući u vidu da su predstojeći Opći izbori u BiH do sada najneizvjesniji, izborna kampanja bila je najprljavija od proglašenja nezavisnosti te države.
Orkestrirani napadi na Izetbegovića
Pored dosadašnje „uobičajene“ izborne retorike gdje su se politički subjekti međusobno optuživali za slabo stanje u državi i društvu, izdaju nacionalnih i drugih interesa, krađu, korupciju i nepotizam, protekla izborna kampanja je protekla u personalnim napadima, špekulacijama i lažima prilikom kojih je iznošen privatni ili porodični „prljavi veš“’. Najopskurniji napad je uslijedio od Fahrudina Radončića (SBB) i njegove TV Alfa i to na umrlu majku Bakira Izetbegovića (SDA), Radončićevog protukandidata za funkciju bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Zatim slijedi napad na Ognjena Tadića (SDS), protukandidata Milorada Dodika (SNSD) za mjesto predsjednika Republike Srpske (RS) u kojem se tvrdilo da je Tadić vrbovan za hrvatsku obavještajnu službu još dok je boravio u zatvoru u Splitu 1993.godine, kada je zarobljen kao novinar na kninskom ratištu od strane hrvatskih snaga. Također, javno objavljivanje medicinskog dosjea Bakira Hadžiomerovića (SDP), koji se za vrijeme rata u BiH liječio od teških psiholoških trauma, je radikaliziralo kampanju, ali i samo hapšenje skoro kompletne porodice Lijanović pred izbore je dodatno unijelo nepovjerenje među političkim subjekata. Javno objavljivanje pisama u kojima se Željko Komšić (DF) predstavlja kao neradnik, koji svakodnevno bježi s posla iz Predsjedništva BiH prije nego nastane gužva na sarajevskim ulicama, do toga da je Emir Suljagić (DF), kao ministar obrazovanja u Kantonu Sarajevo ukinuo vjeronauku zato što sin Zlatka Lagumdžije, predsjednika SDP, ne voli vjeronauku. Prozivka Fahrudina Radončića od strane Bakira Izetbegovića da Radončić nikada nije ušao u džamiju, nikada nije demantirana od strane Radončića, dok su svi drugi učesnici, svako na svoj način, pokušali demantirati ili objasniti informacije koje se tiču privatnog života. U takvoj izbornoj kampanji programi i ideje su ostale u drugom planu.
Ognjen Tadić žrtva vlastite stranke
Karakteristika izborne kampanje u Republici Srpskoj (RS), pored međusobnih optuživanja i personalnih napada bilo je fokusiranje na opstojnost RS i na retoriku protiv BiH kojom se na sve moguće načine pokušalo privući glasačko tijelo. Kandidati za člana Predsjedništva BiH iz RS su stalno naglašavali da će braniti RS u Predsjedništvu BiH, što je apsurd i politički nonsens, ali i zvanična matrica s kojom nastupaju svi predstavnici iz RS.
Kandidati za srpskog člana Predsjedništva BiH iz RS su podjednako neinventivni i politički istrošeni. Željka Cvijanović (SNSD) sa velikim neiskustvom za takvu funkciju i Mladen Ivanić (PDP), bezidejni dugogodišnji političar, su vjerojatna srpska rješenja za Predsjedništvo BiH. Ipak, prednost još uvijek ima Ivanić, mada posljednji istupi Ivanića u kojima je izrekao niz nepromišljenosti i političkih gafova bili su blijedi i neuvjerljivi. „Najjača“ Ivanićeva izjava je bila da se Hrvatima ne treba pomagati, jer navodno Hrvati dok je on bio u institucijama BiH nikada nisu pomagali Srbe iz RS odnosno radili su za bošnjačke interese ili su bili neutralni. U političkoj borbi za RS u blagoj prednosti je SNSD i Dodik za predsjednika RS. Značajna je uloga Socijalističke partije (SP), koja poslije izbora može biti ključna za formiranje nove vlasti. Ukoliko bude masovan izlazak na izbore u RS Dodik i SNSD bi mogli postati izborni gubitnici. Postoje nagovještaji da su Dodik i Bosić dogovorili postizborno koaliranje, ali šanse Ognjena Tadića su veoma izgledne, posebno zbog toga što se Tadić smatra žrtvom svoje vlastite stranke SDS i pogrešne i neprincipijelne politike koju godinama sprovodi Mladen Bosić, predsjednik SDS. Najjači adut Dodika u izbornoj kampanji je putovanje u Rusiju i posjeta ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Jedino bi premijer Srbije Aleksandar Vučić mogao pomoći opoziciji u RS, a poznato je da Vučić ne podržava Dodika. Bez jasnog stava Vučića, opozicija ostaje uskraćena možda za odsutnu podršku. Očekuje se, da će Vučić neposredno pred izbore uputiti podršku opoziciji u RS.
SDA i Izetbegović u prednosti
U Federaciji BiH su se izdiferencirala dva politička bloka, jedan je zajednički DF i SBB, a drugi je SDA i SDP. Očekuje se pobjeda SDA, a zatim će po rezultatima skoro biti istovjetan rezultat DF i SDP, pa tek onda SBB. HDZ na čelu sa Čovićem je najstabilniji i samo bi se čudo moglo desiti da HDZ ne dobije podršku hrvatskih glasača. Izostanak podrške Željka Komšića za kandidaturu Martina Raguža (HDZ 1990) će biti odlučujuća činjenica da Dragan Čović (HDZ) pobjedi za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Analitičari upozoravaju, da će na predstojećim izborima Željko Komšić doživjeti demistifikaciju jednog urbanog mita. Prije svega, kontinuirana fama, koja se stvara u krugovima oko Komšića jeste da je on, odnosno sada i njegova stranka DF, ‘igrač za promjene’, koji donosi nešto novo u politički život BiH. Pri tome se sustavno zanemaruje činjenica da je stvarni Željko Komšić etablirani političar, koji se povlači po različitim vladajućim pozicijama i foteljama još od devedesetih godina. Među prvim funkcijama bila je i pozicija načelnika općine Novo Sarajevo, na koju je biran u dva mandata. Za vrijeme svog načelnikovanja općine nije zapamćen ni po kakvim revolucionarnim potezima, pa čak ni po bilo kakvim projektima u službi građana koji bi bili vrijedni spomena. Jedino po čemu je ostao upamćen u to vrijeme, bilo je spor oko izgradnje turske ambasade na Wilsonovom šetalištu. Gradnja je zbog besmislenog otezanja oko broja spratova zgrade bila prolongirana više godina, a spor je opteretio odnose dvije države do te mjere da je Turska otkazala već obećano finansiranje obnove tramvajske pruge i donaciju niskopodnih tramvaja gradu Sarajevu. Prethodno je obavljao funkciju predsjedavajućeg gradskog vijeća Sarajeva, da bi poslije kratkog ambasadorskog službovanja u Beogradu bio izabran i na funkciju zamjenika gradonačelnika grada Sarajeva. Sve u svemu, činjenice govore o kontinuiranom višegodišnjem radu u upravljačkim strukturama grada i općine – teško da ga ovo na bilo koji način kvalificira kao ‘novog čovjeka’ ili ‘čovjeka za promjene’. Međutim, teško je izdvojiti neku njegovu političku vrlinu. Smatrajući, da je njegova stranka DF u opoziciji, Komšić se ponašao kao da nema skoro nikakvu odgovornost i kao da nije u izvršnoj vlasti i to posljednjih osam godina na poziciji šefa države.
Iznenađujuće je, da su se inostrane nevladine organizacije sa lokalnim sjedištem u BiH fokusirale na Federaciju BiH, a ne na RS. Favoriti navedenih nevladinih organizacija je DF-Željko Komšić i Emir Suljagić, koji je preko prijateljsko-poznaničkih i drugih veza u Briselu, (nakon izbora ćemo objaviti imena i aktivnosti osoba sa adresama u Briselu), uspio za sebe osigurati podršku. Interesantno je, da je upravo SDP objelodanio skandal u vezi članstvom osobe u DF- Željko Komšić, koji je sin visokopozicionirane međunarodne zvaničnice i koji je kandidat na listi DF-Željko Komšić za Skupštinu Kantona Sarajevo. Nažalost, domaća politička flertovanja s međunarodnom podrškom su još uvijek interesantna i ona su uvijek na personalnoj razini i sadrže uglavnom špekulacije i političke podvale. Jedinu izravnu međunarodnu podršku je dobio nezavisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Mustafa Cerić, jer je u tijeku izborne kampanje dobio podršku dijela američkih kongresmena, koji su prihvatili prijedlog njegove Rezolucije o BiH i uputili je u zvaničnu proceduru za izglasavanje u Kongresu SAD-a.
Bakir Izetbegović je u pristojnoj prednosti u odnosu ostale kandidate za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Iznenađuje, da građanstvo u određenoj mjeri podržava kontraverznog Fahrudina Radončića iako je protiv njega Tužilaštvo BiH otvorilo istragu u BiH za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu zajedno sa Naserom Kelmendijem, koji se nalazi na tzv. crnoj listi američkog predsjednika i protiv kojeg se vodi sudski proces na Sudu u Prištini zbog međunarodne trgovine narkoticima. Fahrudin Radončić je svakodnevnim pisanjima i napadima na Bakira Izetbegovića u svojoj dnevnoj novini „Avaz“ od Bakira Izetbegovića napravio žrtvu i tako mu pomogao, da ga vjerovatno pobjedi na predstojećim izborima, a od „Avaza“ kao nekadašnje novine napravio stranački bilten SBB. Ostali kandidati Suljagić i Hadžiomerović ne bi trebali pojedinačno dobiti više od 17% glasova, a Mustafa Cerić kao peti oko 8% glasova.
Crkve i vjerske zajednice u izbornoj kampanji „neutralne“
Crkve i vjerske zajednice su u protekloj izbornoj kampanji željele zadržati „neutralnu“ poziciju, iako je primjetno da Islamska zajednica u BiH (IZBiH) podržava SDA. Srpska pravoslavna crkva (SPC) je prilično rezervirana i neutralna imajući u vidu da sve stranke u RS u prvi plan stavljaju vjerske i nacionalne interese, te zbog toga se SPC ne želi uvlačiti u političke sukobe. Slična situacija je i kod Rimokatoličke crkve (RKC), jer sve stranke sa hrvatskim predznakom su jedinstvene u pogledu nacionalnih i vjerskih interesa. Kandidatura Mustafe Cerića predstavlja novinu na političkoj sceni u BiH u budućem izbornom razdoblju i IZBiH očekuje „prilagođavanje“, jer je prvi put dobila političkog subjekta, koji zajedno sa SDA „polaže pravo“ na podršku IZBiH. Utisak je, da IZBiH nije adekvatno odgovorila na pojavu političkog subjekta, koji računa na podršku struktura IZ (ne na vodstvo IZBiH) i da će i globalna kretanja doprinijeti da će se pojavljivati politički subjekti koji računaju na podršku IZBiH. Za sada IZBiH nije iskoristila šansu, da pojavljivanjem Mustafe Cerića „popuni“ taj prostor. Vrijeme će pokazati da će IZBiH, kao i SPC i RKC zaista morati imati neutralan stav, jer će u skorije vrijeme imati niz političkih subjekata koji baštine izvorne ideje nacionalnih i vjerskih interesa. Za sada je to prema mišljenju rukovodstva IZBiH, jedino SDA. U slučaju neodgovarajućeg odazivanja IZBiH novonastaloj situaciji u BiH i na globalnom nivou, Bošnjacima u BiH prijeti radikalizacija i podjela i to upravo na „šavovima vjere“.
Mediji u izbornoj kampanji bez presudnog značaja
Mediji u izbornoj kampanji nisu imali presudan značaj u odnosu na ranije izbore u BiH, posebno u Federaciji BiH. Posebno je interesantno, da je najvažniji udarni medij FTV ostao prilično neutralan imajući u vidu da je SDP u ranijim izborima imao apsolutnu podršku Bakira Hadžiomerovića i istomišljenika sa FTV. Navedeni javni servis se ovoga puta, ipak, distancirao od podržavanja bilo kakve političke opcije ili pojedinaca. Već smo naglasili, da je pisanje dnevne novine „Avaz“ degutantno i stalno blaćenje Bakira Izetbegovića pomoglo ovom kandidatu da vjerovatno osvoji i drugi mandat u Predsjedništvu BiH, jer je „Avaz“ od njega napravio političku žrtvu. U RS iako je sve pod Dodikovom političkom kontrolom, opozicija se uspjela izboriti za popriličan medijski prostor i u zadovoljavajućoj mjeri onemogućiti harangu udarnih Dodikovih medija RTRS, Glasa Srpske i Nezavisnih novina. Značajnu medijsku ulogu za opoziciju je odigrala BN TV iz Bijeljine.
Očigledno je, da na političkoj sceni u BiH nakon Općih izbora neće biti velikih promjena. Svi politički akteri će pokušati sudjelovati u vlasti. Analitičari procjenjuju, da će nakon ovih izbora vlast biti stabilna i sa povećanom odgovornošću, jer je svjesna činjenice ogromnog nezadovoljstva građana. Analitičari upozoravaju, da će nova vlast u BiH biti na velikom iskušenju, jer ukoliko ubrzano ne započne rješavati godinama nagomilane probleme i raditi na povećanju životnog standarda građana može očekivati “vruće proljeće”’ i vjerovatno masovnim nezadovoljstvom prouzrokovan novi izborni ciklus.
Ljubljana, 9. oktobar/listopad 2014
