Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu događanja i istraživanje javnog mnijenja u Makedoniji pred referendumom o prihvaćanju sporazuma o imenu između Makedonije i Grčke, koji će se održati 30. septembra 2018.godine Iz opsežne analize i istraživanja „Referendum u Makedoniji 2018: Makedonija bira između (samo)izolacije i euroatlantske budućnosti?“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Republika Makedonija i Republika Grčka odnosno ministri vanjskih poslova Makedonije i Grčke Nikola Dimitrov i Nikos Kotzias su potpisali 17.juna/lipnja 2018.godine na grčkoj strani Prespanskog jezera sporazum o promjeni odnosno korekciji imena Republika Makedonija u Republika Sjeverna Makedonija, skraćeno Sjeverna Makedonija. Potpis na sporazum stavio je i dugogodišnji posrednik Ujedinjenih nacija (UN) u sporu oko imena Matthew Nimetz.
Sporazum je potpisan u prisutnosti premijera Makedonije i Grčke, Zoran Zaeva i Alexisa Tsiprasa te visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Federice Mogherini, komesara za susjedsku politiku i proširenje EU Johannesa Hahn i zamjenice generalnog sekretara UN-a Rosemary DiCarlo.
U članu 1. tačka 4 potpisanog sporazuma zapisano je, da stranke potpisnice mogu održati referendum o ovom sporazuma. Republika Makedonija odlučila je raspisati savjetodavni referendum o postignutom sporazumu, koji će se održati 30.septembra/rujna 2018.godine. Referendumsko pitanje glasi: „Da li ste za članstvo u EU i NATO, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke“.
Ukupan broj registriranih birača je 1.806.336, od toga broja 1.725.913 glasat će u Makedoniji.
U posljednjem stoljeću Makedonci i Makedonija prošli su kroz burnu historiju. Tako je 1903.godine pokrenut Ilindenski ustanak, jedan od najznačajnih datuma u makedonskoj historiji. Tokom 2.svjetskog rata 1944.godine održano je zasjedanje ASNOM-a, kojim su udareni temelji Socijalističkoj Republici Makedoniji, koja je bila ravnopravna federalna jedinica u okviru federalne Jugoslavije. Raspadom Jugoslavije 1991.godine održan je referendum o nezavisnosti i proglašena je nezavisna i samostalna Republika Makedonija, koju je pod tim imenom priznala većina država u svijetu. Problemi sa imenom nastali su odmah poslije proglašenja nezavisnosti, jer je Republika Grčka smatrala, da to ime zadire u suštinu grčke historije i identiteta, pošto postoji pokrajina u sjevernom dijelu Grčke, koja zauzima skoro 1/4 Grčke teritorije i nosi istovjetno ime Makedonija. Makedoniji je zbog toga Grčka zablokirala put ka članstvu u NATO i EU. Zbog toga je u međunarodnoj upotrebi korišteno ime Bivša jugoslavenska republika Makedonija (BJRM). Postizanjem Konačnog sporazuma između Makedonije i Grčke ukida se privremeni sporazum iz 1995.godine kao i rješavanje razlika opisanih u rezolucijama 817 i 845 (1993.) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija te se uspostavlja strateško partnerstvo između Makedonije i Grčke.
Potpisom sporazuma u Prespi 17.juna 2018.godine otvara se nova mogućnost, da se to pitanje konačno riješi. Makedonski parlament (Sobranie) je ratificirao potpisani sporazum i raspisan je savjetodavni referendum za 30.septembar 2018.godine. Poslije uspješnog referenduma potrebno je sprovesti ustavne promjene, kojim će konstatirati novo ustavno ime države Republika Sjeverna Makedonija. Potpisani sporazum potvrđuje državno-pravni kontinuitet Republike Makedonije, potvrđuje etničku pripadnost Makedonaca, potvrđuje i priznaje makedonski jezik, kulturu i identitet. Time se zaokružuje makedonska državnost i potvrđuje identitet Makedonaca kao naroda sa svim svojim elementima. Potpisani sporazum sadrži sve potrebne elemente, koji garantiraju opstojnost moderne makedonske države i potvrđuje posebnosti Makedonaca kao naroda.
Makedonija se nalazi na svojevrsnoj geopolitičkoj raskrsnici i tu su isprepleteni različiti interesi. Unutar Makedonije opoziciona konzervativna VMRO-DPMNE, koja je 11 godina bila na vlasti i koja nije uspjela da riješi spor sa Grčkom oko imena suprotstavlja se potpisanom sporazumu i pokušava na svaki mogući način bojkotirati referendum. Zvanični stav VMRO-DPMNE je, da svako glasa po svojoj savjesti i uvjerenju na predstojećem referendumu. Iako je to zvanični stav VMRO-DPMNE, osnivači te stranke javno su nastupili u javnosti i pozvali građane da izađu na referendum i da glasaju ZA potpisani sporazum, jer su svjesni činjenice da je to historijska prilika, koja se jednom pojavljuje u 100 godina i koja se ne smije prokockati. Također i drugi visokopozicionirani članovi VMRO-DPMNE među kojima je i nova politička zvijezda VMRO-DPMNE, potpredsjednik te stranke i gradonačelnik opštine Kavadarci Mitko Jančev, pozvali su građane da izađu na referendum. Demokratskom smjenom režima dvojca Nikola Gruevski – Sašo Mijalkov i preko sve građanskog fronta nazvanog „šarena revolucija“ poslije izbora izabrana je nova Vlada Republike Makedonije pod vodstvom premijera Zorana Zaeva. Sa padom režima u Makedoniji prestao je strah i svako može slobodno demokratski izraziti svoju volju. Nerazumno je, da pojedinci pozivaju na bojkot referenduma, dok istovremeno podržavaju ulazak Makedonije u NATO i EU. Snažnu podršku referendumu izrazila je i najveća politička stranka unutar institucija EU, Evropska narodna stranka (EPP), čiji je član VMRO-DPMNE.
Vlada Republike Makedonije i premijer Zoran Zaev imaju najsnažniju međunarodnu podršku, koju do sada nije imala nijedna Vlada u regionu od raspada SFRJ. To je vrlo važna činjenica, koju je potrebno iskoristiti da Makedonija ali i region konačno krenu naprijed. Tome govore učestale posjete najviših predstavnika država i međunarodne zajednice. Tu je posebno važno istaknuti posjetu i podršku njemačke kancelarke Angele Merkel, generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, visoke predstavnice EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini, britanske premijerke Therese May, američkog ministra odbrane Jamesa Mattisa, austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, i mnogih drugih visokih zvaničnika.
Pored jednog dijela unutrašnjih faktora ključni izazovi Makedonije pred predstojeći referendum 30.septembra 2018.godine nalaze se izvana. Javno protivljenje makedonskom članstvu u NATO-u izrazili su Srbija i Rusija. Zbog toga su pojačali svoje sigurnosno-obavještajno prisustvo u toj državi sa ciljem njene destabilizacije pred predstojećim referendumom. Nije slučajno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pred referendumom pokrenuo priču o prekrajanja granica, razmjeni teritorija i navodnom rješenju vjekovnog albanskog-srpskog konflikta. Sve je usmjereno ka Makedoniji, da se pokuša spriječiti uspješan referendum u toj multietničkoj zemlji, a time onemogućiti članstvo Makedonije u NATO. Očekuje se snažan hakerski napad na Makedoniju sa ciljem da se na takav način pokuša promijeniti volja građana i spriječi uspjeh na referendumu. Međutim, pored navedenih razloga krije se još jedan vjerojatno ključan razlog, a to je činjenica da poslije uspješnog referenduma slijedi dugo očekivano kanonsko priznanje autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve (MPC), kojeg zajednički žele spriječiti Srbija i Rusija.
Zabrinjava činjenica, da se u blizini makedonsko-srbijanske granice u Nišu nalazi srpsko-ruski humanitarni centar, koji nezvanično predstavlja rusku vojnu bazu u Srbiji i ugrožava nacionalnu sigurnost Makedonije i Kosova. Srbija umjesto da povuče svoj sigurnosno obavještajni aparat iz Makedonije ona ga dodatno povećava.
To potvrđuje i činjenica, da je Srbija za svog ambasadora u Makedoniji imenovala kontraverznog Radeta Bulatovića, koji je bivši direktor Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Srbije. Prethodno je savjetnik za bezbjednost u Ambasadi Srbije u Skopju bio Goran Živaljević, bivši zamjenik direktora BIA, koji je učestvovao u događanjima u Makedoniji, posebno u događanjima u makedonskom parlamentu kada je 27.aprila 2017.godine izvršen napad na Zorana Zaeva i njegove saradnike sa pokušajem likvidacije. U tim trenucima na mjestu događaja nalazio se i Živaljević. Režim u Beogradu imao je tijesne veze sa režimom Gruevski-Mijalkov i te veze zadržane su do danas.
Analitičari smatraju, da se uspješnim referendumom 30.septembra 2018.godine dovršava međunarodno etabliranje Republike Makedonije, koje će omogućiti njeno članstvo u prestižnom klubu država kao što su EU i NATO te tako otvoriti put ka konačnom kanonskom priznanju Makedonske pravoslavne crkve (MPC) i ispravljanja historijske nepravde, jer MPC ove godine obilježava 1000 godina od osnivanja Ohridske arhiepiskopije (MPC-OA). Na referendumu će građani Makedonije odlučiti, da li žele da žive u (samo)izolaciji ili će sebi osigurati svjetlu i izvjesnu euroatlantsku budućnost kroz članstvo u EU i NATO. Makedonija će u skladu sa nedavnim zvaničnim pozivom, kada se okončaju svi predviđeni postupci postati jubilejna, 30. članica NATO-a. Zavisno od trajanja postupaka ratifikacije to se može dogoditi već u jubilejnoj 2019.godini za NATO.
Međunarodni institut IFIMES je u periodu 01. do 10. septembra 2018.godine sproveo istraživanje javnog mnijenja metodom terenskog dubinskog intervjua na teritoriji Republike Makedonije u svih šest izbornih jedinica. Standardna devijacija +/-3. Kontrola na 10% uzorka. Stopa pouzdanosti 95%.
Uzorak je slučajan troetapni i obuhvata 1.218 anketiranih, punoljetnih državljana Republike Makedonije oba spola. U anketi nisu htjela učestvovati 72 slučajno izabrana ispitanika, 46 nije odgovaralo određenom uzorku. Demografski podaci su od Državnog zavoda za statistiku Makedonije. Struktura je približno usklađena ispitanicima iz urbanih i neurbanih sredina. Etnička, spolna, starosna, socijalna i obrazovna struktura anketiranih približno odgovara strukturi stanovništva Republike Makedonije na osnovu podataka Državnog zavoda za statistiku Makedonije. Izdvajamo odgovore na najvažnija i najzanimljivija pitanja.
1. Da li podržavate ulazak Republike Makedonije u EU?
- DA 83,2%
- NE 6,9%
- NEMAM STAV 9,9%
2. Da li podržavate ulazak Republike Makedonije u NATO?
- DA 78,4%
- NE 9,3%
- NEMAM STAV 12,3%
3. Da li ste za članstvo u EU i NATO, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Republike Grčke od 17.6.2018?
- DA 67,3%
- NE 16,4%
- NEMAM STAV 10,3%
4. Da li će te učestvovati na predstojećem referendumu 30.9.2018?
- DA 63,6%
- NE 17,4%
- NEMAM STAV 19,0%
5. Kako ocjenjujete dosadašnje ponašanje Republike Srbije, prije svega Aleksandra Vučića i Ivice Dačića, prema Makedoniji i njenoj aktualnoj Vladi?
- POZITIVNO 29,1%
- NEGATIVNO 58,3%
- NEMAM STAV 12,6%
6. Kako ocjenjujete djelovanje i rad predsjednika Republike Makedonije Gjorge Ivanova?
- POZITIVNO 9,4%
- NEGATIVNO 74,2%
- NEMAM STAV 16,4%
7. Kako ocjenjujete dosadašnji rad Specijalnog javnog tužilaštva (SJO) pod vodstvom tužiteljice Katice Janeve?
- POZITIVNO 79,2%
- NEGATIVNO 14,4%
- NEMAM STAV 6,4%
8. Smatrate li, da je članstvo u EU i NATO ispravna strateška orijentacija Republike Makedonije?
- DA 79,8%
- NE 12,5%
- NEMAM STAV 7,7%
9. Da li smatrate, da li je potrebno da građani Makedonije bez obzira na etničke i političke razlike treba da pokažu jedinstvo kada je u pitanju ostvarivanje punopravnog članstva u EU i NATO ?
- DA 86,7%
- NE 8,2 %
- NEMAM STAV 5,1%
10. Da li kao građanin Makedonije imate optimističan pogled na budućnost ?
- DA 68,2%
- NE 18,8%
- NEMAM STAV 13,0%
Ljubljana, 13. septembar/rujan 2018
